Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alcázar u Sevilli

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Kraljevski Alcázar u Sevilli (španjolski: Alcázares Reales de Sevilla) je kraljevska palača u Sevilli, koja izvorno bila maurska utvrda i jedan je od najboljih primjera arhitekture mudéjar stila. Zbog toga je 1987. godine, zajedno s Archivo de Indias i Katedralom u Sevilli upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Gornje dijelove palače još uvijek koristi španjolska kraljevska obitelj kao svoju službenu rezidenciju u Sevilli i njome upravlja Vijeće za nacionalnu baštinu (Patrimonio nacional).

Lavlja vrata

Povijest

Vrt Alcazara

Almohadi su na ovom mjestu u Sevilli izgradili palaču koju su nazvali Al-Muwarak, a nakon španjolske rekonkviste kršćanski vladari su je nazvali Alcázar (arapski: القصر al qasr u značenju tvrđava), i dodali su joj neke dijelove u španjolskom maurskom stilu (mudejar).

Odlike

Dvorište dama
Merkurov paviljon u vrtu
  • Dvorište dama (Patio de las Doncellas) svoje ime duguje legendi da su Mauri svake godine zahtjevali 100 djevica od podčinjenih kršćanskih kraljeva. Donji dijelovi ovog dijela palače iugradio je kralj Petar I. Kastiljski koji se na jednom natpisu naziva "sultanom". S obje strane bogato ukrašenog dvorišta s peristilom šiljastih arkada nalaze se sobe za prijeme. U sredini dvorišta je veliki kvadratični plitki bazen koji zrcali arhitekturu i cvjetni vrt s obje dulje strane. Ovo dvorište se može vidjeti u filmu Kraljevstvo nebesko (Ridley Scott) za čije snimanje ga je redatelj dao obložiti šarenim podnim pločicama kako bi više podsjećalo na dvorište u Jeruzalemu.

Gornji dio izgradio je Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva od 1540.-1572. godine, a dizajnirao ga je Luis de Vega u stilu talijanske renesanse, koji je ipak iskoristio mudejar dekoracije.

  • Kupke gđe. Marije od Padille (Los Baños de Doña María de Padilla) je zapravo cisterna koja se nalazi ispod Dvorišta križa (Patio del Crucero) a ime je dobila po ljubavnici kralja Petra Okrutnog. Navodno je kralj, zaljubivši se u Mariju, dao ubiti njezinog muža, na što je Marija posula svoje lice ključalim uljem i unakazila se kako bi odbila naprasnog kralja. Nakon toga je postala redovnicom i smatra se uzorom čestitosti u Sevilli.
  • Trgovačka kuća (La Casa de Contratación) su izgradili kršćanski kraljevi 1503. godine kako bi iz nje upravljali trgovinom s kolonijama u Novom Svijetu. U njoj se nalazi kapela u kojoj se Kristofor Kolumbo susreo s kraljem Ferdinandom nakon svog drugog putovanja u Ameriku. U njoj se nalazi slika "Gospa od pomoraca" (Alejo Fernández, 1536.) na kojoj je prvi put prikazano otkriće Amerike i portret Kolumba.

Ostali dijelovi palače su:

  • Lavlja vrata (Puerta del León)
  • Spavaonica maurskih kraljeva (Dormitorio de los Reyes Moros)
  • Veleposlanički salon (Salón de Embajadores), 1427.
  • Patio de las Muñecas
  • Patio de la Monteria


  • Zidine Alcazara
    Zidine Alcazara
  • Lučna vrata
    Lučna vrata
  • Gotički hodnik
    Gotički hodnik
  • Detalj arkade u Dvorištu dama
    Detalj arkade u Dvorištu dama
  • Gospa pomoraca u kapeli Trgovačke kuće
    Gospa pomoraca u kapeli Trgovačke kuće

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Alcázar_u_Sevilli&oldid=490371"