Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Festival otvorenih dvorišta u Cordobi

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (španjolski: El Festival de los Patios Cordobeses) je festival koji se svake godine, prvih dvanaest dana mjeseca ožujka, slavi u Cordobi[1].

Jedno od otvorenih dvorišta Cordobe 2011. god.
Jedno od otvorenih dvorišta Cordobe 2011. god.

Dvorišta-terase (Patios) su dijelovi komunalnih, obiteljskih ili višeobiteljskih kuća ili seta pojedinih kuća sa zajedničkim vrtom, koji se nalaze u gradskoj povijesnoj četvrti. Ovi kulturni prostori se odlikuju bogatstvom biljaka, a tijekom festivala stanovnici slobodno pozdravljaju sve posjetitelje da se dive njihovoj ljepoti i vještinama njihova stvaranja. Dvorišta se otvaraju za javnost uz domaćinsko tradicijsko pjevanje, flamenco gitare i ples. Stari običaji održivog komunalne suživota dijele se s ljudima koji ih posjećuju putem izraza ljubavi i zajedničkog objedovanja. Fiesta se doživljava kao sastavni dio gradske kulturne baštine, što se prožima s jakim osjećajem identiteta i kontinuiteta. To zahtijeva nesebičnu suradnju mnogih ljudi iz svih dobnih skupina, društvenih slojeva i podrijetla, promicanje i poticanje timskog rada i doprinos lokalnoj harmoniji i druželjubivosti. Vođena sekularnim običajima, znanjima i vještinama, koje se izražavaju u bujnoj, cvjetnoj, šarenoj, akustičnoj, aromatičnoj i kompozicijskoj kreativnosti svakog vrta - izraz simbolike i tradicije zajednice Cordobe, a posebno stanovnika koji žive u ovim kućama-vrtovima[1].

Povijest

Iako je povijesno zabilježeno kako je prvo natjecanje u dvorištima bilo 1933. god., postoje dokazi da su već 1912. i 1927. između terasa održana natjecanja. Međutim, to nije bilo popularno do 1933., kada se počinje natjecati 16 različitih gradskih četvrti, s velikim nagradama. Godine 1980. festival je proglašen za Nacionalnu turističku baštinu, a nematerijalna svjetska baština UNESCO-a je postao 6. prosinca 2012[2].

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 Fiesta of the patios in Cordova na službenim stranicama UNESCO-a (engl.) Preuzeto 18. kolovoza 2014.
  2. ↑ «La Fiesta de los Patios de Córdoba, patrimonio inmaterial de la humanidad», El País, 6. prosinca 2012.

Vanjske poveznice

Mrežna sjedišta

v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Festival_otvorenih_dvorišta_u_Cordobi&oldid=279894"