Utvrde u brdima Orăştie

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Utvrde u brdima Orăştie čini šest Dačanskih utvrda na brdima planine Orăştie (Rumunjska) koje su izgrađene tijekom 1. stoljeća pr. Kr. i 1. stoljeća kao Decebalov zaštitni kompleks protiv nasrtaja Rimskog Carstva sa zapada.

Njihovi iznimni i dobro sačuvani ostaci predstavljaju jednu živu i inovativnu drevnu civilizaciju. Zbog toga je šest ovih utvrda (Sarmizegetusa Regia, Costeşti-Cetăţuie, Costeşti-Blidaru, Piatra Roşie, Băniţa i Căpâlna), zajedno s naseljem Feţele Albe, 1999. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Danas mnogi lovci na blago pretražuju ovo područje jer Rumunjska nije zakonima dobro regulirala zaštitu ovakvih lokaliteta.

Popis lokaliteta

Ime	izgradnja	Lokacija	Koordinate	Bilješke
Sarmizegetusa	1. stoljeće pr. Kr.	Orăştie	45°37′21″N 23°18′36″E / 45.6225°N 23.31°E / 45.6225; 23.31	Grad Sarmizegetusa je bio prijestolnica i glavna utvrda Dacije koje se sastojalo od utvrdbenih zidina i utvrda, četvrti svetišta s naseljem za plemiće i njihove sluge. Utvrda Grădiştea (gradina) se nalazila na vrhu brda visokog 1200 metara odakle se pružao pogled na okolicu. Ona je bila vojno, ali i duhovno središte. Svetišta su bila smještena na istočnoj strani grada oko velikog trga sa okruglim svetištima. Do svetišta se dolazilo popločanom cestom od gradine i monumentalnim stubištem istočno. Od dva naselja ono zapadno je bilo veće te je imalo i radionice, skladišta i područje za obradu poljoprivrednih proizvoda. Sarmizegetusa je bila jedinstvena jer je imala vodoopskrbni sustav za naselja sačinjen od keramičkih cijevi^[1].
Costeşti-Cetăţuie	1. stoljeće	Orăştioara de Sus	45°44′00″N 23°10′00″E / 45.733333°N 23.166667°E / 45.733333; 23.166667	Ova utvrda je jedna od dvije koje se danas nalaze s dvije strane sela Costeşti u općini Orăştioara de Sus, Hunedoara (županija). Utvrda Cetăţuie se nalazila na melenom platou brda koje je nadgledalo lijevu obalu rijeke Apa Oraşului i imala je snažne utvrde na terasama brda, u tri koncentrična prstena koja su nastala u fazama i svaki od drugih materijala. Najprije od nabijene zemlje, potom od drveta i naposlijetku od kamena.
Costeşti-Blidaru	1. stoljeće	Orăştioara de Sus	45°44′00″N 23°10′00″E / 45.733333°N 23.166667°E / 45.733333; 23.166667	Ova utvrda je jedna od dvije koje se danas nalaze s dvije strane sela Costeşti u općini Orăştioara de Sus. Ovo je najsnažnija i najdojmljivija utvrda, četvrtastog je oblika i izgrađena je na poravnanom vrhu brda. Imala je dva prstena zidina s bastionima na kutovima koji su bili otvoreni jedino prema unutra. U dvorištu se nalazila četvrtasta građevina koja je najvjerojatnije služila kao vojarna.
Piatra Roşie	1. stoljeće	Boşorod	45°41′00″N 23°05′00″E / 45.683333°N 23.083333°E / 45.683333; 23.083333	Piatra Roşie, što na rumunjskom "Crvena stijena", bila je utvrda koja se nalazila na dva dana hoda zapadno od utvrde Costeşti-Cetăţuie, kod današnjeg Luncanija u općini Boşorod. Bila je izgrađena u dvije faze, prva sa 102 metra dugom kvadratičnom citadelom na uzvisini (832 m) s tornjevima na svakom kraju i dvije kamene osmatračnice nedaleko od nje.^[2] Kasnije je i veliko područje unutar utvrde utvrđeno još jednim zidinama^[3], a vrh brda unutar njih je poravnan kako bi se moglo koristiti kao dvorište.
Utvrda Băniţa	1.-106.	Băniţa	45°26′48″N 23°15′45″E / 45.44667°N 23.2625°E / 45.44667; 23.2625	Izgrađena za vrijeme dačanskog vladara Burebista i obnovljena za Decebala, ova utvrda je uništena u Rimsko-Dačanskom ratu. Sastojala se od obrambenih zidina s platformama i tornjeva, a u velikom unutarnjem dvorištu bila je osmatračnica s koje se nadaleko pružao pogled. Utvrda je služila kao južna grad-utvrda na putu prema prijestolnici Sarmizegetusi. Danas su od nje ostala samo dva velika zida (murus dacicus).
Utvrda Căpâlna	1. stoljeće pr. Kr.-106.	Săsciori	45°52′00″N 23°35′00″E / 45.866667°N 23.583333°E / 45.866667; 23.583333	Ova utvrda se nalazi u selu Donji Săsciori u općini Alba. Izgrađena je na strmoj padini brda s mnogo terasa okruženih zidinama koje su pratile konfiguraciju tla. Na vrhu se nalazila kvadratična vojarna do koje se dolazilo kroz monumentalni utvrđeni portal, jugoistočno.
Feţele Albe	1. stoljeće	Săsciori	45°52′00″N 23°35′00″E / 45.866667°N 23.583333°E / 45.866667; 23.583333	Feţele Albe je naselje koje se nalazi na južnoj strani brda Muncelului, sjeverno od Sarmizegetuse i odvojeno od nje velikom strminom. Osim velikog broja zidina i terasa, tu je bilo i svetište sa stupovima od kamenih diskova na trećoj terasi^[4]. Naselje je uništeno tiekom Prvog dačanskog rata (101.-102.), a nakon što su ga Dačani nakratko obnovili, car Trajan ga je zapalio tijekom Drugog dačanskog rata 106. godine, kada je zauzeo i cijelu Daciju. Rimljani su nakon toga na ovom mjestu podigli svoj vojni logor (castrum).

