Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Aggtelek i Slovak Karst)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša je naziv za UNESCO-vu svjetsku baštinu koja se sastoji od sustava špilja koji se proteže kroz Mađarsku i Slovačku. Ove krške špilje su upisane na popis mjesta svjetske baštine u Europi jer su nastale zbog rijetke kombinacije klimatskih učinaka tropske klime i pomicanja glečera, te omogućavaju pregled geološke povijesti zemlje u posljednjih deset milijuna godina. Sustav čini 712 špilja na području od sedam dijelova: Aggtelek, Brda Szendrő-Rudabánya i Esztramos u Mađarskoj, te Špilja Dobšinská, Koniar plato, Plešivec plato, i okolica mjesta Silica i Jasov u Slovačkoj.

Stalaktit u špilji Baradla
Naslage aragonita u Ohtinskoj špilji
Ledena jama Dobšinske špilje
Ime Država Mjesto Godina uvrštenja Opis
Špiljski sustav Baradla - Domica Mađarska
Slovačka		 Aggtelek – Jósvafő
Kečovo		 1995. Najveća špilja stalaktita na svijetu duga 28 km, od kojih je 8 km u Slovačkoj, ispod planine Domica, a ostatak u Mađarskoj. Prvi zapis o ovim špiljama potječe iz 1549. godine, a od 1920-ih služi kao turistička atrakcija. U njoj su pronađeni tragovi ljudskog obitovanja iz oko 5000. pr. Kr. i važno je arheološko nalazište Bukovske kulture.
Béke-špilja Mađarska Aggtelek – Jósvafő 1995.
Kossuth-špilja Mađarska Jósvafő 1995.
Meteor-špilja Mađarska Bódvaszilas 1995.
Rákóczi 1. špilja Mađarska Bódvarákó 1995.
Rákóczi 2. špilja Mađarska Bódvarákó 1995.
Rejtek-zsomboly Mađarska Szögliget 1995.
Szabadság-špilja Mađarska Égerszög 1995.
Vass Imre-špilja Mađarska Jósvafő 1995.
Vecsem-bükki-zsomboly Mađarska Bódvaszilas 1995.
Diviačia priepasť Slovačka Plešivec 1995.
Drienovská špilja Slovačka Drienovec 1995.
Gombašečka špilja – Silická ľadnica Slovačka Slavec 1995 Otkrivena 1951. godine, njenih 1.525 metara je otovreno za javnost. Špilja je zbog konstantne temperature od 9 °C služila kao sanatorij za oboljele od astme. Zbog iznimnih špiljskih dekoracija na slovačkom je zovu i "Bajkovita špilja".
Hrušovská špilja Slovačka Hrušov (okres Rožňava) 1995.
Jasovska špilja Slovačka Jasov 1995. Najstarija špilja koja je otvorena za javnost, već 1846. godine. Danas je trećina od njene duljine od 2.148 metara otvoreno za javnost. U njoj su pronađeni arheološki ostaci iz paleolitika, neolitika i halštatske kulture.
Krásnohorská špilja Slovačka Krásnohorská Dlhá Lúka 1995. Otkrivena 1964. nakon što je presušio njen potok, duga je 1.356 metara i ima najdulji stalaktit na svijetu, dug 33 m. 450 metara je otvoreno za javnost i ima tračnice za turistički vlak.
Ochtinská aragonitska špilja Slovačka Ochtiná 1995. Otrkivena je 1954. a otvorena za javnost 1972. godine. Iako je duga samo 300 m, poznata je po svojim naslagama rijetkog minerala aragonita, kao jedna od tri u svijetu. Zovu je i "Dvoranom mliječnog puta" jer aragonitske naslage sjaju poput zvijezda u sazviježđu.
Obrovská priepasť Slovačka Jablonov nad Turňou 1995.
Jaskyňa Skalistý potok – Kunia priepasť Slovačka Háj (okres Košice-okolie) 1995.
Snežná diera Slovačka Bôrka 1995.
Zvonivá jama Slovačka Plešivec 1995.
Dobšinská ľadová špilja Slovačka Spišská Nová Ves 2000. Otkrivena je 1870. i njen ulaz, na visini od 970 m, je bio poznat kao "Studena rupa" koji je ubrzo postao turistička atrakcija. God. 1887. postala je prva špilja koja je osvjetljena električnom energijom. Od njenih 8.874 m², koji su danas poznati, 7.171 m² je prekriveno ledom (oko 125.000 m³).

Poveznice

Najslavnije krške tvorevine na svijetu:

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Mađarskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (7)
Obala Dunava, Budimski dvorac i Andraševa avenija u Budimpešti (1987.) • Povijesno selo Hollókő (1987.) • Nacionalni park Hortobágy (1999.) • Benediktinska opatija Pannonhalma (1996.) • Nacionalni park Nežidersko jezero 2) (2001.) • Ranokršćanska grobnica u Pečuhu (2000.) • Tokajski vinogradi (2002.)
Mađarska zastava
Prirodna baština (1)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Pohod bušara na Mohaču (2009.) • Sokolarstvo3) (2012.) • Narodna umjetnost i vez tradicionalne zajednice Matyó (2012.)

1) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Austrije  3) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [1] 

v • r • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (9)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [2]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Krške_špilje_Aggteleka_i_Slovačkog_krša&oldid=153404"