Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku najznačajnije je graditeljsko ostvarenje 15. i 16. st. na tlu Hrvatske . Zbog svojih iznimnih vrijednosti katedrala je 2000. godine uvrštena u UNESCO -ov popis svjetskog kulturnog nasljeđa
Ovo je UNESCO -ov popis mjesta svjetske baštine u Europi . Na ovom popisu ne nalaze se mjesta svjetske baštine koji su smješteni u azijskom dijelu ovih država: Kazahstan , Cipar , Izrael , Turska , Gruzija , Azerbajdžan , Armenija , te Ruska Federacija ; ona su na popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji i Oceaniji . Također, prekomorska svjetska baština država kao što su Francuska , Nizozemska , Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska , nalazi se na zemljopisno odgovarajućim popisima.
Mjesta koja su obilježena zvjezdicom (*) se također nalaze na popisu ugroženih mjesta svjetske baštine .
Svjetska baština koju dijele neke zemlje
Špilje Aggtelek i Slovak Karst (Slovenský Kras) (1995., 2000.) — zajednička baština Mađarske i Slovačke .
Belfried zvonici — zajednička baština Belgije i Francuske .
Nacionalni park Belovezhskaya Pushcha /Šuma Białowieża (1979., 1992.) — na granici Poljske i Bjelorusije.
Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata (2013.) - Zajednička baština Poljske i Ukrajine .
Foz Côa i Siega Verde (2010.) - Portugalska i Španjolska zajednička baština.
Höga Kusten i otočje Kvarken — Zajednička baština država Švedske i Finske .
Kulturni pejzaž Fertő/Neusiedlersee (2001.) — zajednička baština Austrije i Mađarske .
Arhitektonska djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu (2016.) — zajednička baština Argentine , Belgije , Francuske , Indije , Japana , Njemačke i Švicarske
Granica Rimskog Carstva : Gornjonjemačka i reatinska granica , Hadrijanov zid i Antoninov zid — zajednička baština Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva [1]
Karpatske i njemačke prašume bukve (2007.) - Zajednička baština Slovačke , Ukrajine i Njemačke
Kurski pješčani nasip — zajednička baština Litve i Rusije .
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar — zajednička baština Italije , Hrvatske i Crne Gore
Monte San Giorgio - paleološko područje upisom talijanske strane planine 2010. godine postalo zajednička baština Italije i Švicarske .
Muskauer Park /Park Muzakowski s obje strane rijeke Lužičke Nise — Njemačka i Poljska zajednička baština.
Pyrénées /Pirineos : planina Perdido/Mont Perdu (1997., 1999.) — Francuska i Španjolska zajednička baština.
Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa (2011.) - Zajednička baština svih pet alpskih zemalja (Francuska, Švicarska, Njemačka, Austrija, Italija i Slovenija)
Raetinska pruga na alpskom prijelazu Albuli/Bernini - zajednička baština Italije i Švicarske .
Povijesno središte Rima , rimski posjedi svete stolice u Rimu i Bazilika Svetog Pavla izvan zidina — Vatikanska i talijanska zajednička baština.
Stećci (2016.) - Zajednička baština Bosne i Hercegovine , Hrvatske , Srbije i Crne Gore
Struveov luk (2005.) — Bjeloruska , estonska , finska , latvijska , litvanska , moldavska , norveška , švedska , ruska i ukrajinska zajednička baština.
Waddenzee (2009.) – obalno područje koje dijele tri zemlje: Nizozemska , Njemačka i Danska .
