Toggle search
Toggle menu
243,5 tis.
110
18
642,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Bamberg

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Bamberg
Bamberg
Grb grada Bamberg
Koordinate: 49°53′N 10°53′E / 49.883°N 10.883°E / 49.883; 10.883
Država Njemačka
Savezna država Zastava Bavarske Bavarska
Upravno područje Gornja Franačka
Gradonačelnik Andreas Starke (SPD)
Površina 54,58 km2
Nadmorska visina 245–386 m
Stanovništvo 69.884 (31. prosinca 2007.)
Gustoća stanovništva 1280 stan./km2
Poštanski broj 96001–96052
Pozivni broj 0951
Registarska oznaka BA
Službena stranica bamberg.de
Karta
Bamberg na zemljovidu Njemačka
Bamberg
Bamberg
Položaj grada na karti Njemačke

Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu. Bamberg je jedan od rijetkih njemačkih gradova koji nije stradao u bombardiranju tijekom drugog svjetskog rata zbog obližnje tvornice artiljerije koja je spriječavala prelet zrakoplova. ime grada vjerojatno potječe od plemićke dinastije Babenberg. U gradu se nalazi preko 7,000 stranaca, uključujući 4,100 američkih vojnika. Od 1993. se stari dio grada nalazi na popisu UNESCO-ve Svjetske baštine.

Panorama grada iz parka Nove rezidencije
Panorama grada iz parka Nove rezidencije

Povijest

U vrijeme seobe Germana, nakon propasti Rimskog carstva, oblast Bamberga naseljavaju Slaveni. Grad oko dvorca Babenberch se prvi put spominje 902. god., a kralj Henrik II. Sveti ga proglašava svojim obiteljskim posjedom i sjedištem biskupije 1007. godine. Nova bamberška katedrala je posvećena 1012., a 1017. god. osnovan je benediktinski samostan sa sjemeništem. Henrik II. i njegova žena Cunigunda su sahranjeni u gradskoj katedrali. Od sredine 13. stoljeća, biskupi Bamberga su ujedno bili i kneževi Svetog rimskog carstva,te su vladali gradom i gradili monumentalne građevine. Teritorija na kojoj su vladali biskupi znatno se smanjila u doba protestantske reformacije. Crkveni procesi protiv vještica u 17. stoljeću su odnijeli na stotine žrtava, a vrhunac su dosegli od 1626.-1631. god. Sveučilište u Bambegu je osnovano 1647. god. kao Academia Bambergensis.

Bamberg je izgubio nezavisnost 1802. god. i sljedeće godine postaje dio Bavarske Republike. Nakon Prvog svjetskog rata, prvi republikanski ustav Bavarske je izglasan u Bambergu.

Godine 1973., Bamberg je proslavio 1000 godina od osnivanja.

Znamenitosti

Bamberški jahač
Stari grad Bamberg
Svjetska baština – UNESCO
Stari grad Bamberg
Njemačka
Godina uvrštenja: 1993. (17. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: ii, iv,
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/624 UNESCO

Bamberg se često zove i „Franačkim Rimom“ jer se prostire na sedam brežuljaka u dolini rijeke Regnitz. Zbog privlačnih kućica na riječnim brjegovima, nekada naseljenim ribarima, zvali su je i „Mala Venecija“ (Kleine Venedig).

Znamenitosti koje su zaštićene kao UNESCOva svjetska baština u staroj gradskoj jezgri su:

  • Opatija Michaelsberg iz 12. st. koja se nalazi na jednom od sedam bamberških brežuljaka.
  • Katedrala (1237.), s grobovima Henrika I. Svetog i pape Klementa II.
  • Stara gradska vijećnica (1386.) na sredini rijeke do koje se može doći preko dva mosta.
  • Dvorac Altenburg, najstarija biskupska rezidencija.
  • Alte Hofhaltung, biskupska rezidencija iz 16. i 17. st.
  • Neue Residenz, nova biskupska rezidencija iz 18. st.
  • Klein-Venedig ("Mala venecija"), piktoreskno stambeno naselje ribara iz 19. st.

