Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pantalica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština
Špiljska grobnica Pantalice

Pantalica je važno prirodno područje koje se nalazi na visoravni okruženoj kanjonima koje su urezale rijeke Anapo i Calcinara, između gradova Ferla i Sortino u jugoistočnoj Siciliji. Pantalica je dio tri rezervata prirode: Naturale Orientata Pantalica, Valle dell'Anapo i Torrente Cava Grande. Ona se nalazi na 10 km dugom antičkom putu koji je povezivao Sirakuzu i Vizzini.

Nekropolu Pantalice čini više od 5.000 grobnica uklesanih u stijene od 13. do 7. stoljeća pr. Kr. One su, zajedno s povijesnim središtem Sirakuze, god. 2005. upisane na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Povijest

Ulaz u jednu od grobnica

Oko 13. stoljeća pr. Kr. Sikulci su potjerali autohtono stanovništvo iz obalnih naselja u brda Sicilije gdje su se mogli bolje braniti od pridošlica. Starogrčki izvori navode kako je kralj Hiblon osnovao grad Megara Hyblea 728. pr. Kr. na rubu svog kraljevstva. Kasnije je grčki grad Sirakuza uništila ovo kraljevstvo prilikom svog širenja u unutrašnjost i osnovala svoju koloniju Magna Graecija u Akri 664. pr. Kr. Jedino što je ostalo od drevnog naselja je Anaktoronova palača (Palazzo del Principe) i nekropola s 5,000 grobnica u malim umjetnim špiljama.

U srednjem vijeku ovo područje su opetovano pustošili barbari, gusari i naposljetku Saraceni u 9. stoljeću, te ga je stanovništvo potpuno napustilo. Čak i danas se na stijenama Pantalice mogu prepoznati ostaci kuća iz bizantskih vremena, kao i male oslikane kapele Grotta del Crocifisso, Grotta di San Nicolicchio i Grotta di San Micidario.

Odlike

Nekropole Pantalice čini više nekropola:

  • Nekropolu Filiporta (9 km od Ferle) čine različite grobnice u dolini Anapa i okolnim obroncima iz posljednjeg razdoblja (13.-9. stoljeće pr. Kr.)
  • Sjeverozapadne nekropole su najstarije (13.-11. stoljeće pr. Kr.)
  • Nekropole Cavetta sadrže grobnice od 9.-8. stoljeća pr. Kr., ali i neke bizantske građevine
  • Sjeverne Nekropole su najveće, a datiraju od 12.-11. stoljeća pr. Kr.

Anaktoronova palača (Palazzo dell’Anaktoron) je megalitna građevina (12.-11. stoljeće pr. Kr.) s različitim četvrtastim prostorijama u duhu megarona Mikenske palače u Grčkoj. Zbog toga su neki znanstvenici iznijeli tezu kako su Mikenjani imali neku vrstu radionica na Siciliji.

Vanjske poveznice

  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
  1. PREUSMJERI Predložak:Ita oznaka
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Pantalica
v • r • u
Svjetska baština u Italiji
Kulturna dobra (49)
Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.)
Talijanska zastava
Prirodna dobra (5)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.)
Nematerijalna
svjetska baština (7)

1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala 


Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Pantalica&oldid=155727"