Pogled na krovove Gjirokastra
A B C D E F
1991. – Grad Rauma
1991. – Utvrda Suomenlinna
1994. – Drvena crkva u Petäjävesi
1996. – Povijesna tvornica kartona u Verlau
1999. – Groblje u Sammallahdenmäki s grobnicama iz brončanog doba
2005. – Struveov luk
2006. – Kvarken
Svjetska baština u Finskoj Kulturna dobra (6) Prirodna dobra (1)
1) Zajednička svjetska baština Švedske i Finske , 2) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija , Norveška , Švedska , Finska , Estonija , Litva , Rusija , Bjelorusija , Ukrajina , Moldavija )
Za druga zaštićena mjesta Francuske vidi Popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji
G H
1979. – Dubrovnik , stara gradska jezgra[2]
1979. – Povijesni dio Splita s Dioklecijanovom palačom [2]
1979. – Nacionalni park Plitvička jezera [2]
1997. – Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike u starom dijelu Poreča [2]
1997. – Stari dio Trogira [2]
2000. – Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku [2]
2008. - Starogradsko polje [2]
2016. - Stećci , srednjovjekovni nadgrobni spomenici (Zajedno s Bosnom i Hercegovinom , Crnom Gorom i Srbijom )
2017. - Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (Zajedno s Italijom i Crnom Gorom )
2017. - Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe (Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja)
Svjetska baština u Hrvatskoj Kulturna baština (8)Prirodna baština (2)Nematerijalna svjetska baština (14)
1) Zajednička svjetska baština Italije , Crne Gore i Hrvatske
2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine , Crne Gore , Srbije i Hrvatske
3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [9]
4) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske, Italije , Španjolske , Maroka i Portugala
5) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske, Italije , Španjolske , Francuske , Slovenije i Švicarske
I
Skellig Michael
Svjetska baština u Italiji Kulturna dobra (49) Agrigento (Dolina hramova) (1997.) •
Akvileja (1998.) •
Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski
Palermo i katedralne crkve u
Cefalù i
Monrealeu (2015.) •
Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte
Asiza (2000.) •
Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci
prošeka Coneglianoa i
Valdobbiadenea (2019.) •
Caserta (
Palača u Caserti ,
Vanvitellijev akvadukt ,
San Leucio ) (1997.) •
Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole
Banditaccia i
Monterozzi (2004.) •
Cilento i Vallo di Diano (
Paestum ,
Velia ,
samostan u Paduli ) (1998.) •
Cinque Terre ,
Portovenere i otoci (
Palmaria ,
Tino i
Tinetto ) (1997.) •
Crespi d'Adda (1995.) •
Ferrara (1995.) •
Povijesno središte Firence (1982.) •
La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) •
Hadrijanova vila (1999.) •
Ivrea ,
industrijski grad 20. stoljeća (2018.) •
Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli , Brescia , Castelseprio , Spoletu , Campello sul Clitunno , Benevento , Monte Sant'Angelo ) (2011.) •
Mantova i
Sabbioneta (2008.) •
Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) •
Medici vile i vrtovi (2013.) •
Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) •
Torre Civica, Piazza Grande i
Katedrala u Modeni (1997.) •
Povijesno središte Napulja (1995.) •
Povijesno središte Pienze (1996.) •
Katedralni trg u Pisi (1987.) •
Pompeji ,
Herkulanej i
Oplontis (
Torre Annunziata ) (1997.) •
Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) •
Raetinska pruga 1) (2008.) •
Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije , Neonova krstionica , Arijanska krstionica , Nadbiskupska kapelica u Raveni , Nova bazilika Svetog Apolinarija , Teodorikov mauzolej , Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi ) (1996.) •
Rezidencije Savojske dinastije (1997.) •
Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) •
Sacri Monti (2003.) •
San Gimignano (1990.) •
Siena (1995.) •
Sirakuza i
Pantalica (2005.) •
Su Nuraxi (1997.) •
Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) •
Villa d'Este (2001.) •
Trulli Alberobella (1996.) •
Urbino (1998.) •
Crteži doline Val Camonica (1979.) •
Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone , Catania , Militello in Val di Catania , Modica , Noto , Palazzolo Acreide , Ragusa , Scicli ) (2002.) •
Val d'Orcia (2004.) •
Venecija i
njezina laguna (1987.) •
Verona •
Vicenza i
Paladijeve vile •
Villa del Casale (1997.) •
Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Prirodna dobra (5) Nematerijalna svjetska baština (7)
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [10]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra , Grčke , Hrvatske , Italije, Španjolske , Maroka i Portugala
K L M N
1995. – Krajolik poldera Schokland
1996. – Obrambena linija Amsterdama
1997. – Vjetrenjače mlinovi kod Kinderdijka
1998. – Jedine pumpe na parni pogon koje još i danas rade u Lemmeru u Friziji
1999. – Polder Beemster
2000. – Rietveld Schröderova kuća u Utrechtu
2009. - Vadensko more (zajedno s Njemačkom i Danskom)
2010. - Amsterdamski prsten kanala iz 17. stoljeća unutar Singelgrachta
2014. - Tvornica Van Nelle
Druga nizozemska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-vom Popisu mjesta Svjetske baštine u Americi .
