- PREUSMJERI Predložak:Infookvir njemački grad
Eisleben je njemački grad u pokrajini Saska-Anhalt, poznat kao rodno mjesto Martina Luthera, te je njegovo službeno ime Lutherstadt Eisleben. Grad se nalazi na pola puta željezničke pruge od Kassela do Hallea. Podijeljen je na stari (Altstadt) i novi grad (Neustadt) koji je stvoren kao naselje rudara u 14. stoljeću. Eisleben je bio glavni grad okruga Mansfelder Land, te je sjedište Verwaltungsgemeinschafta ("kolektivna općina") Lutherstadt Eisleben.
Povijest
Eisleben je prvi put spomenut 997. god. kao tržno mjesto Islebia koje je 1180. god. postalo gradom. U Eislebenu je 1256. godine rođena Sveta Gertruda, benediktinska opatica, u vrijeme kada je grad pripadao Tiringiji u sklopu Svetog Rimskog Carstva.
Eisleben je od 15. stoljeća pripadao grofovima Mansfelda, dok nije potpao pod Saski elektorat 1780. god. U to vrijeme grad je procvjetao zahvaljujući rudnicima bakra i srebra. U njemu je 10. listopada 1483. god. rođen i Martin Luther, u ulici poznatoj kao Lange Gasse. Njegov otac je, poput mnogih stanovnika, bio rudar koji se preselio u Mansfeld godinu dana nakon Martinova rođenja. Iako je većinu života proveo u Wittenbergu, Martin Luther je često propovijedao u Eislebenu te je tu i preminuo 1546. god. Eisleben je iskoristio ove činjenice i već 1689. pokrenuo "vjerski turizam", kao pionir u Njemačkoj.
God. 1815., pripada Saskoj provinciji Kraljevine Prusije, a nakon Drugog svjetskog rata spada u novoosnovanu pokrajinu DDR-a, Saska-Anhalt.
Znamenitosti
God. 1997., Kuća rođenja, ali i Kuća smrti Martina Luthera proglašene su UNESCO-vom svjetskom baštinom. Prva je najstarija kuća u gradu, ali značajno obnovljena u historicističkom stilu u 19. st., dok je druga pretvorena u Lutherov muzej.
U gradu se nalaze i crkve Sv. Petra i Pavla (gdje je Martin Luther kršten) i Crkva sv. Andrije u kojoj je izveo svoju posljednju propovijed.
Rodna kuća Martina Luthera
Kuća u kojoj je preminuo Martin Luther
Vanjske poveznice
Ostali projekti
| Svjetska baština u Njemačkoj |
|---|
|  | Kulturna baština (43) | Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau ( Bauhaus Dessau), Weimaru ( Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau ( ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu 7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru ( Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.) |  | | | Prirodna baština (3) | | | | Nematerijalna svjetska baština (3) | | |
1) Izbrisano s popisa 2009.
2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke
3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke
4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja
5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]
6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske
7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]
8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3]
|
|
