Las Médulas – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Las Médulas je povijesni lokalitet u blizini grada Ponferrada (općina El Bierzo, León (pokrajina), zajednica Kastilja i León, Španjolska) koji je bio važnim rudnikom zlata za vrijeme Rimskog Carstva.

Njegov slikoviti krajolik je proizvod rimske tehnologije rudarenja (Ruina Montium) koju je objasnio Plinije Stariji 77. godine, a sastoji se u potkopavanju planine velikim količinama vode koja je dovođena putem sedam akvedukta s obližnjih planinskih rijeka. Isti akvedukti su rabljeni u ispiranju velikih količina zlata.

Ekstrakcija zlata je otpočela odmah nakon što je pokrajinu Hispaniju osvojio prvi rimski car August, 25. godine. Sustav sedam paralelnih akvedukta sa planine Sierra de La Cabrera je dug preko stotinu kilometara, a neki njihovi dijelovi su sačuvani, pa čak imaju i neke rimske natpise na latinskom.

Iskapanja arheoloških lokaliteta rimskih i pred-rimskih naselja Las Médulasa otkrili su značajne činjenice koje su učinile rimsku tehnologiju jasnijom. God. 1997. Las Médulas je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi i osnovan je Kulturni park kojim upravlja Fundacija Las Médulas, organizacija koja uključuje državne, regionalne i lokalne dioničare, javne i privatne, te predstavlja primjer dobrog upravljanja nacionalnom baštinom^[1].

Las Medulas 2003.
Ostaci rimskog akvedukta isklesanog u stijeni
Ostaci rimskog rudarskog naselja Orellan
Put kroz Las Medulas
Prolaz kroz Las Medulas

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Las Médulas.

↑ F. J. Sánchez-Palencia i A. Orejas, "Mines et formes de colonisation des territoires en Hispanie occidentale" u Journeys Through European Landscapes/Voyages dans les Paysages Européens, COST-ESF, str: 101.-104.

Vanjske poveznice

v • r • u Svjetska baština u Španjolskoj

	Kulturna baština (42)	Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.) · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.) · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.) · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.) · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.) · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.) · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.) · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.) · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.) · Biskajski most (2006.) · Katedrala u Burgosu (1984.) · Stari grad Cáceres (1986.) · Povijesno središte Cordobe (1984.) · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.) · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.) · El Escorial (1984.) · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde ¹⁾ (1998.) · Djela Antonia Gaudija (1984.) · Herkulov toranj (2009.) · Las Médulas (1997.) · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.) · Rimske zidine Luga (2000.) · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.) · Arheološki kompleks Mérida (1993.) · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.) · Put Svetog Jakova ²⁾ (1993.) · Samostan Poblet (1991.) · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.) · Stari grad Salamanca (1988.) · San Cristóbal de La Laguna (1999.) · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.) · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.) · Stari grad Santiago de Compostela (1985.) · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.) · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.) · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.) · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.) · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.) · Stari grad Toledo (1986.) · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.) · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)

	Prirodna baština (4)	Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe⁴⁾ (2017.) · Doñana (1994.) · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.) · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)

	Mješovita baština (2)	Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.) · Pireneji-Monte Perdido ²⁾ (1997.)

	Nematerijalna svjetska baština (13)	Misterij Elxa (2008.) · Flamenko (2010.) · Katalonski ljudski tornjevi (2010.) · Festival Falles u Valenciji (2016.) · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.) · Mediteranska prehrana³⁾ (2010.) · Festival Petum u Bergi (2008.) · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.) · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.) · Sibilina pjesma na Majorci (2010.) · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.) · Sokolarstvo⁵⁾ (2010.) · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

¹⁾ Zajedno s Portugalom ²⁾ Zajedno s Francuskom ³⁾ Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala ⁴⁾ Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1] ⁵⁾ Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]