Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Atapuerca

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Atapuerca je općina u pokrajini Burgos, španjolske autonomne zajednice Kastilja i Leon, u sjevernoj Španjolskoj. Prema popisu iz 2005. godine imala je 195 stanovnika na 24.34 km2, a najznačajniji događaj je godišnja utrka Cross de Atapuerca koji svake godine privuče oko 2.000 gledatelja.

Lubanja Homo Heidelbergensisa iz "Špilje kostiju"
Ostaci lubanje Homo antecessora iz Gran Doline

Arheološki lokalitet Atapuerca

Arheološki lokalitet Atapuerca je mjesto nekoliko arheoloških nalazišta ljudske prapovijesti koji su od presudne važnosti za povijest Europe. Od svih nalaza najznačajniji je Homo antecessor, koji je najstariji primjerak roda "Homo" u zapadnoj Europi. Od 2000. godine upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Iskapanje u Atapuercu je otpočelo 1976. godine kada je rudarski inženjer Trino Torres Emiliano Aguirre pronašao gole prapovijesne ljudske fosile. Od tada su otkrivena tri velika nalazišta: Gran Dolina, Sima de los Huesos i Sima del Elefante.

Sima de los Huesos

Nalazi u Špilji kostiju (Sima de los Huesos) su jedni od najvažnijih poput fosila kostiju starih oko 500.000 do 120.000 godina. Kosti pripadaju skupini od 30 skeleta roda Homo heidelbergensis, pretka Neandertalaca. Kosti su najvjerojatnije namjerno bačene u špilju, a nedostatak životinjskih kostiju, rana od zvijeri i oružja, navode na zaključak kako je riječ o mjestu pogreba. Dvostrana alatka pronađena tu je najvjerojatnije jedaći pribor koji je ostavljen kao grobni dar[1].

Gran Dolina

Nalazi iz ove špilje su visoki 18 metara i sadrže ostatke ljudskih kostiju starih od milijun do 100.000 godina, a uključuju i jedine nalaze vrste poznate kao Homo antecessor (star oko 780.000 godina) [2]. Ostali važni nalazi su alatke, životinjske kosti, fosili i polen.

Špilja slonova

U Špilji slonova (Sima del Elefante) pronađeni su dijelovi ljudske bedrene kosti koji su u vezi s izrezbarenim predmetima starim između 1.1 do 1.2 milijuna godina. Ovi nalazi su ljudsko prisustvo u Europi pomjerili 400.000 godina unatrag od dotadašnjeg vjerovanja.

Kako su nalazi jedni od najstarijih nalaza ljudi u Europi, pored onih starih 1.8 milijuna godina u Dmanisi (Gruzija), došlo se do pretpostavke o naseljavanju ljudi u Europi sa zapada, a ne s jugoistoka kako se do tada vjerovalo.

Izvori

  1. ↑ B. Maureille, Les premières sépultures, Le Pommier / Cité des sciences et de l'industrie, (2004.), str. 39.-41.
  2. ↑ E. Carbonell, « The first hominin of Europe », Nature, 2008., vol. 452., str. 465.-469. (résumé)

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Atapuerca&oldid=483905"