Opatija Maulbronn

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:KlosterMaulbronn.jpg
Izgled samostana Maulbronn u 19. st.
Kompleks opatije Maulbronn
Datoteka:Flag of UNESCO.svg Svjetska baština – UNESCO
Kompleks opatije Maulbronn
Njemačka


Lokacija Opatije Maulbronn u Njemačkoj
Godina uvrštenja: 1993. (17. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/547 UNESCO

Opatija Maulbronn (njemački: Kloster Maulbronn) je najbolje očuvani srednjovjekovni samostanski kompleks cistercita u Europi, ponajviše zbog opsežnog sustava vodoopskrbe, brojnih rezorvoara i kanala[1]. Nalazi se na obronku grada Maulbronna u Njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg, a od grada je odijeljen utvrdbenim zidovima.

Samostan je osnovan 1147. godine pod nadležnošću prvog cistercitskog pape, Eugenija III.. Glavna crkva je izgrađena u prijelaznom stilu između romanike i gotike, a posvetio ju je 1178. god. Arnold, biskup Speyera. Brojne druge građevine, poput: liječilišta, spavaonica, podruma, prijemne dvorane, trijema, južnog klaustra, dvorane, utvrde, menze, mlina i kapele, izgrađeni su tijekom 13. stoljeća. Zapadni, istočni i sjeverni klaustar su iz 14. stoljeća, poput i većine utvrda i fontane.

Kada je izbila protestantska reformacija, vojvoda od Württemberga je okupirao samostan i 1504. god. u njemu izgradio svoju lovačku kuću s konjušnicom. Pola stoljeća kasnije, bivša opatija je predata na uporabu protestantskom sjemeništu, danas Evanđelističko sjemenište Maulbronna i Blaubeurena, u čijem je vlasništvu sve do danas. Protestanstski svećenici su prihvatili cistercitske građevine i nadogradili još neke prostorije.

Samostan je mjesto radnje u noveli Ispod kotača (Hermann Hesse), a na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi upisan je 1993. god. Prikaz opatije Maulbronn će se naći na stražnjoj strani kovanice od €2 pokrajine Baden-Württemberg za Njemačku 2013. godine.

Bilješke i izvori

  1. ↑ Opatija na službenim stranicama UNESCOa

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Opatija_Maulbronn&oldid=557773"