Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih ljudi obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog. Groblja su se obično nalazila na povišenim mjestima izvan naselja.
U grobovima i grobljima, njihovim obilježjima i oblikovanju odražavaju se različiti odnosi prema mrtvima; njihovo je poznavanje važno za proučavanje različitih kultura, poglavito starijih, te za umjetničke stilove. Najstariji grobovi u Hrvatskoj potječu iz mlađega kamenoga doba, a pripadali su starčevačkoj i impresokeramičkoj kulturi (Vinkovci, Smilčić).
Najpoznatija su u Hrvatskoj groblje u Varaždinu te se osobito ističu arkade groblja Mirogoja u Zagrebu, djelo Hermanna Bolléa.[1]
Grobna se kultura počela razvijati još u kamenom dobu. Ljudi su još od tada štovali grobove i bogove zagrobnog života.
Vidi još
Vanjske poveznice
|
Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |
- ↑ Dragan Damjanovic. Groblja u Hrvatskoj u 19. i 20. stoljeću: arhitektura i prostorno uređenje (Cemeteries in Croatia in 19th and 20th Century: Architecture and Spatial Planning), in: Put u vječnost, Zagreb: Galerija Klovićevi dvori, 2016., str. 33-43.. https://www.academia.edu/33682118/Groblja_u_Hrvatskoj_u_19._i_20._stolje%C4%87u_arhitektura_i_prostorno_ure%C4%91enje_Cemeteries_in_Croatia_in_19th_and_20th_Century_Architecture_and_Spatial_Planning_in_Put_u_vje%C4%8Dnost_Zagreb_Galerija_Klovi%C4%87evi_dvori_2016._str._33-43 Pristupljeno 1. travanj 2019.