Toggle search
Toggle menu
309,2 tis.
63
18
560,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Segovia

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Segovia
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Pogled na grad iz zraka
Zastava Segovia
Zastava		 Grb Segovia
Grb
Koordinate: 40°57′N 4°10′W / 40.95°N 4.167°W / 40.95; -4.167
Država Španjolska
Autonomna zajednica Kastilja i León
Pokrajina Segovia
Osnivanje 2. st. pr. Kr.
Vlast
 - Gradonačelnik Clara Luquero ((PSOE))
Površina
 - Ukupna 163,6 km²
Visina 1002 m
Stanovništvo (2009.)
 - Grad 56.660
 - Gustoća 350,1 stanovnika/km²
 - Područje utjecaja 149.286
Vremenska zona Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1)
 - Ljeto (DST) Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2)
Poštanski broj 40001-40006
Pozivni broj +34 91
Gradovi prijatelji Edinburgh, Bristol, Marysville
Službena stranica [1]
Zemljovid
Položaj Segovije u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Castilla y León
Položaj Segovije u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Castilla y León

Položaj Segovije u Španjolskoj i autonomnoj zajednici Castilla y León

Segovia je grad istoimene autonomne provincije u autonomnoj zajednici Castilli y Leónu. Nalazi se na rijeci Eresmi, 65 kilometara sjeverozapadno od Madrida. Ima oko 55,900 stanovnika. Uže središte grada, stari grad s akvaduktom, je na UNESCOvom popisu mjesta svjetske baštine od 1985. godine.

Akvedukt u Segoviji
Akvedukt u Segoviji

Segovia je trgovačko i turističko središte s razvijenom prehrambenom i kožnom industrijom, kao i industrijom stakla i gume. U Segoviji se nalazi i Vojna akademija.

Povijest

Segovia 1840. god.
Glavni trg (Plaza Mayor) s katedralom

Segovija je bila naseljena još u keltsko doba, ali je eventualno prešla u ruke Rimljana. U rimsko doba izgrađene su velebne građevine kao što je akvedukt i amfiteatar, a bila je poznata i po više latinskih konvikta. Za vrijeme maurske invazije grad je potpuno napušten, a rekonkvistom Alfonsa VI., Segoviju su maselili kršćani sa sjevera, pa čak i iza Pireneja. Tada grad dobiva na važnosti, a svoj utjecaj širi preko planine Sierra de Guadarrame i rijekom Tajo.

Zahvaljujući svom položaju, Segovia je postala važnom nomadskom postajom u trgovini vunom i tkaninama. Koncem srednjeg vijeka Segovia doživljava "zlatno doba" kada rastuća židovska populacija organizira snažnu industrijsku proizvodnju tkanina. Tijekom ovog razdoblja nastale su mnoge gotičke građevine. Dana 13. prosinca 1474. god., Izabela I. Kastiljska se proglasila kraljicom Kastilje u segovijskoj crkvi San Miguel.

Poput drugih tekstilnih središta, i Segovia se pridružili Pobuni kastiljskih komuna (Guerra de las Comunidades de Castilla) koju je vodio Juan Bravo. Usprkos porazu pobune, grad je nastavio gospodarski razvoj što je rezultiralo populacijom od 27,000 stanovnika 1594. god. Od tada nastupa razdoblje secesije, te je stoljeće kasnije, 1694. god., zabilježeno samo 8,000 stanovnika. Početkom 18. st. pokušala se, djelomično uspješno, obnoviti tekstilna industrija, a 1763. god. Karlo III., španjolski kralj, je stvorio Kraljevsku tvrtku za obradu vune u Segoviji čime je želio oživjeti trgovinu, ali je propala već 1779. god.

God. 1764. otvorena je Kraljevska topnička škola, prva u Španjolskoj. Francuzi su je opljačkali 1808. god. tijekom Rata za neovisnost. Tijekom Prvog Karlskog rata, vojska pod zapovijedanjem Don Carlosa, neuspješno je opsjedala grad.

U 19. i 20. st. Segovija doživljava demografski oporavak koji je bio rezultat relativne gospodarske stabilnosti.


Znamenitosti

Povijesni grad Segovia s njezinim akveduktom
Svjetska baština – UNESCO
Povijesni grad Segovia s njezinim akveduktom
Španjolska
Godina uvrštenja: 1985. (9. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, iii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/311 UNESCO

Uže središte grada čini srednjovjekovni grad na brijegu opasan zidinama, povezan s modernim donjim gradom. U srednjovjekovnoj jezgri se nalazi:

  • Rimski akvedukt (Akvedukt u Segoviji) sagrađen za rimskog cara Trajana (2.-1. st. pr. Kr.) – jedan od najbolje očuvanih u svijetu; izvorno dug 18 kilometara s razlikom visine od 1 km; s 166 lukova na 120 pilona na dva kata, s najvećom visinom od 28, 1 m; od 20,400 velikih granitnih blokova i dan danas napaja grad vodom.
  • Mnoštvo crkava iz 12. i 13. stoljeća. Od kojih su najpoznatije San Esteban, San Martin, i San Millan.
  • Srednjovjekovni dvorac Alcázar u Segoviji (Alfons VI. Hrabri, od 11.-16. stoljeća) – rezidencija kraljeva Kastilje.
  • Gotička katedrala (1522. – 1577.), arhitekt Juan Gil de Hontanon, tzv. Isabelino stila – jedna od najvećih gotičkih katedrala i vjerojatno posljednja kasnogotička katedrala na svijetu.

Zbratimljeni gradovi

Slavni Segovljani

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Segovia
v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [2]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

io:Provinco di Segovia

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Segovia&oldid=558112"