Kihnu (njemački: Kühnö) je estonskiotok u Baltičkom moru. Površina otoka je 16,4 km², te je najveći otok u Riškom zaljevu i sedmi po veličini estonski otok. Dužina otoka je 7 km, širina 3,3 km a najviša točka je na 8,9 m nadmorske visine. Prema podacima iz 2004. godine na otoku živi 604 stanovnika raspoređenih u četiri naselja (Lemsi, Linaküla, Rootsiküla i Sääre), prosječna gustoća naseljenosti 36,87 stan./km². Zajedno sa susjednim otocima čini općinu Kihnu koja je jedna od najmanjih općina u zemlji s površinom od 16,8 km ².
Kultura i znamenitosti
Baltički otoci Manija i Kihnu su naseljeni malenom skupinom autohtonog stanovništva čiji su muškarci godinama morali ribariti na otvorenom moru, dok su žene ostajale i skrbile za otok. Žene su postale zaštitnice tradicionalne kulture uključujući ručne radove, plesove, igre i glazbu. Vunene rukavice ülalistmine i prugaste suknje su poznate u mnogim zemljama. Glazba je osobito bila važna u tradiciji Kihnua, a podrazumijeva vjerske gozbe i druga slavlja, ali i drevne predkršćanske runo pjesme (Kalevalska ljestvica) koje se izvode u narodnoj nošnji ukrašenoj jakim bojama i simbolima drevnih legendi i epova.
Zahvaljujući geografskoj izolaciji i snažnom osjećaju duha zajednice i baštine predaka, stanovnici Kihnua su uspjeli sačuvati svoje obrte i običaje. Kulturni krajolik Kihnua je od 2003. godine po zaštitom UNESCO-a kao nematerijalna svjetska baština[1].
Morska obala Kihnua
Muzej otoka Kihnu
Kihnu crkva
Ubožnica na otoku
Folklorna skupina Kihnu Virve uslijed slavlja vatre 2009. god.
