Barbarine toplice – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Barbarine toplice (njemački: Barbarathermen) su jedne od rimskih termi u njemačkom gradu Trieru. Od 1986. god., zajedno s drugim trierskim spomenicima, UNESCOva svjetska baština.

Barbarine toplice oko 360.-370. god. (model)

Toplice su izgrađene u 2. stoljeću, i tada je glavna zgrada vjerojatno bila veličine 172 x 240 m (42.500 m²). No, kako je ova lokacija stoljećima služila kao kamenolom za gradnju drugih građevina, to se danas može samo pretpostavljati. Iako nije bio među najvećim gradovima Carstva, Trier je ipak imao više termi, a Barbarine toplice iz oko 150. god. bile su druge po veličini u carstvu (veće su bile samo Trajanove terme u Rimu). To je očit dokaz kako je uprava ovog provincijskog grada procvala zahvaljujući trgovinom na granici Carstva. Za razliku od Carskih termi (Kaiserthermen) izgrađenih kasnije u Trieru i koje nikada nisu korištene kao toplice, Barbarine toplice su korištene skoro 300 godina. Toplice su bile napuštene netaknute nakon odlaska rimske uprave, ali su naposljetku Franci prepoznali vrijednost ove građevine i koristili je kao udobno svratište. Oko 1300. god., kako ih nije imao tko održavati, počele su propadati. Ruševine toplica su 1611. god. pretvorene u jezuitsku školu, te su tada prozvane po crkvi sv. Barbare koja je izgrađena uz njih. Francuski general Vignory je 1673. god., zbog taktičkih razloga u pohodu kralja Luja XIV., ovu građevinu podigao u zrak. Danas su od njih sačuvani samo dijelovi poput podzemnih prolaza i cijevi koje su služile za grijanje.

Dijelom su restaurirane 2000. god. i od 2009. ponovo otvorene za javnost.

Vanjske poveznice

v • r • u Svjetska baština u Njemačkoj

	Kulturna baština (43)	Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • ~~Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.)~~ ¹⁾ • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau ²⁾ (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu⁷⁾ (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) ³⁾ (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa⁴⁾ (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)

	Prirodna baština (3)	Bukove prašume u Karpatima i drevne bukove šume u Njemačkoj ⁵⁾ (2007.) • Drevni kop Messel (1995.) • Vadensko more ⁶⁾ (2009.)

	Nematerijalna svjetska baština (3)	Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo⁸⁾ (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

¹⁾ Izbrisano s popisa 2009. ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke ⁴⁾ Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja ⁵⁾ Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1] ⁶⁾ Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske ⁷⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] ⁸⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]