Sibilina pjesma

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Pjesma Sibila (katalonski: El Cant de la Sibil·la) je liturgijska drama i gregorijanski napjev čije stihove čine proročanstva iz Otkrivenja, a koja se uglavnom izvodi na Badnjak u nekim crkvama na Majorci (Baleari, Španjolska) i Algheru (Sardinija, Italija), te u nekim katalonskim crkvama na katalonskom jeziku gotovo neprekidno od srednjeg vijeka. Zbog toga je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi 2010. god.[1].

Postoji nekoliko verzija Pjesme Sibila, koje se razlikuju u tekstu i glazbi:

Pjesma Sibila na Mallorci

Pjesma Sibila se izvodi na polnoćku 24. prosinca u crkvama diljem Mallorce. Pjevanje obilježava godišnje božićno bdijenje, a pjevaju ju dječak ili djevojčica u pratnji dva ili više oltarskih dječaka ili djevojčica. Tijekom pjevanja oni hodaju kroz crkvu prema oltaru, pjevačica nosi mač u svojim rukama, uspravno ispred lica, dok dječaci ili djevojčice ministranti nose svijeće. Na kraju pjesme križ se nacrta u zraku mačem. Verzija koja se pjeva na Mallorci malo se razlikuje od svojih gregorijanskih korijena: pjeva se a capella s glazbom orgulja između stihova. Kostim pjevača se obično sastoji od bijele ili tunike u boji, ponekad s čipkom oko vrata i rukava, a često se nosi s plaštom. Glava je pokrivena kapom od iste boje kao i tunika. Obred uključuje sve crkvene župe na Mallorci sa starim i mladim generacijama koje rade rame uz rame kao pjevači, tvorci nošnji, slavljenici i drugi pomagači, čime se osigurava prijenos ove baštine na nove generacije[1].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Chant of the Sybil on Majorca na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 14. kolovoza 2014.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Sibilina_pjesma&oldid=480828"