Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Madarski konjanik je veliki kameni reljef isklesan na platou Madara istočno od Šumena u sjeveroistočnoj Bugarskoj. Reljef prikazuje veličanstvenog konjanika 23 m iznad nivoa zemlje na jednoj gotovo vertikalnoj 100 m visokoj stijeni. Konjanik baca koplje na lava koji leži ispred konjskih nogu, dok pas trči za konjanikom.

Ovaj spomenik se obično pripisuje Protobugarima, nomadskom plemenu ratnika koji su se naselili u sjeveroistočnoj Bugarskoj krajem 7. stoljeća, i poslije mješanja sa lokalnim Slavenima stvorili modernu bugarsku naciju.

Oko spomenika su pronađena tri natpisa na grčkom koje profesor Veselin Beševliev u djelu "Prvobugarski natpisi"[1] tumači kao:

  • Prvi natpis kana Tervela (695.-721.):
„[...] Bugara [...] i dođoše Tervelu. Moji ujaci u Salonskoj oblasti nisu vjerovali nosatom Caru i vratiše se u Kišinas [...] njegov jedan [...] sporazumom je kralj Tervel dao Caru [...] 5 tisuća [...] Car je zajedno sa mnom dobro pobijedio.”


  • Drugi i treći natpisi kana Omurtaga (814.-831.):
„...] zlatnika [...] dao je [...] zlatnika vladar [...] vojnika [...] vladar [...] Grci [..] što vam dajem svake godine, davat ću vam, jer ste mi pomogli [...] svake godine davat ćemo vam i Car posla vladaru [...] i molio je vladara Kroumesisa [...] vladar [...] kad podijeli zlatnike [...] započeše [...] dao od [...] vladar Kroumesis nadaren [...] ovo jezero [...] ti si [...] vladar [...] prekinuo sporazume [...] rat [...] u to vrijeme [...] ime [...]”


„[...] bi nahranjen [...] slomljen od Boga i vladara Omourtaga [...] poslan [...] pomoći mi [...]”


Spomenik je datiran u oko 710. god. i na UNESCO-voj je listi svjetske baštine od 1979. godine.

Bilješke

  1. Bеселин Бешевлиев, "Първобългарски надписи", Издателство на Българската академия на науките, София, 1979, стр. 94.

Vanjske poveznice