Popis nematerijalne svjetske baštine u Europi čini UNESCO-va nematerijalna svjetska baština europskih država, prema abecednom redu i godini upisa. Oznakom (*) je označena nematerijalna baština na popisu hitne zaštite UNESCO-a.
Sokolarstvo je svjetska
kulturna baština više zemalja (
Ujedinjeni Arapski Emirati,
Austrija,
Belgija,
Češka,
Francuska,
Mađarska,
Južna Koreja,
Mongolija,
Maroko,
Katar,
Saudijska Arabija,
Španjolska i
Sirija)
A
B
C
Č
E
F
G
H
Svjetska baština u Hrvatskoj |
---|
| | Kulturna baština (8) | | | | Prirodna baština (2) | | | Nematerijalna svjetska baština (14) | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske
2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske
3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [9]
4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske
|
|
I
Svjetska baština u Italiji |
---|
| | Kulturna dobra (49) | Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta ( Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano ( Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci ( Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis ( Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) | | | Prirodna dobra (5) | | | Nematerijalna svjetska baština (7) | | |
1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana
2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [10]
3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala
|
|
L
Svjetska baština u Latviji |
---|
| | | | | | |
1) Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)
2) Zajednička svjetska baština Latvije, Estonije i Litve |
|
M
- Ftira, kulinarska umjetnost i kultura spljoštenog kruha od dizanog tijesta
N
NJ
Svjetska baština u Njemačkoj |
---|
| | Kulturna baština (43) | Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau), Weimaru ( Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau ( ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) | | | Prirodna baština (3) | | | Nematerijalna svjetska baština (3) | | | |
|
P
- PREUSMJERI Predložak:Nedostaje izvor
R
S
- PREUSMJERI Predložak:Nedostaje izvor
- PREUSMJERI Predložak:Nedostaje izvor
Š
- Program Nizina legendi, za promicanje i revitalizaciju umjetnosti pripovijedanja u regiji Kronoberg
T
Predmeti koji simboliziraju
Novruz
- 2008. - Novruz (ili Nouruz), proslava nove godine
- 2008. - Meddah umjetnost javnog pripovijedanja
- 2008. - Ceremonija Mevlevi Sema
- 2009. - Karađoz kazalište sjena
- 2009. - Âşıklık tradicija
- 2010. - Tradicijski Sohbet skupovi
- 2010. - Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika
- 2010. - Kırkpınar ili rvački festival
- 2011. - Keşkek
- 2012. - Festival Mesir Macunu
- 2013. - Turska kava, kultura i tradicija
- 2014. - Ebru, turska umjetnost slikanja na vodi
- 2016. - Tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (Çini)
- 2016. - Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka, zajedno s drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan)
- 2017. - Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća (zajedno s Makedonijom)
- 2017. - Zviždući jezik*
Svjetska baština u Turskoj |
---|
| | Europa | | Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.) |
| | | Azija | | | Nematerijalna svjetska baština (20) | Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća 1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.) | | 1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva. * Svjetska baština u opasnosti |
|
U
V
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 1,7 1,8 (Ujedinjeni Arapski Emirati, Austrija, Belgija, Češka, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Kazahstan, Južna Koreja, Mongolija, Maroko, Pakistan, Portugal, Katar, Saudijska Arabija, Španjolska i Sirija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 (Austrija, Češka, Njemačka, Mađarska, Slovačka)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. veljače 2021.
- ↑ 3,0 3,1 3,2 (Austrija, Grčka, Italija)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. veljače 2021.
- ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 (Austrija, Njemačka, Francuska, Norveška i Švicarska)na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 19. veljače 2021.
- ↑ 5,0 5,1 5,2 5,3 Svjetska baština više zemalja (Belgija, Francuska, Italija, Luksemburg) na službenim stranicama UNESCO-a
- ↑ "Picking of iva grass on Ozren mountain". UNESCO. https://ich.unesco.org/en/RL/picking-of-iva-grass-on-ozren-mountain-01289 Pristupljeno 18. prosinca 2020.
- ↑ "Grass mowing competition custom in Kupres". ich.unesco.org. UNESCO. https://ich.unesco.org/en/RL/grass-mowing-competition-custom-in-kupres-01512 Pristupljeno 18. prosinca 2020.
- ↑ 8,0 8,1 8,2 8,3 8,4 8,5 Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Španjolske, Italije, Maroka i Portugala Mediterranean diet na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 5. studenog 2012.
- ↑ 9,0 9,1 9,2 9,3 9,4 9,5 9,6 9,7 Zajednička svjetska baština više zemalja (Hrvatska, Cipar, Grčka, Francuska, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska) na službenim stranicama UNESCO-a
- ↑ 10,0 10,1 10,2 Zajednička baština Estonije, Latvije i Litve
- ↑ UNESCO (21. prosinca 2020.). "Sauna culture in Finland". unesco.org. UNESCO. https://ich.unesco.org/en/RL/sauna-culture-in-finland-01596 Pristupljeno 21. prosinca 2020
Vidi još
Vanjske poveznice