Generalife – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Palača Generalife (arapski: Jannat al-'Arif‎ = Arhitektov vrt) u Granadi je ljetna palača posljednjih muslimanskih vladara Španjolske – Maurskih Nasrida (1232. – 1492.). Od 1984. godine, zajedno s palačom Alhambra i arapskom četvrti Albayzin, nalazi se na UNESCOvom popisu svjetske kulturne baštine.

Izgrađena je uglavnom u 14. stoljeću, za vladavine Muhameda II. (1302.-1309.), sultana Emirata Granade, a ukrašena je za Ismaila I. (1313.-1324.). Ova islamska srednjovjekovna palača sastoji se od Dvorišta s vodenim vrtom (Patio de la Acequia) koji ima dugi bazen uokviren biljkama, fontanama, kolonadom palmi i paviljonima; te Sultanovog vrta (Jardín de la Sultana) ili Dvorišta čempresa. Oni su najstariji sačuvani maurski vrtovi, a prvi se smatra primjerom vrta srednjovjekovne Al-Andalus^[1].

Izvorno je palača bila povezana nadsvođenim prolazom s Alhambrom. Današnji vrtovi su prema drevnim nacrtima obnovljeni 1931. godine, a dovršio ih je Francisco Prieto Moreno 1951. godine. Perivoji su popločani u tradicionalnom granadskom stilu s mozaikom ploča, bijelima iz rijeke Darro i crnima iz rijeke Genil^[2].

Dvorište s vodenim vrtom
Arabeska iza vodoskoka
Sultanov vrt s čempresima
Jedna od fontana
Tzv. "vodeno stubište"

Bilješke

↑ Rosemary Burton i Richard Cavendish, Wonders of the World: 100 Great Man-Made Treasures of Civilization, 2003., Sterling Publishing Company, Inc., ISBN 1-58663-751-7, str.27.
↑ J. Agustín Núñez, urednik, Muslim and Christian Granada, 2002., Edilux. ISBN 84-95856-07-7.

Poveznice

Vanjske poveznice

Alhambra na turgranada.es Službena turistička stranica provincije Granada
Alhambra Granada, fotografije

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]