Urneška drvena crkva
Svjetska baština u Njemačkoj Kulturna baština (43)Aachenska katedrala (1978.) •
Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) •
Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) •
Bamberg (1993.) • Mjesta
Bauhausa u
Dessau (
Bauhaus Dessau ),
Weimaru (
Škola umjetničkih zanata Weimar ) i
Bernau (
ADGB škola trgovačke unije ) (1996.) •
Bremenska gradska vijećnica i
Bremenski Roland (2004.) •
Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) •
Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) •
Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) •
Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci , Babelsberg , Cecilienhof ) (1990.) •
Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) •
Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks
Hedeby i
Danevirke (2018.) •
Katedrala u Hildesheimu i
Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) •
Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska
djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu
7) (2016.) •
Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva ) 3) (1987.) •
Opatija Lorsch (1991.) •
Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) •
Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) •
Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i
Wittenbergu (1996.) •
Opatija Maulbronn (1993.) •
Muzejski otok u
Berlinu (1999.) •
Katedrala u Naumburgu (2018.) •
Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 4) (2011.) •
Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) •
Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) •
Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) •
Stari dio grada Regensburga (2006.) •
Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u
Trieru (
Porta Nigra ,
Amfiteatar u Trieru ,
Kaiserthermen ,
Konstantinova bazilika u Trieru ,
Barbarine toplice ,
Rimski most u Trieru ,
Igelski stup ),
Trierska katedrala i
Gospina crkva u Trieru (1986.) •
Rudarsko područje Rudne gore (2019.) •
Speicherstadt i Kontorhaus s
Chilehausom (2015.) •
Stambena naselja berlinske moderne (2008.) •
Povijesne gradske jezgre Stralsunda i
Wismara (2002.) •
Katedrala u Speyeru (1981.) •
Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) •
Željezara u Völklingenu (1994.) •
Dvorac Wartburg (1999.) •
Klasicistički Weimar (1998.) •
Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) •
Park Wilhelmshöhe (2013.) •
Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) •
Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Prirodna baština (3)Nematerijalna svjetska baština (3)
P R
1991. – Rezervat biosfere Delta Dunava
1993. – Transilvanijske utvrđene crkve : Biertan , Prejmer , Viscri , Dârjiu , Saschiz , Câlnic , Valea Viilor
1993. – Manastir Horezu
1993. – Moldovske oslikane crkve : (Voronet , Suceava , Humor (Rumunjska) , Moldovita , Probota , Patrauti , Arbore )
1999. – Dačanske utvrde u brdima Orăştie
1999. – Drvene crkve Maramureşa
1999. – Povijesno središte Sighişoara
Ermitaž u Petrogradu
Druga ruska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-vom Popisu mjesta Svjetske baštine u Aziji
S Š
Za druga zaštićena mjesta Španjolske vidi Popis mjesta svjetske baštine u Africi
1991. – Kraljevska ljetna Palača Drottningholm
1993. – Vikinška naselja Birka i Hovgården
1993. – Povijesna talionica željeza u Engelsbergu
1994. – Petroglifi u Tanumu
1994. – Skogskyrkogården (groblje kod Stockholma )
1995. – Grad Visby na otoku Gotland
1996. – Područje crkve Gammelstad u Luleåi
1996. – Lappland – Arktičko kultivirano područje u Laponiji
1998. – Luka Karlskrona
2000. – Höga kusten , područje uzdizanja kopna u Botničkom zaljevu i otočje Kvarken (Finska )
2000. – Poljoprivredni krajolik Stora Alvaret na otoku Ölandu
2001. – Povijesno rudarsko područje "Veliko brdo bakra " u Falunu
2004. – Dugovalni odašiljač Grimeton (SAQ) kod Varberga
2005. – Struveov luk
2012. - Urešene Hälsinglandske farme
1983. – Kneževska opatija St. Gallen , zadužbeno područje sa zadužbenom knjižnicom i zadužbenom crkvom
1983. – Benediktinski samostan St. Johann u Müstairu
1983. – Stari dio Berna
2000. – Tri dvorca, obrambene zidine i gradska jezgra Bellinzone
2002. – Jungfrau-Aletsch-Bietschhorn između Wengena i Fiescha
2003. – Monte San Giorgio
2007. - Terasasti vinogradi Lavauxa
2008. - Albulabahn i Berninbahn, dijelovi Rhätischen Bahn (Berninabahn zajedno s Italijom)
2008. - Geotop Tektonikarena Sardona
2009. - Urarski urbanizam gradova La Chaux-de-Fonds i Le Locle
2011. - Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa , zajedno s ostalih pet alpskih zemalja
2016. - Arhitektonska djela Le Corbusiera , izniman doprinos modernom pokretu (Zajedno s Argentinom , Belgijom , Indijom , Japanom , Njemačkom i Francuskom )
T
Druga turska mjesta pod zaštitom nalaze se na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske baštine u Aziji .
Svjetska baština u Turskoj Europa
Povijesni dijelovi Istanbula :
Konstantinov hipodrom , Aja Sofija , Aja Irena , Cisterna Bazilike , Crkva Hora , Teodozijeve zidine , džamije Ahmedija , Sulejmanija , Šehzada , Jeni , i palača Topkapi Saraj (1985.) •
Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Azija
Nematerijalna svjetska baština (20)Tradicija Âşıklık (2009.) •
Çini ,
tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) •
Ebru ,
turska umjetnost mramora (2014.) •
Hıderles (Ederlezi), proslava
Jurjeva , tj. proljeća
1) (2017.) •
Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka 2) (2016.) •
Kazalište sjena Karađoz (2009.) •
Keşkek (2011.) •
Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) •
Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) •
Festival Mesir Macunu (2012.) •
Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) •
Proslava nove godine Novruz 3) (2008.) •
Semah ,
ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) •
Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) •
Kultura i tradicija turske kave (2013.) •
Zviždući jezik * (2017.) •
Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom ) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq , Toguz Korgool , Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom ) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom , Iranom i Uzbekistanom ) (2020.) 1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan , Iran , Kazahstan i Kirgistan ) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti
U V Izvori