Izvori

↑ Lucy Mallows, Transylvania Bradt Travel Guides, Chalfont St. Peter, Bucks, UK, 2008., str. 219. ISBN 978-1-84162-230-9
↑ Ioana Adina Oltean, Dacia: landscape, colonisation and romanisation Psychology Press, London, 2007., str. 81., ISBN 0-415-41252-8
↑ Paul Lachlan MacKendrick, The Dacian Stones Speak, University of North Carolina Press, Chapel Hill, North Carolina, 1975., str. 58.–60. ISBN 0-8078-1226-9
↑ Paul Lachlan MacKendrick, The Dacian Stones Speak, University of North Carolina Press, Chapel Hill, North Carolina, 1975., str. 60.–61. ISBN 0-8078-1226-9

[1] Lucy Mallows, Transylvania Bradt Travel Guides, Chalfont St. Peter, Bucks, UK, 2008., str. 219. ISBN 978-1-84162-230-9

[2] Ioana Adina Oltean, Dacia: landscape, colonisation and romanisation Psychology Press, London, 2007., str. 81., ISBN 0-415-41252-8

[3] Paul Lachlan MacKendrick, The Dacian Stones Speak, University of North Carolina Press, Chapel Hill, North Carolina, 1975., str. 58.–60. ISBN 0-8078-1226-9

[4] Paul Lachlan MacKendrick, The Dacian Stones Speak, University of North Carolina Press, Chapel Hill, North Carolina, 1975., str. 60.–61. ISBN 0-8078-1226-9

[1]

[2]

[3]

[4]