Dede Korkut

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Dede Korkut
UNESCO logo.svg UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Dede Korkut
Flag of Azerbaijan.svg Azerbajdžan Flag of Kazakhstan.svg Kazahstan Flag of Turkey.svg Turska
Regija: Azija
Godina upisa: 2018.
ID: 01399
Ugroženost: ne
Poveznica: UNESCO

Knjiga Dede Korkut ili Knjiga Korkut Ata ( کتاب دده قورقود,) je najpoznatija epska priča o Turcima Oghuzima . Priče nose moralne vrijednosti značajne za društveni život nomadskih turskih naroda i njihova predislamska uvjerenja . Mitska pripovijest o knjizi dio je kulturne baštine turskog narod oghuskog porijekla uglavnom s područjaTurske, Azerbejdžana i Turkmenistana . [1]

Do 2018. godine smatralo da postoje dva rukopisa ove knjige koji se čuvaju u Vatikanu i Dresdenu. Međutim, otkrićem Gonbadova rukopisa knjizi je dodan novi dio. Jezik gonbadskog rukopisa mješovitog je karaktera i prikazuje živopisne karakteristike razdoblja prijelaza iz kasnijeg starog oguškog turcizma u ranonovovjekovni turkizam iranskog Azerbejdžana . Međutim, postoje i ortografske, leksičke i gramatičke strukture svojstvene ujgurskom jeziku, što pokazuje da je djelo izvorno napisano na području između Syrdarye i Anatolije, a kasnije prerađeno za vrijeme safavidskom Carstvu u drugoj polovici 16. stoljeća. Kasnije je ponovno kopiran u drugoj polovici 18. stoljeća u razdoblju Kadžarskog Carstva. [2]

Epske priče o Dede Korkutu neke su od najpoznatijih turskih dastana koje čine više od 1.000 zabilježenih epova napisanim na mongolskim i turskim jezicima. [3]

Porijeklo

Dede Korkut je legenda, poznat i pod imenom Oghuz-nameh ,[4] koja započinje u Srednjoj Aziji, nastavlja se u Anadoliji, a najveći dio svoje radnje usredotočuje na azerbejdžanski Kavkaz . [5] Prema Bartholdu, "nije moguće pretpostaviti da je ovaj dastan mogao biti napisan bilo gdje osim na Kavkazu". [6]

Za turske narode, posebno ljude koji se identificiraju kao Oghuz, to je glavno spremište etničkog identiteta, povijesti, običaja i sustava vrijednosti turskih naroda kroz povijest. Obilježava borbu za slobodu u vrijeme kada su Turci Oghuz bili pastirski narod, iako je "jasno da su priče stavljene u današnji oblik u vrijeme kada Turci Oghuz porijeklom više nisu sebe smatrali Oghuzima". [7] Od sredine 10. stoljeća, pojam 'Oghuz' među samim Turcima postupno je zamijenio "Turcoman" (Turkmen); taj je postupak dovršen početkom 13. stoljeća. Turkomani su bili oni Turci, uglavnom, ali ne isključivo Oghuz, koji su prihvatili islam i počeli voditi sjedilački život od svojih predaka. [8] U 14. stoljeću federacija Oghuza, ili, kako su ih do tada nazivali, turkomanskih plemena, koji su se nazivali Ak-koyunlu, uspostavila je dinastiju koja je vladala istočnom Turskom, Azerbejdžanom, Irakom i zapadnim Iranom. [9]  

Izvori

  1. ↑ Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.""The book of my grandfather Korkut" ("Kitab-i dedem Korkut") is an outstanding monument of the medieval Oghuz heroic epic.
  2. ↑ Mahsun Atsız (2020). Korkut Ata Türkiyat Araştırmaları Dergisi: A Syntactic Analysis on Gonbad Manuscript of the Book of Dede Korkut. str. 189. ISSN 2687-5675 
  3. ↑ Rinchindorji.
  4. ↑ "Dastan".
  5. ↑ ""Китаби деде Коркуд"". 25. svibnja 2005.. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. svibnja 2005.. http://www.cultinfo.ru/fulltext/1/001/008/061/550.htm Pristupljeno 26. siječnja 2019. 
  6. ↑ Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  7. ↑ Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  8. ↑ Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  9. ↑ Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Flag of UNESCO.svgEuropa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dede_Korkut&oldid=428815"