U njegovom povijesnom središtu (Bürgerstadt), između vijugavih ulica, nalaze se gusto zbijene zgrade. Bamberška stara gradska vijećnica je jedinstvena u svijetu jer se nalazi na sred mosta preko rijeke. U prvoj polovici 18. stoljeća obnovljena je u baroknom stilu.

Biskupskim dijelom grada (Bischofsstadt) dominira Bamberška katedrala koja je izgrađena u romaničko-gotičkom stilu (tu je i treća zgrada iz 1211.–1237. god. jer su prethodna dva izgorila u požaru), s četiri vitka tornja. Za skulpturu pročelja iz prve polovice 13. stoljeća, tzv. „Bamberški jahač“, koja prikazuje ideal srednjovjekovnog viteza, pretpostavlja se da predstavlja ugarskog kralja Stjepana I. Unutrašnjost s dva oltarska kora ima prekrasne gotičke dekoracije.

Na trgu ispred katedrale, nasuprot starom kneževom dvoru (Alte Hofhaltung) iz 16. stoljeća, izborni knez-biskup Lothar Frantz von Schenborn je na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće dao izgraditi velelebnu Novu rezidenciju (Neue Residentz). U reprezentativnim dijelovima Nove rezidencije danas je smještena bamberška sekcija državne galerije, gdje se posjetitelji mogu diviti dvoranama ukrašenim prekrasnim štukaturama, ali i umjetničkim djelima mnogih starih majstora.

Godine 1647., u Bambergu je osnovana Akademija koja je 1803. godine zatvorena, a zatim ponovo obnovljena. Danas je to „Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu“ koje pohađa više od 9,300 studenata.

  • Stara palača (Alte Hofhaltung), negdašnja biskupska rezidencija.
    Stara palača (Alte Hofhaltung), negdašnja biskupska rezidencija.
  • Nova rezidencija (Neue Residenz), biskupska rezidencija iz 18. st.
    Nova rezidencija (Neue Residenz), biskupska rezidencija iz 18. st.
  • Crkva sv. Martina i Zelena tržnica.
    Crkva sv. Martina i Zelena tržnica.
  • Mala Venecija (Kleine Venedig)
    Mala Venecija (Kleine Venedig)
  • Pivovara Schlenkerla, jedna od najstarijih i najpoznatijih u gradu.
    Pivovara Schlenkerla, jedna od najstarijih i najpoznatijih u gradu.

Gradovi prijatelji

Bamberg je zbratimljen s gradovima:

