| |||||
 Zemljopisni položaj Kanara u Španjolskoj | |||||
| Glavni grad | Santa Cruz de Tenerife i Las Palmas de Gran Canaria | ||||
| Površina - ukupno |
13. po veličini - 7.447 km2 | ||||
| Stanovništvo - Ukupno |
8. po veličini - 1.995.833 (2006.) | ||||
| Politički status | Autonomna zajednica | ||||
| Statut usvojen | 10. kolovoza 1982. reforma 30. prosinca 1996. | ||||
| ISO 3166-2 | ES-CN | ||||
| Broj predstavnika u Las Cortes Generales Kongres Senat |
15 14 | ||||
| Predsjednik | Paulino Rivero Baute | ||||
| Službene stranice | |||||
Kanarski otoci ili Kanari (špa. Canarias ili Islas Canarias) su otočje od sedam otoka vulkanskog porijekla u Atlantskom oceanu, sjeverozapadno od obale Afrike. Otoci pripadaju Španjolskoj, unutar koje čine autonomnu zajednicu. Ime je latinskog porijekla Insularia Canaria što znači "Otok pasa", i u početku se primjenjivalo samo za otok Gran Canaria. Domoroce otočja Guanče u potpunosti su istrijebili španjolski osvajači.
Fizička obilježja
Otoci i njihovi glavni gradovi su:
- Tenerife (glavni grad Santa Cruz de Tenerife);
- Gran Canaria (glavni grad Las Palmas de Gran Canaria);
- Lanzarote (glavni grad Arrecife);
- La Palma (glavni grad Santa Cruz de La Palma);
- La Gomera (glavni grad San Sebastián de La Gomera);
- El Hierro (glavni grad Valverde);
- Fuerteventura (glavni grad Puerto del Rosario).
Najbliži otok je 108 km udaljen od sjeverozapadne afričke obale Maroka.
Teidski vulkan na Tenerifeu je najviša planina u Španjolskoj, i treći najveći vulkan na Zemlji. Klima je obično blaga i vrlo suha.
Četiri od 13 španjolskih nacionalnih parkova se nalaze na Kanarima:
- Parque Nacional de la Caldera de Taburiente na otoku La Palma,
- Parque Nacional Garajonay na otoku La Gomera,
- Parque Nacional del Teide na otoku Tenerife,
- Parque Nacional Timanfaya na otoku Lanzarote.
Politička obilježja
Autonomna zajednica Kanari sastoji se od dvije provincije: Las Palmas i Santa Cruz de Tenerife, čiji su glavni gradovi Las Palmas de Gran Canaria i Santa Cruz de Tenerife.
Povijest
Kanarske otoke su otkrili stari Grci ali su tek oko 1400-te godine osvojeni.
Flora
Popis domaćih vrsta:
- Aquifoliaceae: Ilex canariensis, Ilex perado.
- Celastraceae: Gymnosporia cassinoides (sin. Maytenus canariensis)
- Rhamnaceae: Rhamnus glandulosa
- Anacardiaceae: Pistacia atlantica, Pistacia lentiscus
- Cupressaceae: Juniperus cedrus, Juniperus turbinata
- Asparagaceae: Dracaena draco, Dracaena tamaranae
- Ericaceae: Arbutus canariensis, Erica arborea, Erica platycodon
- Viburnaceae: Sambucus palmensis, Viburnum rugosum (sin. Viburnum rigidum)
- Lauraceae: Persea barbujana (sin. Apollonias barbujana), Laurus novocanariensis, Ocotea foetens, Persea indica.
- Primulaceae: Heberdenia excelsa, Pleiomeris canariensis.
- Oleaceae: Olea europaea subsp. guanchica (sin. Olea cerasiformis), Phillyrea angustifolia, Picconia excelsa.
- Arecaceae: Phoenix canariensis,
- Pinaceae: Pinus canariensis
- Rosaceae: Prunus lusitanica
- Sapotaceae: Sideroxylon canariense
- Tamaricaceae: Tamarix canariensis, Tamarix africana, Tamarix boveana
- Pentaphylacaceae: Visnea mocanera
- Myricaceae: Myrica faya (sin. Morella faya), Morella rivas-martinezii ili Myrica rivas-martinezii
Vanjske poveznice
| ||||||||||
