Dvorac Wartburg

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Disambig.svg Ovo je glavno značenje pojma Dvorac Wartburg. Za druga značenja pogledajte Wartburg (razdvojba).
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Wartburg je dvorac u Njemačkoj pokrajini Tirinškoj (Njemačka), iznad grada Eisenacha na 441 metra nadmorske visine. God. 1999. UNESCO je upisao dvorac Wartburg na popis mjesta svjetske baštine u Europi kao "izvanredan spomenik feudalizma u središnjoj Europi, velikog kulturnog i općeg značaja".[1]

Soba Martina Luthera u dvorcu.

Povijest

Dvorac Wartburg
Moritz von Schwind, Boj dvorskih pjesnika (Sängerkrieg), freska u Wartburgu iz 1854. god.

Dvorac je osnovao 1067. god. grof Schauenburga, Ludwig der Springer. legenda kaže da je grof vidjevši brijeg (Berg) na kojemu će izgraditi utvrdu (Burg) zapjevao "Warte, Berg -- du sollst mir eine Burg werden!" ("Pričekaj, briježe -- postat ćeš moj dvorac!").[2]

Wartburg je ostao sjedištem tirinških landgrofova sve do 1440. god., a kulturni uzlet je doživio 1207. god. kao mjesto održavanja Sängerkriega[3], poetskog natjecanja u kojemu su sudjelovali slavni dvorski pjesnici (Minnesänger) kao što su: Walther von der Vogelweide[4], Wolfram von Eschenbach[5], Albrecht von Halberstadt (poznat kao jezični prevoditelj Ovidijevih djela), te brojnih drugih. Ovo poetsko natjecanje je kasnije opjevao Richard Wagner u svojoj operi Tannhäuser.

Kad je imala samo četiri godine, Sveta Elizabeta Ugarska je došla u dvorac Wartburg kako bi bila odgojena za ženu Ludovika IV. Tu je živjela od 1211. do 1228. god. gdje je proslavljena njena darežljivost siromašnima. Samo tri godine nakon što se preselila u Marburg, po smrti svoga muža, Elizabeta je preminula u 24. godini i ubrzo je kanonizirana kao katolička svetica.[6]

Dvorac je poznat i po boravku Martina Luthera od svibnja 1521. do ožujka 1522. god. Nakon što ga je papa Lav X. ekskomunikacirao i protjerao (Reichsacht), njegov simpatizer, saski izborni knez Fridrik Mudri mu je pružio tajno utočište u dvorcu Wartburg. U Wartburgu Luther počinje prevoditi Novi zavjet s originalnog grčkog na njemački jezik, što je bio njegov doprinos stvaranju jedinstvenog njemačkog književnog jezika. U to doba Lutherov radikalizam počinje iščezavati te se sve više zalaže za miran razvitak i nenasilna sredstva, a reformacija proglašava kneževu feudalnu vlast službenim osloncem.

Dana 18. kolovoza 1817. god. oko 450 studenata, pripadnika novoosnovanog njemačkog bratstva (fraternities) Burschenschaft, se skupilo ispod dvorca kako bi proslavili pobjedu nad Napoleonom dvije godine prije, osudili konzervatizam i pozvali na ujedinjenje Njemačke. Ovaj događaj, kao i slična okupljanja revolucionarne 1848. god., se smatraju pretečom njemačkog ujedinjenja.

Odlike

Dvorac je kroz povijest bio više puta nadograđivan i stare zgrade su zamijenjene novijima, ili su značajno bile izmijenjene. Vlada Istočne Njemačke je od 1952. do 1966. god. obnovila dvorac i vratila mu izgled iz 16. stoljeća, uključujući Lutherovu sobu. Romanička palača (tzv. Palas ili Landgrafenhaus) je najstariji, ali i najupečatljiviji dio dvorca. Sastoji se od kapele, dvorane dvorskih pjesnika (Sängersaal) i dvorane za bankete (Festsaal), u kojima se nalaze zidne freske slikara von Schwinda koje prikazuju nazjecanje pjesnika (u Sängersaal) i trijumfa kršćanstva (u Festsaalu).

U dvorac se ulazi samo preko visećeg mosta, a Kraljevska kuća iz 15. stoljeća ima fasadu od drvenih okvira. Južni toranj (1318.) je služio kao tamnica, a središnji toranj (1859.) je služio kao utvrda, a izgrađen je preko srednjovjekovnog tornja od kojega je sačuvan četiri metra visok križ na vrhu.

U Upraviteljskoj loži (Vogtei) se nalazi soba Martina Luthera, a u oružarnici (Rüstkammer) se nalazi prekrasna kolekcija od 800 komada oružja i oklopa. Kolekcija je nekad uključivala oklope od Henrika II., Fridrika III., pape Julija II. i Bernharda od Weimara, no Sovjetska vojska ih je otuđila 1946. god. i do danas su pronađeni i vraćeni samo neki dijelovi.

Izvori

Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Dvorac Wartburg.
  1. ↑ http://whc.unesco.org/pg.cfm?cid=31&id_site=897 UNESCOva opisna stranica dvorca Wartburg.
  2. ↑ Zabilježio Hilmar Schwartz u djelu Die Ludowinger. Aufstieg und Fall des ersten thüringischen Landgrafengeschlechts ( Wartburg-Stiftung: Eisenach) 1993. god. (Arhivirano 17. ožujka 2007.) premda navodi kako nema pisanih spomenika koji bi potrvdili ovu legendu.
  3. ↑ Sängerkrieg. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. siječnja 2016.. http://www.wartburg-eisenach.de/english/geschich/framedef.htm Pristupljeno 25. veljače 2010. 
  4. ↑ Wartburški boj. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. lipnja 2007.. http://www.phil.uni-passau.de/histhw/stadtgeschichte/english/Vogelweide.html Pristupljeno 25. veljače 2010. 
  5. ↑ Wartburg-Krieg
  6. ↑ Sv. Elizabeta u Wartburgu.. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. prosinca 2007.. http://www.stelizabethaiea.org/stelizabeth.htm Pristupljeno 25. veljače 2010. 

Vanjske poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Flag of UNESCO.svgKulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dvorac_Wartburg&oldid=18359"