Ujedinjeni narodi

Datoteka:UN building.jpg

Zgrada UN-a u New Yorku

Datoteka:UN General Assembly (panoramic).jpg

Dvorana

Ujedinjeni narodi ili skraćeno UN, je međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku suradnju, širenje tolerancije i promicanje poštivanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka. Do današnjih dana ova je univerzalna i sveobuhvatna svjetska organizacija ostala najveća i najznačajnija međunarodna organizacija i zajednica država.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. Ti su ciljevi zapisani u osnivačkoj Povelji Organizacije ujedinjenih naroda koja je potpisana 26. lipnja 1945. godine u San Franciscu, a stupila na snagu 24. listopada 1945. nakon što ju je prihvatila 51 država. UN je zamijenio neučinkovitu Ligu naroda, osnovanu 1919.

UN ima 193 države članice (2011.). Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. U članstvu nisu Tajvan, Palestinski teritoriji, Vatikan i DAR Sahara. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.

Glavni organi UN su: Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo na čelu kojeg je Glavni tajnik UN-a. U sastavu UN-a djeluje 18 organa, fondova i programa kao npr. UNICEF, UNHCR, FAO i UNESCO.

UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata od pobjedničkih sila u nadi da će spriječiti buduće sukobe i ratove među narodima. UN na neki način i dalje podsjeća tko ga je osnovao jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Kina (prije Tajvan) i Rusija (prije SSSR). Osnovana je 1945. godine, nakon Drugog svjetskog rata. Vijeće sigurnosti sastoji se od 5 stalnih članica (Francuska, Kina, Rusija, SAD i UK) i još 10 članica koje se mijenjaju svake 2 godine.

Povijest djelovanja

Političari vodećih savezničkih država već su tijekom rata razmišljali o osnivanju međunarodne organizacije koja će nakon završetka rata brinuti o očuvanju mira u svijetu i sprječavati izbijanje novih ratnih sukoba. Smatrali su da će poslijeratne probleme rješavati zajedničkim snagama kao što su to činili za vrijeme Drugog svjetskog rata. U vrijeme završnih ratnih operacija u San Franciscu osnovana je Organizacija ujedinjenih naroda. Glavni inicijator stvaranja ove organizacije bile su Sjedinjene Američke države. Osnivačkoj skupini UN -a bilo je nazočno 50 zemalja. Donesena je Povelja Ujedinjenih naroda koja je stupila na snagu 24. listopada 1945., pa se tog datuma obilježava Dan ujedinjenih naroda.

Izgradnja sjedišta UN u New Yorku

Nakon osnivanja Ujedinjenih Naroda 24. listopada 1945. godine, Kongres SAD-a 11. prosinca 1945. godine službeno je pozvao Ujedinjene Narode da uspostave svoje sjedište na tlu Sjedinjenih Američkih Država. Privremeno sjedište ureda bilo je u prostorijama Hunter Collegea u Bronxu, New York. Prvo službeno sjedište Ujedinjenih Naroda bilo je na Long Islandu (preko puta Manhattana), New York, u dijelu velike tvornice žiroskopa kod gradića Lake Success. Ujedinjeni Narodi su odande djelovali od 1945. do 1952. godine.

Veliki broj američkih gradova je ubrzo ponudio da bude "prijestolnica svijeta", između ostalih Boston, Atlantic City, Chicago, Denver; Philadelphia; San Francisco, Miami; Cincinnati, New Orleans i St. Louis. Samo su s područja Nove Engleske pristigle čak 23 ponude.

U prosincu 1946. godine krupni kapitalist John D. Rockefeller Jr. ponudio je darovati šest blokova na Manhattanu u svrhu izgradnje zgrade za sjedište Ujedinjenih Naroda. Nakon samo četiri dana Glavna skupština Ujedinjenih Naroda prihvatila je tu ponudu, vrijednu 8,5 milijuna tadašnjih dolara (preko 120 milijuna USD, u vrijednosti iz 2020. godine), a 26. lipnja 1947. godine između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenih Naroda sklopljen je ugovor kojim je uređen posebni pravni status sjedišta UN na Manhattanu.

