Bjelovjeska šuma – Hrvatska internetska enciklopedija

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Bjelovjeska šuma (poljski: Puszcza Białowieska, bjeloruski: Белавежская пушча) je šumovito područje koje označava granicu između Poljske i Bjelorusije, oko 40 km sjeverno od grada Bresta (BE). To je jedno od posljednjih ostataka nekad dominirajuće prašume koja se protezala cijelom europskom nizinom, od obale Atlanskog oceana do Urala u Rusiji i od Baltika do Crnog mora. Ovaj prirodni rezervat biosfere, tj. područje (voblast) Bresta (distrikti Kamianiec i Pruzhany u Bjelorusiji) i područje Hrodna (distrikt Svilach), te područje Białowieża, 62 km jugoistočno od grada Białystoka u podlaskom vojvodstvu u Poljskoj, je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi zbog iznimno bogate biosfere koja uključuje rijetke životinje poput vuka, lasice, kune, ali i 800 primjeraka europskog bizona koji je ponovno naseljen nakon što je izumruo u Europi^[1].

Bjelovjeska šuma kod Kosog mosta u dolini Narewki

Nacionalni park Bjelovjeska šuma

Bjeloruski dio (nacionalni park Belavežskaja pušća)

Bjeloruski dio nacionalnog parka ima površinu od 1771 km² (središnja zona 157 km², međuzona od 714 km² i prijelazno područje od 900 km²), od čega je 876 km² UNESCO-va svjetska baština. Sjedište mu je u Kamieniukiju gdje se nalaze laboratoriji i zoološki vrt gdje su bizoni ponovno uvedeni u park 1929. godine. Tu se nekad autohtone životinje, kao što su: konik (poludivlji konj), divlja svinja, obični jelen i dr., mogu vidjeti u prirodnom okolišu. Tu se također nalazi i mali muzej, restoran, brzogriz i hotel. Hotel je iz sovjetskog doba i danas u jadnom stanju, zbog čega mali broj stranih turista posjećuje ovu atrakciju.

Poljski dio (Białowieski Park Narodowy)

Poljski dio nacionalnog parka ima veličinu oko 100 km² i u njemu se nalazi Bjelovjesko jezero, kompleks zgrada koje su izgradili ruski carevi, posljednji privatni vlasnici šume (od 1888. do 1917. godine). Kompleks se sastoji od hotela, restorana i parkinga, u blizini sela Białowieża koje se nalazi u samom središtu šume. Odavde se organiziraju obilasci za posjetitelje u kočijama ili pješke. Oko 200,000 posjetitelja posjeti ovaj dio parka svake godine.

Bjelovjeska šuma u magli
Bizon u bijegu
Bizon u Bjelovjeskoj šumi
Kraljevski hrast
Hrast Jagelovića iz 15. stoljeća koje je palo 1974. godine

Izvori

↑ Gabriela Baczynska, "Promjena klime ugrožava drevnu poljsku šumu", Reuters, 29. rujna 2008. Posjećeno 18. prosinca 2010.

Vanjske poveznice

v • r • u Svjetska baština u Poljskoj

	Kulturna baština (14)	Sabirni logor Auschwitz (1979.) • Drvene crkve u južnoj Malopoljskoj (2003.) • Drvene crkve poljskih i ukrajinskih Karpata¹⁾ (2013.) • Dvorana stoljetnice u Wroclawu (2006.) • Crkve mira u Jaworu i Świdnici (2001.) • Maniristički samostan i hodočasnički park Kalwaria Zebrzydowska (1999.) • Krakovsko staro mjesto (1978.) • Teutonska utvrda u Malborku (1997.) • Park Muzakowski²⁾ (2004.) • Tarnowskie Góry, rudnik i njegov vodovodni sustav (2017.) • Srednjevjekovni dio grada Toruńa (1997.) • Povijesno središte Varšave (1980.) • Rudnici soli Wieliczke i Bochnie (1978.) • Stari dio grada Zamośća (1992.)

	Prirodna baština (1)	Nacionalni park Białowieża³⁾ (1979.)

¹⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Ukrajine ²⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke ³⁾ Zajednička svjetska baština Poljske i Bjelorusije

v • r • u Svjetska baština u Bjelorusiji

	Nacionalni park Bjelovjeska šuma¹⁾ • Dvorac Mir • Nesviški dvorac obitelji Radziwill u Nesvižu • Struveov luk²⁾

	Bjeloruska nematerijalna svjetska baština Kalyady carevi

¹⁾ Zajednička svjetska baština Bjelorusije i Poljske ²⁾ Zajednička svjetska baština deset zemalja (Latvija, Norveška, Švedska, Finska, Estonija, Litva, Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija)

v • r • u Poljska

Simboli i identitet	Grb Poljske • Zastava Poljske • Mazurek Dąbrowskiego

Zemljopis	Poljska vojvodstva • Poljski kotari • Gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Nacionalni parkovi • Bjelovjeska šuma

Povijest	Čeh, Leh i Meh • Popis poljskih vladara • Velikopoljska • Malopoljska • Poljsko-Litavska Unija • Tri podjele Poljske • Varšavsko vojvodstvo • Kongresna Poljska • Druga Poljska Republika • Ustanak u varšavskom getu • Narodna Republika Poljska • Solidarnost (sindikat)

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Sejm • Poljski Senat • Predsjednici Vlade • Višegradska skupina • Hrvatsko-poljski odnosi • Hrvati u Poljskoj • Oružane snage Poljske • Gospodarstvo • Promet • Turizam • Jagielonsko sveučilište • Putovnica Poljske

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Poljaci • Poljski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Ivan Pavao II. • Svjetska baština Poljske • Poljska kuhinja • Wikipedija na poljskom jeziku • Sport • Poljska na OI • Poljska nogometna reprezentacija • Poljska rukometna reprezentacija

v • r • u Bjelorusija

Simboli i identitet	Grb Bjelorusije • Zastava Bjelorusije • My Belorusy

Zemljopis	Upravna podjela Bjelorusije • Gradovi • Klima • Rijeke • Planine • Nacionalni parkovi • Dzeržinska gora • Bjelovjeska šuma

Povijest	Istočni Slaveni • Kijevska Rus' • Poločka kneževina • Velika Kneževina Litva • Poljsko-Litavska Unija • Rusko Carstvo • Bjeloruska Narodna Republika • Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika • Zapadna Bjelorusija • Istočna Bjelorusija • Njemačka okupacija Bjelorusije u Drugom svjetskom ratu • Tvrđava u Brestu • SSSR • Raspad SSSR-a • ZND • Pahonija • Savez Rusije i Bjelorusije

Politika i gospodarstvo	Predsjednik • Narodna skupština Republike Bjelorusije • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-bjeloruski odnosi • Oružane snage Bjelorusije • Gospodarstvo • Bjeloruski rubalj • Tvornica traktora Minsk • Promet • Nacionalna zračna luka Minsk • Podzemna željeznica Minsk • Turizam • Putovnica Bjelorusije

Društvo, kultura i sport	Stanovništvo • Bjelorusi • Bjeloruski jezik • Kultura • Umjetnost • Književnost • Bjeloruska nacionalna knjižnica • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Križ sv. Efrosinije • Svjetska baština Bjelorusije • Dvorac Mir • Bjeloruska kuhinja • Wikipedija na bjeloruskom jeziku • Sport • Bjelorusija na OI • Bjeloruska nogometna reprezentacija • Bjeloruska reprezentacija u hokeju na ledu