Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Povorka kraljeva

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj
UNESCO – Nematerijalna svjetska baština
Povorka kraljeva u jugoistočnoj Češkoj
Češka
Regija: Europa i Sjeverna Amerika
Godina upisa: 2011.
ID: 00564
Ugroženost: -
Poveznica: UNESCO

Povorka kraljeva (češki: jízda králů) je svečana procesija koja je povezana s proslavom blagdana Duhova a odvija se tijekom proljeća u češkim pokrajinama Južnoj Moravskoj (Skoronice) i Zlínskom kraju (Hluk, Kunovice i Vlčnov), tj. povijesnoj pokrajini Slovácko.[1] Točnije, parada kraljeva se odvija svake godine u selu Vlčnov, svake druge godine u gradu Kunovice, svake tri u gradu Hluk, te svake četiri u selu Skoronice, tijekom folklornog festivala Slovácký rok.

Povorka kraljeva u selu Kunovice 2008. god.

Od 2011. godine parada kraljeva u jugoistočnoj Češkoj je upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[1]

Odlike

Ples moravskih Slovaka tijekom Povorke kraljeva u Vlčnovu

Povorka kraljeva se do Drugog svjetskog rata izvodila po selima cijele jugoistočne Češke i bila je isključivo vezana za proslavu blagdana Duhova, a od tada je više društveni događaj (uglavnom zbog čehoslovačkih komunističkih vlasti kojima se nije svidjela povezanost narodnog običaja s Crkvom). Svaka povorka kraljeva započinje misom, gradonačelnikovim odobrenjem i pripremom konja za procesiju. Sama povorka se sastoji od skupine mladića, obično njih od 15 do 25, koji prolaze kroz selo u svečanoj procesiji. Na čelu povorke su pjevači-konjušari, nakon kojih slijede paževi sa sabljama koji čuvaju „kralja”, tj. na konju svečano odjevenog dječaka (od 10 do 15 godina starosti) s djelomično natkrivenim licem koji u ustima drži ružu u ustima, i ostatak kraljevske povorke. Kralj i paževi su odjeveni u svečane ženske nošnje, dok su ostali vozači odjeven kao muškarci. Pratnja na uređenim konjima se povremeno zaustavlja i pjeva kratkim stihovima koji su duhovit komentar o karakteru i ponašanju gledatelja. Pjevači za svoju izvedbi primaju donacije izravno u svoju kutiju za priloge ili u čizme „kralja”. Kraljevska svita se vraća kući nakon nekoliko sati vožnje i u večernjim satima slavi u kući kralja s malom gozbom, glazbom i plesom. Tradicija i odgovornost povorke kraljeva se prenose s koljena na koljeno. Tradicionalne dekoracije od papira za konje i ceremonijalni kostimi, koje su posebno izradili žene i djevojake upoznate s običajima procesija, su bojama uzoraka i oblicima posebni za svako selo.

I u drugim krajevima Europe postoje slične povorke, kao što su Povorka za križem (Križarje) u Lužici i Uskrsna povorka (Poljska),[2] Povorka nakon žetve (Osterreiten) u Austriji, Bavarskoj (Njemačka) i Sechseläute u švicarskom Zurichu. Sve su one tradicionani seoski festivali, povezani s proljetnom kosidbom i najvjerojatnije datiraju još iz prapovijesti.

Teorije o podrijetlu

U duhu romantičarskog nacionalizma, češki spisatelji i povjesničari u 19. stoljeću su željeli dokučiti podrijetlo ovog narodnog običaja, o čemu njegovi narodni izvođači nisu sačuvali nikakvu predaju, i dati mu povijesni kontekst. Oni su utemeljili svoje upitne zaključke na mitovima i legendama koje imaju malo potpore u povijesnim izvorima. Najslavnije je vjerovanje kako je kralj u izvornoj povorci zapravo bio Matijaš Korvin koji se u strahu za svoj život spasio iz izgubljene bitke kod Bílovice (danas Mađarska) protiv češkog kralja Jurja Poděbradskog (1469.), tako što se obukao u ženu koju je njegova pratnja dopratila na sigurno u Trenčin (danas Slovačka). Druga legenda je o spašavanju zatočenog kraljevića Viktorina, sina kralja Jurja Poděbradskog, kojega su Vlčnovjani spasili iz tamnice u Terčinu tako što su ga obukli u ženu i sproveli do sigurnosti u Moravsku.[3]

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Wikimedijinom Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke vezane uz: králů Povorka kraljeva
  1. 1,0 1,1 Ride of the Kings in the south-east of the Czech Republic na službenim stranicama UNESCO-a (eng.) Preuzeto 9. studenog 2012.
  2. Václav Frolec i Antonín Pavelčík, Metoděj Zemek: Jízda králů (Arhivirano 27. listopada 2011.), Teps, Prag, 1990.
  3. Legende o podrijetlu povorke kraljeva (Arhivirano 18. svibnja 2007.) Predložak:Cs icon Preuzeto 10. studenog 2012.

Vanjske poveznice