- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Rammelsberg je planina u blizini njemačkog grada Goslara visoka 636 m. Rudnici Rammelsberga su najdulje iskorištavani rudnici na svijetu, u razdoblju od preko 1000 godina, i kao takvi su UNESCOva svjetska baština[1].
Povijest
Vodovodni sustav Herzberger Teich
Rudarstvo u Rammelsbergu je prvi put spomenuto u saskim kronikama Widukinda iz Corveya Res gestae saxonicae sive annalium libri tres, iz oko 968. god. No, novijia arheološka istraživanja pretpostavljaju da je na lokaciji Düna (blzu Osterodea) rudarstvo postojalo još 2,000 godina ranije. Najstarija naselja potječu iz 3. i 4. st., a nalaze se oko 30 km južno od Rammelsberga. U njima je pronađena ne samo pred-industrijska oprema za taljenje, nego i ostaci rudače za koju je bez sumnje identificirano da potječe iz Rammelsberga.
Privučen bogatim nalazima srebra Henrik II., car Svetog Rimskog Carstva, je 1005. god. dao izgraditi Kaiserpfalz na južnom obronku Rammelsberga. Rudnici su postali carskim posjedom, te kasnije posjedom carskog grada Goslars. God. 1552., prava su pripala vojvodi Henriku V. od Brunswick-Lüneburga. Iz rudnika u Rammelsbergu pretpostavlja se kako je izvađeno oko 27 milijuna tona rudače. Kontinuiranost iskorištavanja rudnika u Rammelsbergu se odvijala u više faza. Izvorno je bio rudnik srebra, poslije se vadi bakar, i naposlijetku olovo. Rudača je sadržavala u prosjeku 14% cinka, 6% olova, 2% bakra, 1 g/t zlata i 140 g/t srebra.[2] Ležišta rudače su osiromašena tek 1980ih i tvrtka Preussag ih je zatvorila 1988. god. Tada je osnovan i Muzej rudarstva u Goslaru kako bi se sačuvala povijest rudarstva i rudarske opreme; danas jedan od prestižnih muzeja europske industrijske baštine.
Bilješke
- ↑ UNESCOve stranice o Rammelsbergu
- ↑ Walcher E. Large D, The Rammelsberg massive sulphide Cu-Zn-Pb-Ba-Deposit, Germany: an example of sediment-hosted, massive sulphide mineralisation, Časopis Mineralium Deposita, 1999., br. 34, str. 522.–538.
- Stoppel D., Spuren des Bergbaus im Westharz,Časopis Akad br. 20, Geowiss, Hannover, 2002. str. 77.–84.
Vanjske poveznice
Ostali projekti
Svjetska baština u Njemačkoj |
---|
| | Kulturna baština (43) | Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau), Weimaru ( Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau ( ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) | | | Prirodna baština (3) | | | Nematerijalna svjetska baština (3) | | |
1) Izbrisano s popisa 2009.
2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke
3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske
7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]
8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]
|
|