Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pergam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Pergam (grčki: Pérgamon, τὸ Πέργαμον; latinski: Pergamum) je antički grad iznad doline Bakirçay u sjeverozapadnom dijelu Male Azije, nedaleko od današnje Bergame u Turskoj.

Za vrijeme helenizma bio je razvijeno utvrđeno središte Pergamske države dinastije Atalida i središte znanja antičkog svijeta. Sam grad bio je podijeljen na donji grad s tržnicama, srednji grad s gimnazijem i svetištima, te gornji grad s Ateninim hramom iz 3. st. pr. Kr. Najveći uspon Pergam je doživio u doba vladanja kraljeva Atala I. Sotera i Eumena II.

Model antičkog izgleda Pergama, Berlin.
Rekonstruiran Trajanov hram u Pergamu

Pergamska knjižnica (s oko 2000 svitaka) ubrajala se, uz aleksandrijsku, u vodeće knjižnice helenističkog kulturnog kruga. Otkrili su je njemački arheolozi prilikom iskapanja 1878.1886. Pergament (pergamena), pisaći materijal dobiven preradom kože ovaca ili koza je dobio ime upravo prema gradu Pergamu. Naime, u 2. st. pr. Kr., zbog naraslih potreba novoosnovane kraljevske knjižnice i nakon što su egipatski vladari zabranili izvoz papirusa u taj grad, Pergam je bio primoran povećati proizvodnju pergamenta.

Monumentalni hramovi, kazališta, stoa i trijemovi, gimnazija, oltar i knjižnice na akropoli izgrađeni su na kosom terenu brda, okruženi gradskim zidinama. U 19. stoljeću otkriven je i Zeusov žrtvenik u Pergamu, podignut 180. pr. Kr. u slavu zajedničke pobjede Pergama, Rimljana i Rodosa nad sirijskim vladarom Antiohom III. (189.182. pr. Kr.). Cijeli hram je zapravo pobjeda skulpture nad arhitekturom; građevina je podređena kiparskim ukrasima slobodnih skulptura dotad neviđene pokretljivosti i reljefa dramatičnih situacija borbe bogova i giganata, kao i prizorima iz života Telefa, legendarnog utemeljitelja Pergama. Zeusov žrtvenik je danas rekonstruiran u Staatliche Museen u Berlinu (Pergamski muzej).

Svetište Kibele nalazi se isklesano u stijeni na sjeverozapadu drugog brda i vizualno je povezano s akropolom.

Kasnije grad je postao glavni grad rimske provincije Azije, poznato po svom lječilištu odmah izvan grada, Asklepijevom svetištu. U gradu se nalaze i ostaci rimskih zdanja kao što su kazalište, stadion i amfiteatar. Krajolik na nižim padinama okolo akropole sadrži i mnoge grobne humke i ostatke rimskih, bizantskih i osmanskih građevina oko modernog grada Bergama.

Vanjske poveznice