Entre-Sambre-et-Meuse

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Entre-Sambre-et-Meuse (francuski za „Između Sambre i Meuse”) je prirodna regija Belgije koja se zemljopisno nalazi između rijeka Sambre i Meuse, koje prolaze pokrajinama Namur i Hainaut (Valonija). Geološki, ova regija je nastavak područja zapadne obale rijeke Meuse prema sjeveru, preko drugih prirodnih regija: Ardeni, Fagne, Calestienne, i Condroz; sve do južne obale rijeke Sambre.

Područje Entre-Sambre-et-Meuse je najpoznatije po tradicionalnim koračnicama (marches) koje se održavaju od svibnja do rujna, a posvećene su mnogim svecima i popraćene su vojnom pratnjom i paljbom[1].

Zouaves („zuavi”, tj. francuski vojnici iz sjeverne Afrike, također na slici gore desno) u koračnici Sv. Petra u Morialméu 2006. god.

Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse

Paljba kubura 5. pješadijske skupine u Thuinu 2007. god.
Koračnica sv. Magdalene u Jumetu 2011. god.
Plotun u dvorištu dvorca Acoz 2007. god.
Sapeurs („vatreni”) i zouaves u Morialméu 2006. god.

Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse su glavna komponenta kulturnog identiteta ove regije, u kojoj 15 seoskih crkava organizira koračnice u čast sveca kojem je crkva posvećena i u njima sudjeluje cijelo selo[2]. Povorke se sastoje od nekoliko skupina, organiziranih na temelju rodova vojske i svaka se sastoji od desetaka, pa i stotina „vojnika”. Sudionici nose vojne odore i tvore jednu ili više skupina koje prate vjersku procesiju. Odbor i/ili zakonska tijela upravljaju svakom skupinom, organiziraju tečaj marša i osiguravaju ispravne formacije. Djeca marširaju zajedno sa svojim roditeljima u „mladoj gardi” ili drugoj skupini. Prijenos tradicije je usmen, često unutar kruga obitelji, ali i tijekom okupljanja, sastanaka, banketa ili balova neophodnih za organizaciju koračnice. Dinastije trubača i bubnjara su nastale prenoseći svoje znanje, pjesme i glazbu novim glazbenicima. Isto tako, proizvođači-obrtnici bubnjeva i truba, te na desetine dizajnera odora, prenose svoju umješnost u rekonstrukciji i stvaranju instrumenata, nošnji, zastava i ostalog pribora.

Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse igraju ključnu ulogu u jačanju integracije i muškaraca i žena iz različitih sredina, te promicanju socijalne kohezije. Zbog toga su upisane na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2012. godine[1].

Popis koračnica Entre-Sambre-et-Meuse[3]

  1. Acoz (Gerpinnes) - koračnica sv. Roka i sv. Frega - prva nedjelja poslije 15. kolovoza
  2. Fosses-la-Ville - koračnica sv. Feuilliena - četvrta nedjelja korizme
  3. Gerpinnes - koračnica sv. Rolende - blagdan svetice, 20. svibnja
  4. Ham-sur-Heure - koračnica sv. Roka - prva nedjelja poslije 15. kolovoza
  5. Biesmerée (Mettet) - koračnica sv. Sakramenta - nedjelja prije korizme
  6. Florennes - koračnica sv. Petra i Pavla - posljednja nedjelja lipnja
  7. Jumet - koračnica sv. Magdalene - nedjelja najbliža blagdanu svetice 21. srpnja
  8. Laneffe (Walcourt) - koračnica sv. Lamberta - najbliža nedjelja 15. kolovozu
  9. Morialmé (Florennes) - koračnica sv. Petra - najbliža nedjelja 29. lipnju
  10. Silenrieux (Cerfontaine) - koračnica sv. Ane - 28. srpnja
  11. Tarcienne (Walcourt) - koračnica sv. Fiacrea - prva nedjelja svibnja
  12. Thuin - koračnica sv. Roka - prva nedjelja poslije 15. kolovoza
  13. Thy-le-Château (Walcourt) - koračnica sv. Petra i Pavla - posljednja nedjelja lipnja ili prva nedjelja srpnja
  14. Villers-Deux-Églises (Cerfontaine) - koračnica sv. Lamberta - najbliža nedjelja 15. kolovozu
  15. Walcourt - koračnica sv. Sakramenta - prva nedjelja lipnja

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Marches of Entre-Sambre-et-Meuse na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 22. prosinca 2012.
  2. ↑ Patrick Lemaire, Quinze marches de l’Entre-Sambre-et-Meuse admises au patrimoine culturel immatériel de l’Unesco, L'Avenir, 5. prosinca 2002. (fr.) Preuzeto 22. prosinca 2012.
  3. ↑ Popis koračnica po datumima (fr.) Preuzeto 22. prosinca 2012.

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Belgiji
Flag of UNESCO.svgKulturna dobra (12)
Povijesno središte Bruggea (2000.) • Grand Place u Bruxellesu (1998.) • Građevine Victora Horte u Bruxellesu (2000.) • Palača Stoclet u Bruxellesu (2009.) • Flandrijski Béguinage (naselja beginskog sestrinstva) (1998.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu1) (2016.) • Muzej Plantin-Moretus u Antwerpenu (2005.) • Neolitski rudnik kremena Spiennes (2000.) • Ustave na Središnjem valonskom kanalu (1998.) • Katedrala Notre-Dame u Tournaiju (2000.) • Važni Valonski rudnici (2012.) • Zvonici u Belgiji i Francuskoj2) (1999.)
Belgijska zastava
Prirodna dobra (1)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)
Karneval Aalst (2010.) • Karneval Binche (2008.) • Koračnice Entre-Sambre-et-Meuse (2012.) • Houtem Jaarmarkt, anualni zimski sajam i stočna tržnica u selu Sint-Lievens-Houtem • Krakelingen i Tonnekensbrand, svečanost kruha i vatre o svršetku zime u Geraardsbergenu (2010.) • Leuvenski generacijski repertoar (2011.) • Lov na škampe s konjima u Oostduinkerkeu (2013.) • Pivska kultura u Belgiji (2016.) • Procesijski divovi i zmajevi u Belgiji i Francuskoj4) (2008.) • Procesija svete krvi u Bruggeu • Sokolarstvo5) (2012.)

2) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Entre-Sambre-et-Meuse&oldid=186810"