Vidi još

Vanjske poveznice

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Bamberg
v •  • u
Svjetska baština u Njemačkoj
Kulturna baština (43)
Aachenska katedrala (1978.) • Augsburški sustav vodoopskrbe (2019.) • Dvorci Augustusburg i Falkenlust u Brühlu (1984.) • Bamberg (1993.) • Mjesta Bauhausa u Dessau (Bauhaus Dessau), Weimaru (Škola umjetničkih zanata Weimar) i Bernau (ADGB škola trgovačke unije) (1996.) • Bremenska gradska vijećnica i Bremenski Roland (2004.) • Karolinški westwork i civitas opatije Corvey (2014.) • Dessau-Wörlitzersko vrtno carstvo (2000.) • Kultivirana pokrajina drezdenskog dijela doline Elbe (2004.) 1) • Dvorci i vrtovi Potsdama i Berlina (Dvorac Sanssouci, Babelsberg, Cecilienhof) (1990.) • Tvornica Fagus u Alfeldu (2011.) • Fürst-Pückler park u Bad Muskau 2) (2004.) • Arheološki pogranični kompleks Hedeby i Danevirke (2018.) • Katedrala u Hildesheimu i Crkva sv. Mihovila u Hildesheimu (1985.) • Kölnska katedrala (1996.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu7) (2016.) • Limes Germanicus (Gornjogermanska i raetinska granica Rimskog Carstva) 3) (1987.) • Opatija Lorsch (1991.) • Hanzeatski grad Lübeck s gradskim vratima Holstentor (1987.) • Markgrofovska opera u Bayreuthu (2012.) • Mjesta Martina Luthera u Eislebenu i Wittenbergu (1996.) • Opatija Maulbronn (1993.) • Muzejski otok u Berlinu (1999.) • Katedrala u Naumburgu (2018.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa4) (2011.) • Zavjetna crkva, dvorac i stari dio grada Quedlinburga (1994.) • Gornjorajnski tok između Koblenza i Bingena (2002.) • Rudnik Rammelsberg i stari dio grada Goslara (1992.) • Stari dio grada Regensburga (2006.) • Samostanski otok Reichenau (2000.) • Rimski spomenici u Trieru (Porta Nigra, Amfiteatar u Trieru, Kaiserthermen, Konstantinova bazilika u Trieru, Barbarine toplice, Rimski most u Trieru, Igelski stup), Trierska katedrala i Gospina crkva u Trieru (1986.) • Rudarsko područje Rudne gore (2019.) • Speicherstadt i Kontorhaus s Chilehausom (2015.) • Stambena naselja berlinske moderne (2008.) • Povijesne gradske jezgre Stralsunda i Wismara (2002.) • Katedrala u Speyeru (1981.) • Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure (2017.) • Željezara u Völklingenu (1994.) • Dvorac Wartburg (1999.) • Klasicistički Weimar (1998.) • Hodočasnička crkva u Wiesu (1983.) • Park Wilhelmshöhe (2013.) • Würzburška rezidencija s vrtom i rezidencijalnim trgom (1981.) • Stari rudnici Industrijski kompleks Zollverein u Essenu (2001.)
Njemačka zastava
Prirodna baština (3)
Nematerijalna svjetska baština (3)
Proizvodnja i glazba orgulja (2017.) • Sokolarstvo8) (2016.) • Ideja i praksa organizacije zajedničkih interesa u zadrugama (2016.)

1) Izbrisano s popisa 2009.  2) Zajednička svjetska baština Poljske i Njemačke  3) Zajednička svjetska baština Ujedinjenog Kraljevstva i Njemačke  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja  5) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  6) Zajednička svjetska baština Nizozemske, Njemačke i Danske  7) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2]  8) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [3] 

v •  • u
Politička podjela njemačke pokrajine Bavarske (Bayern)
Upravna podučja
Urbani okruzi
Amberg • Ansbach • Aschaffenburg • Augsburg • Bamberg • Bayreuth • Coburg • Erlangen • Fürth • Hof • Ingolstadt • Kaufbeuren • Kempten • Landshut • Memmingen • München • Nürnberg • Passau • Regensburg • Rosenheim • Schwabach • Schweinfurt • Straubing • Weiden • Würzburg
Ruralni okruzi
Aichach-Friedberg • Altötting • Amberg-Sulzbach • Ansbach • Aschaffenburg(okrug) • Augsburg • Bad Kissingen •

Bad Tölz-Wolfratshausen • Bamberg • Bayreuth • Berchtesgadener Land • Cham • Dachau • Deggendorf • Dillingen • Dingolfing-Landau • Donau-Ries • Ebersberg • Eichstätt • Erding • Erlangen-Höchstadt • Forchheim • Freising • Freyung-Grafenau • Fürstenfeldbruck • Fürth • Garmisch-Partenkirchen • Gornji Allgäu • Günzburg • Haßberge • Hof • Kelheim •Istočni Allgäu •Kitzingen • Kronach • Kulmbach • Landsberg • Landshut • Lichtenfels • Lindau • Majna-Spessart • Miesbach (okrug) • Miltenberg • Mühldorf • München • Neuburg-Schrobenhausen • Neumarkt • Neustadt • Neu-Ulm • Nürnberger Land • Passau • Pfaffenhofen • Regen • Rhön-Grabfeld • Roth • Rottal-Inn • Schwandorf • Starnberg • Straubing-Bogen • Tirschenreuth • Traunstein • Donji Allgäu • Weilheim-Schongau • Weißenburg-Gunzenhausen • Wunsiedel im Fichtelgebirge 


Nedovršeni članak Bamberg koji govori o gradu u Njemačkoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Bamberg&oldid=561607"