Rajna

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Rajna. Za djelo Victora Hugoa pogledajte Rajna (Hugo).
Rajna
Loreley mit tal von linker rheinseite.jpg
Stijena Loreley u njemačkoj pokrajini Porajnje i Falačka
Duljina 1230 km
Nadm. visina izvora 2,345 m
Prosječni istjek 2,300 m3/s
Površina porječja 185 000 km2
Izvor Vorderrhein
Države Švicarska, Lihtenštajn, Austrija, Njemačka, Francuska, Nizozemska
Gradovi Basel, Strasbourg, Karlsruhe, Mannheim, Ludwigshafen, Wiesbaden, Mainz, Koblenz, Bonn, Köln, Düsseldorf, Utrecht, Rotterdam
Ulijeva se u Sjeverno more
Flusssystemkarte Rhein 03.jpg
Zemljovid porječja Rajne

Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe. Od izvora do ušća duga je oko 1.230 km, od toga su plovna 833 km. Izvire u švicarskim Alpama, a nastaje spajanjem dvaju manjih tokova: Vorderrhein (prednja Rajna) i Hinterrhein (stražnja Rajna). Protječe kroz Švicarsku, Lihtenštajn, Austriju, Njemačku, Francusku i Nizozemsku, gdje se ulijeva u Sjeverno more.

Izvor imena je u korijenu reie indoeuropskog prajezika u značenju "kretati se, teći, prolaziti", a Gali su je zvali Renos u gotovo istom značenju.

Rajna i Dunav su formirali većinu unutarnje sjeverne granice Rimskog Carstva, a sve od tih dana, Rajna je vitalan plovni put koji je služio za trgovinu robom duboko u unutrašnjost. Mnoge prapovijesne utvrde i srednjovjekovni dvorci duž Rajne svjedoče o njenoj važnosti kao plovnog puta. Riječni promet se mogao zaustaviti na tim lokacijama, najčešće u svrhu prikupljanja cestarine od strane države koja je kontrolirala taj dio rijeke. Također je služila u obrambene svrhe te je bila osnovom za regionalne i međunarodne granice.

Dolina gornjeg srednjeg toka Rajne

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Ždrijelo Rajne je popularan naziv za gornju srednju dolinu Rajne, 65 km dugom dijelu rijeke između Bingena am Rhein i Koblenza u Njemačkoj. Taj dio je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi u lipnju 2002. god. zbog jedinstvene kombinacije geoloških, povijesnih, kulturnih i industrijskih razloga.

Srednja dolina Rajne je izvanredan organski i kulturni krajolik, čiji je karakter određen, ne samo geomorfološkim i geološkim sastavom, nego i ljudskim djelovanjem, kao što su naselja, prometne infrastrukture i privreda, kroz više od dvije tisuće godina. Ona je tijesno povezana s poviješću i legendama, i stoljećima je snažno utjecala na brojne pisce, umjetnike i skladatelje.

Rijeka je bila važan trgovački put u Srednjoj Europi od prapovijesti kada je niz malih naselja nastao na obalama. Ograničene veličine, mnogi od ovih starih gradova zadržali su svoj povijesni karakter. Povećanjem bogatstva, pojavili su se i mnogi dvorci i dolina je postala središnja regija Svetog Rimskog Carstva. Oblast je bila središte Tridesetogodišnjeg rata, što je ostavilo mnoge dvorce u ruševinama, dans atrakcije za krstarenje brodovima koji prate rijeku. Jedno vrijeme bila je granica Francuske, a u 19. stoljeću postala je dio Pruske i postala je bitna slika krajolika Njemačke.

Ovaj dio Rajne ima značajan folklor, kao što je legendarni dvorac na Rajni u koji se smješta Wagnerova opera Götterdämmerung. Anualni festival Rajna u plamenu je spektakularni vatromet u Sankt Goaru u rujnu i Koblenzu u kolovozu, koji se najbolje vide s jednog iz konvoja brodova na rijeci.

Pritoke

  • Thur, rijeka u Švicarskoj

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Rajna.


v • r • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 


Icon river tributary L.svg Nedovršeni članak Rajna koji govori o rijeci treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Rajna&oldid=18819"