Napulj
- PREUSMJERI Predložak:Preusmjerava
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina
Napulj (grčki: Νεάπολις; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) je glavni grad talijanske pokrajine Kampanije, smješten na obali Tirenskoga mora; zauzima čitav prostrani Napuljski zaljev, penje se do padina Vezuva i do brežuljaka u unutrašnjosti. Napulj je najveći grad južne Italije s oko 1 milijun, a u širem području čak 4,2 milijuna stanovnika, te je treći po veličini u Italiji poslije Rima i Milana. To je iznimno živahan, prenapućen mediteranski grad, a još k tome luka pa je promet gotovo kaotičan, a cvate i kriminal (Camorra). Pored službenog talijanskog jezika u gradu se govori i tradicionalni napolitanski jezik. Povijesno središte Napulja uvršteno je 1995. u UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi.
U Napuljskom zaljevu se nalaze otoci Capri, Procida i Ischia.
Povijest
Povijest Napulja obiluje usponima i padovima, a u dva navrata bio je prijestolnica kraljevstava. Osnovali su ga drevni Grci između 7. i 6. st. pr. Kr. nazvavši ga Partenopa (po mitskoj sireni, osnivačici grada), a nešto kasnije u njegovoj blizini izgradili su i naselje Nea Polis (grčki: Νέα Πόλις, tj. Novi grad) po kome duguje današnje ime. Grad je bio dio Velike Grčke, a okolica grada je bila poprište velikog sukoba tijekom Drugog punskog rata.
Za rimske vladavine grad je zadržao grčki jezik i originalne običaje, a poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva grad prelazi iz ruke u ruku različitih vladara. Danas se u gradu mogu naći spomenici svih tih bivših perioda vlasti.
Nakon iscrpljujućeg Gotskog rata područjem je zavladalo Bizantsko Carstvo, da bi poslije zavladali Langobardi. U 11. stoljeću osvajaju ga Normani pod vodstvom Roberta Gviskara, te slijede Nijemci (Hohenštaufovci), Anžuvinci od 8. do polovine 15. stoljeća, Aragon, Španjolska i naposljetku Burboni od 18. stoljeća do ujedinjenja Italije. Tada je Napulj postao glavni grad Kraljevstva Dvije Sicilije, a postao je i glavni grad Napuljskog Kraljevstva[1]. U 17. stoljeću Napulj je sa 300.000 stanovnika po veličini bio drugi grad u Europi (poslije Pariza). Bourbonska vladavina ostavila je velebne građevine poput Kraljevske palače na Capodimontu, gdje se danas nalazi bogati muzej.
Znamenitosti
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Povijesno središte Napulja uvršteno je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi. Iako je jedan od najljepših gradova u Europi i bogat spomenicima koja svjedoče o njegovoj bogatoj prošlosti, zaobišao ga je masovni turizam, jer se više posjećuju obližnji atraktivni lokaliteti. Naime, u blizini Napulja, u podnožju Vezuva, nalaze se u Herkulanej i Pompeji, gradovi koje je u 1. stoljeću zatrpao vulkanski pepeo tijekom erupcije Vezuva, a koji je danas glavna meta brojnih turista.
Unutar grada postoje mnoga atraktivna mjesta, poput brojnih dvoraca:
- Novi dvorac (Castel Nuovo ili Maschio Angioino) u samom središtu grada; na popisu svjetske baštine. Castel Nuovo je svjedočio mnogim povijesnim vjerskim događajima: godine 1294., papa Celestin V. je abdicirao u dvorani dvorca, nakon čega je opet tu, kardinalskim kolegijumom izabran papa Bonifacije VIII..
- Normanski dvorac dell'Ovo (Jajoliki dvorac) izgrađen je preko rimske utvrde iz 5 st. na otoku Megarides, na kojemu su Grci iz Cumae osnovali prvo naselje.
- Dvorac Capuano
- Dvorac sv. Elma (Castel Sant'Elmo) je zvjezdolikog tlocrta, a izgrađen je 1329. godine.
Najvažniji trg je Trg plebiscita (Piazza del Plebiscito) koji je započeo bonapartski kralj Joachim Murat, a završio burbonski kralj Ferdinand IV. Napuljski. Njega čine na istoku Kraljevska palača, a na zapadu crkva sv. Franje Paolskog (San Francesco di Paola) čije se kolonade protežu na obje strane. U blizini je i Kazalište sv. Karla (Teatro di San Carlo) koje je najveća operna kuća u Italiji i najstarija aktivna opera u Europi; osnovana 1737. godine. U Napulju je već 1224. osnovano sveučilište.
Nacionalni arheološki muzej posjeduje najveću i najbogatiju kolekciju rimskih umjetnina (iz Pompeja i Herkulaneja), ali i zbirku djela iz stare Grčke i renesanse.
Muzej Capodimonte, bivša palača Capodimonte, posjeduje jednu od najvažnijih zbirki slikarstva u Italiji s djelima umjetnika od 13. do 18. st. (Simone Martini, Rafael, Tizian, Caravaggio, El Greco, Jusepe de Ribera, Luca Giordano i dr.), i zbirkom djela porculanske tvornice Capodimonte.
Ostali muzeji su: Certosa di San Martino (bivši samostan, a sada muzej Burbonaca), Željeznički muzej Pietrarsa s najstarijom lokomotivom u Italiji, Villa Pignatelli i Palazzo Como, te nacionalna knjižnica Biblioteca Nazionale Vittorio Emanuele III.
Od svih katoličkih crkava (oko 28) napuljske nadbiskupije najvažnija je Napuljska katedrala u kojoj se svake godine 19. rujna održava svečanost čuda sv. Januarija, zaštitnika grada.
Šport
Nogomet je daleko najpopularniji sport u Napulju, koji su donijeli Englezi na samom početku 20. stoljeća[2] i duboko se ukorijenio u lokalnu kulturu. Nogomet igraju svi od ulične djece (scugnizzi) do profesionalaca. Najpoznatiji klub je SSC Napoli iz prve talijanske lige Serie A, koji igra na stadionu Stadio Diego Armando Maradona[3]. Tim je osvojio talijansko prvenstvo (Scudetto) dva puta, kada je za klub igrao Diego Maradona, ali i Kup UEFA[4].
Osobitosti
Napulj se smatra domovinom pizze, a najstarija pizzeria u gradu datira iz 1830. godine. Veliki dio napolitanske kulture je vezan za glazbu, uključujući izum romantične gitare i madoline, te velikog doprinosa operi i narodnoj umjetnosti. Od osoba koje simboliziraju Napulj ističu se svetac zaštitnik Januarius, Pulcinella, i sirene iz grčkog epa Odiseje.
Slavne osobe rođene u Napulju su:
|
|
|
Gradovi prijatelji
|
|
|
Bilješke
- ↑ Napuljsko Kraljevstvo bilo je jedino poslije Rima, i uz Jeruzalem, a gdje je ime kraljevstva bilo isto kao ime glavnog grada.
- ↑ Pietro Gentile i Valerio Rossano, Povijest kluba Napoli.
- ↑ "Official: Stadio Diego Armando Maradona". Football Italia. 4. prosinca 2020.. https://www.football-italia.net/163007/official-stadio-diego-armando-maradona
- ↑ publisher=CalcioNapoliNet.com
Vanjske poveznice
- Službene stranice grada (tal.)
- Karta Napulja na google maps
- Napulj - vidjeti pa umrijeti na Limun.hr
- Napulj - članci, fotografije i video prilozi na Javno.com