Već početkom 1947. godine u Rockefeller Centru u New Yorku počeo je raditi Odbor za dizajn kojega je sačinjavalo 10 međunarodnih arhitekata kojem je predsjedao znameniti američki arhitekt Wallace K. Harrison. U timu je sudjelovao veliki francuski arhitekt Le Corbusier, koji nije imao status jedinog autora, ali je kasnije tvrdio da je u suštini sjedište izgrađeno prema njegovom konceptu.

U proljeće 1951. godine dovršena je 39-katna zgrada tajništva, a zgrada za Generalnu skupštinu završena je 1952. godine. Godine 1961. donacijom Zaklade Ford sagrađena je na lokaciji sjedišta još i zgrada knjižnice.

Način djelovanja i organizacija

Glavni organi UN-a su Opća skupština, Vijeće sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijeće, Međunarodni sud i Tajništvo.

• Opća skupština UN-a ima najviše nadležnosti, raspravlja o svim pitanjima iz osnivačke povelje, odlučuje o sastavu svih organizacija, proračunu, primanju novih članica i imenovanju novog tajnika.

• Vijeće sigurnosti najvažnija je organizacija UN-a jer je odgovorno za očuvanje mira i sigurnosti u svijetu. Ima pet stalnih članica s pravom veta (SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Rusija i Kina) i deset nestalnih članica koje bira Opća skupština na dvije godine po regionalnom načelu. Za potrebe očuvanja mira u svijetu Vijeće sigurnosti raspolaže tvz. "plavim kacigama", koje uz oružane snage čine vojni i civilni promatrači.

• Ekonomsko i socijalno vijeće kao organ Opće skupštine usklađuje djelatnost UN-a i specijaliziranih organizacija koje djeluju na gospodarskim, socijalnim, kulturnim, humanitarnim, obrazovnim, zdravstvenim i drugim područjima.

• Međunarodni sud osnovan je 1945. godine osnivačkom poveljom UN-a. Djeluje u Haagu, a čini ga petnaest sudaca koje biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti, s mandatom od devet godina. Nadležan je za pitanja određena osnivačkom poveljom i za probleme koje mu predlože članice.

• Tajništvo brine o tekućem poslovanju UN-a, provodi političke odluke i program UN-a. Na čelu mu je glavni tajnik UN-a kojeg na pet godina bira Opća skupština. Dužnost glavnog tajnika 1. siječnja 2007. preuzeo je Ban Ki-moon iz Republike Koreje, od Kofija Annana. Zatim je 2017. godine tu dužnost preuzeo António Guterres.

Službeni jezici i komunikacija

Službeni jezici Ujedinjenih naroda su: engleski, francuski, španjolski, ruski, mandarinski i arapski. Radni jezici Vijeća sigurnosti su isključivo engleski i francuski. Njemački od 1972. godine uživa status "dokumentacijskog" jezika, te se sve odluke, akti, ugovori, sporazumi, izvješća i druga dokumentacija prevode i na njemački.

Financiranje

Ujedinjeni Narodi financiraju se novcem kojeg svaka od članica uplati da bi bila dio UN-a (članarina) te preko dobrovoljnih priloga. Glavna skupština UN-a odobrava regularni proračun i odlučuje kolika je članarina svakoj od članica. Udio svake članice u proračunu određuje se prema posebnim ekonomskim mjerilima, a jedno od njih je BDP članice te prosječna primanja po građaninu.

Veliki dio UN-ovog proračuna koristi se za financiranje glavnih mirovnih misija te za sigurnost, a ovaj budžet je potpuno odvojen od središnjeg proračuna organizacije koji se koristi za strukturna pitanja i financiranje drugih agencije UN-a. Proračun za mirovne misije za 2015./2016. godinu iznosio je 8,27 milijarda dolara. Koristio se za financiranje ukupno 82 318 vojnika koji su raspoređeni u 15 misija diljem svijeta.

Posebni UN-ovi programi (pr. UNICEF, prehrambeni program) ne financiraju se iz središnjeg proračuna nego se u potpunosti financiraju dobrovoljnim prilozima koje uplate države ili građani.

Vanjske poveznice

• Popis država članica
• Službene stranice Ujedinjenih naroda

Datoteka:Society.svg Nedovršeni članak Ujedinjeni narodi koji govori o politici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.