Rammelsberg

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Rammelsberg je planina u blizini njemačkog grada Goslara visoka 636 m. Rudnici Rammelsberga su najdulje iskorištavani rudnici na svijetu, u razdoblju od preko 1000 godina, i kao takvi su UNESCOva svjetska baština[1].

Rudnici Rammelsberga

Povijest

Vodovodni sustav Herzberger Teich
Podzemni vodeni mlin

Rudarstvo u Rammelsbergu je prvi put spomenuto u saskim kronikama Widukinda iz Corveya Res gestae saxonicae sive annalium libri tres, iz oko 968. god. No, novijia arheološka istraživanja pretpostavljaju da je na lokaciji Düna (blzu Osterodea) rudarstvo postojalo još 2,000 godina ranije. Najstarija naselja potječu iz 3. i 4. st., a nalaze se oko 30 km južno od Rammelsberga. U njima je pronađena ne samo pred-industrijska oprema za taljenje, nego i ostaci rudače za koju je bez sumnje identificirano da potječe iz Rammelsberga.

Privučen bogatim nalazima srebra Henrik II., car Svetog Rimskog Carstva, je 1005. god. dao izgraditi Kaiserpfalz na južnom obronku Rammelsberga. Rudnici su postali carskim posjedom, te kasnije posjedom carskog grada Goslars. God. 1552., prava su pripala vojvodi Henriku V. od Brunswick-Lüneburga. Iz rudnika u Rammelsbergu pretpostavlja se kako je izvađeno oko 27 milijuna tona rudače. Kontinuiranost iskorištavanja rudnika u Rammelsbergu se odvijala u više faza. Izvorno je bio rudnik srebra, poslije se vadi bakar, i naposlijetku olovo. Rudača je sadržavala u prosjeku 14% cinka, 6% olova, 2% bakra, 1 g/t zlata i 140 g/t srebra.[2] Ležišta rudače su osiromašena tek 1980ih i tvrtka Preussag ih je zatvorila 1988. god. Tada je osnovan i Muzej rudarstva u Goslaru kako bi se sačuvala povijest rudarstva i rudarske opreme; danas jedan od prestižnih muzeja europske industrijske baštine.

Bilješke

  1. UNESCOve stranice o Rammelsbergu
  2. Walcher E. Large D, The Rammelsberg massive sulphide Cu-Zn-Pb-Ba-Deposit, Germany: an example of sediment-hosted, massive sulphide mineralisation, Časopis Mineralium Deposita, 1999., br. 34, str. 522.–538.
  • Stoppel D., Spuren des Bergbaus im Westharz,Časopis Akad br. 20, Geowiss, Hannover, 2002. str. 77.–84.

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Rammelsberg