Veliko brdo bakra
- PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Veliko brdo bakra (švedski: Stora Kopparberget) ili Falunski rudnik je rudnik bakra kod Faluna (Švedska) koji je bio u funkciji punih tisuću godina, od 9. stoljeća do 8. prosinca 1992. godine. U jednom trenutku je pokrivao trećinu europskih potreba za bakrom[1], a stoljećima je imao snažan utjecaj na tehnološki, društveni i politički razvoj Švedske i drugih europskih zemalja. Zbog toga je upisano na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine.
Rudnik se sastoji od velikog površinskog kopa koji se naziva "Velika jama" (Stora stöten), te od podzemnih rudnika za posjetitelje, nekoliko manjih rudnika i okna uz Veliku jamu, te labirinta galeirja (tunela), podzemnih komora i propalih okna u okolici rudnika. Ukupna površina iskopina je oko 80 km2, od kojih je oko 33 km2 ispod današnje razine vode, na oko 220 metara dubine. Najdublja točka u ridniku je na 600 m, a najdublje okno je tzv. "Oscar", dubok 440 m.
Središnja upravna zgrada je pretvorena u muzej koji prima oko 100,000 posjetitelja godišnje[2].
Muzej rudnika u Falunu 
Dionica o 1/8 vlasništva nad rudnikom od 16. lipnja 1288. god. 
Tačke iz 19. st. 
Spust u okno Oscar 
Razglednica iz 1907. god.
Izvori
- ↑ Povijest Falunskog rudnika na službenim stranicama. Posjećeno 12. siječnja 2011. (engl.)
- ↑ Margareta Kjellin i Nina Ericson, Genuine Falun Red, 1999., Stockholm: Prisma. ISBN 91-518-4371-4 (engl.)
- Sven Rydberg, Stora Kopparberg - 1000 years of an industrical activity, 1979., Gullers International AB. ISBN 91-85228-52-1 nevaljani ISBN (engl.)
- Eli Filip Heckscher, An economic history of Sweden, Volume 95., 1954., Harvard University Press. ISBN 0674228006. (engl.)
Ostali projekti
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Veliko brdo bakra u Falunu |
| ||||||||||||||||||||
