La Mare de Déu de la Salut – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

La Mare de Déu de la Salut (španjolski za „Gospa od zdravlja”) je festival koji se slavi u gradu Algemesíju (Valencija) svake godine 7. i 8. rujna na blagdan „Gospe od zdravlja”, zaštitnice grada. Festival je prvi put zabilježen 1247. god. i u njegovim dramskim, glazbenim i plesnim točkama sudjeluje gotovo 1.400 sudionika. Sudjelovanje gradskih stanovnika je temelj kontinuiteta ove proslave, a svi kostimi, ukrasi i pribor su ručni rad, a plesovi i glazbeni uradci se prenosi s generacije na generaciju. Zbog toga je ovaj festival upisan na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2011. god.^[1].

Festivalske točke se organiziraju u povijesnim četvrtima grada: Valencia, La Muntanya, Santa Barbara i La Capella. Procesije teku od bazilike Menor de San Jaime do Capella de la Troballa. Svečanosti započinju zvonjavom zvona bazilike nakon čega slijedi parada. Zbor Schola Cantorum i orkestar izvode Večernju u večernjim satima u bazilici, nakon čega slijedi zvonjava zvona i „procesija zaručnika”, koja uključuje Els Misteris (kratke, vjerske kazališne komade u izvedbi djece), a nastupaju i ljudski tornjevi (Muixeranga) s tradicionalnim glazbenom pratnjom i plesovima. Sljedećeg dana, divovske lutke koje predstavljaju kralja i kraljicu Aragona, Jakova I. i njegovu suprugu Jolandu Ugarsku, pridružuju se „jutarnjoj povorci”, dok završna, „središnja procesija”, ima prikaze biblijskih likova i apostolskih pjesmama^[1].

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 Festivity of ‘la Mare de Déu de la Salut’ of Algemesí na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 26. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

Fiestas de la Mare de Déu de la Salut, Turespaña (šp.)
La Mare de Déu de la Salut Festival (engl.)

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]