Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Modica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir talijanska općina

Modica (sicilijanski: Muòrica, grčki: Μότουκα, latinski: Mutyca ili Motyca) je grad u Italiji, na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene općine u pokrajini Ragusa. Modica se nalazi na planini Iblei koja je dio visoravni Val di Noto.

Barokno središte

Panorama Modice s dvorca Castello di Modica

Modice je, zajedno sa sedam drugih baroknih gradova u dolini Val di Noto koji su obnovljeni nakon potresa 1693. godine, 2002. godine upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi kao primjer "vrhunca i završnog procvata baroka u Europi".

Povijest

Dvorac vojvoda Modice

Prema Tukididu grad Μότουκα je osnovan 1360. ili 1031. pr. Kr., a u 7. stoljeću pr. Kr. bio je naseljen Sikulima, te je priznavao vlast Sirakuze. Tijekom Prvog punskog rata, 241. godine, grad su osvojili Rimljani, zajedno s cijelom Sicilijom. Modica je postala samostalni municipij (municipium), a spominju ga i Plinije Stariji i Ptolomej, te Silius Italicus iz Ravenne koji ga povezuje sa susjednim Netumom (Noto Antico).

Ovaj dio Sicilije je bio već pokršten kada je sv. Pavao osnovao dijecezu Sirakuzu 61. godine. God. 535. bizantski general Belisarij je protjerao Ostrogote i ustanovio bizantsku pokrajinu s većinskim stanovništvom koje je govorilo grčki. God. 845. Arapi osvajaju grad i nazivaju je Mudiqah, a dugogodišnji rat s Normanima završava njihovim osvajanjem cijele visoravni Val di Noto 1091. godine. U sljedećem stoljeću stanovništvo je latinizirano.

God. 1296. Modica je postala prijestolnicom važne oblasti koja je za vlasti obitelji Chiaramonte postala naprednom poluneovisnom državicom, Vojvodstvo Modica, koja je kontrolirala cijelu južnu trećinu otoka, s pravom kovanja novca i ostalim privilegijama. God. 1693. potres je gotovo uništio cijeli grad, a poslije ove katastrofe grad je obnovljen u broknom planu.

Modica je 1860. godine postala dijelom Kraljevine Italije, i glavnim gradom oblasti sve do 1926. godine, kada je priključena pokrajini Ragusa.

Znamenitosti

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Kako je grad rastao podijeljen je na Gornju Modicu (Modica Alta)i Donju Modicu (Modica Bassa), a u 20. stoljeću proširio se na Modernu Modicu (koja uključuje četvrti Sacro Core, Monserrato i Idria) koja je sa Starom Modicom spojena jednim od najviših mostova u Europi, Ponte Guerrieri (300 m).

Usprkos razornim potresima 1613. i 1693. godine, te poplava,a 1833. i 1902. godine, Modica je sačuvala jednu od najljepših arhitektura u Siciliji, tzv. Sicilijanski barok. U gradu se nalazi velika barokna katedrala posvećena sv. Jurju (San Giorgio) koja je obnovljena nakon potresa 1693. godine, preko starije srednjovjekovne katedrale.

Od ostalih građevina najznamenitije su:

  • Crkva sv. Petra (San Pietro) u Donjoj Modici čije glavno pročelje krasi barokni zvonik visok 49 metara.
  • Vojvodski dvorac (Castello dei Conti)
  • Barokna crkva San Francesco di Paola ima staru gotičku sakristiju.
  • Chiesa del Carmine
  • Crkva sv. Marije Betlehemske
  • Kazalište Garibaldi
  • Palča Mercedari s muzejom i knjižnicom
  • Pogled na Modicu kroz srenjovjekovna gradska vrata
    Pogled na Modicu kroz srenjovjekovna gradska vrata
  • Sta Maria del Soccorso
    Sta Maria del Soccorso
  • Santa Maria del Gesù
    Santa Maria del Gesù
  • Crkva sv. Ivana
    Crkva sv. Ivana
  • Most Guerrieri
    Most Guerrieri

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Modica&oldid=284540"