Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Llotja de la Seda

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Llotja de la Seda, katalonski za "Loža svile", (španjolski: Lonja de la Seda) je gotička svjetovna građevina u Valenciji koja pokriva više od 2.000 m², i glavna je turistička atrakcija grada.

Zgrada je proglašena UNESCO-vom svjetskom baštinom 1996. godine zbog iznimne vrijednosti kao primjer svjetovne građevine kasnogotičkog stila koji prikazuje snagu i bogatstvo velikih mediteranskih trgovačkih gradova.

Dvorana stupova
Loža 1870. g.

Povijest

Iza ove građevine nalazi se još starija "Loža ulja" (Llotja de l’Oli) iz 14. stoljeća koja je služila, ne samo za trgovinu uljem nego i svim ostalim robama.

Gospodarski procvat Valencije je dosegao vrhunac u 15. stoljeću, što je dovelo do izgradnje ove gotičke zgrade koja je izgrađena od 1482. do 1548. godine. Arhitekti su bili Pere Compte, Juan Yvarra, Domingo Urtiaga i Johan Corbera. Tijekom stoljeća, kompleks je služio kao trgovačka postaja za trgovinu svilom.

Do 1548. godine, uz glavnu dvoranu izgrađena je i bogato ukrašena, dvorana "Morskog savjeta" (Consolat del Mar) u renesansnom stilu.

Odlike

Plan kompleksa Lože svile u Valenciji je pratio slične građevine u drugim gradovima, poput one u Palma de Mallorca arhitekta Guillema Sagrere iz 1448. godine. Arhitekt Pere Compte (1447.-1506.) je izgradio glavnu zgradu, tzv. Dvoranu stupova ili Trgovačku dvoranu (Sala de Contractació) za samo petnaest godina (1483.-1498.), o čemu svjedoči latinski natpis zlatnim slovima na plavoj vrpci koja visi na vrhu sva četiri zida dvorane[1]

Joan Francesc Mira, lokalni znanstvenik, je pojasnio natpis kao potvrdu kako se ne mora biti protestant ili stranac kako bi se bilo u mogućnosti zasnovati temelje dobre trgovine. Također, natpis je označavao jedinstvo etike i ekonomije.

Ostali dijelovi kompleksa su:

  • Toranj
  • Dvorana morskog savjeta
  • Dvorište s nasadom naranči
  • Plan građevine
    Plan građevine
  • Renesansni kat Morskog savjeta
    Renesansni kat Morskog savjeta
  • Gargojli s fasade
    Gargojli s fasade
  • Grb kraljevstva Valencije
    Grb kraljevstva Valencije
  • Glavni ulaz iznutra
    Glavni ulaz iznutra

Bilješke

  1. ↑ Prijevod bi bio: Ja sam slavna kuća izgrađena u petnaest godina. Probaj i vidi, sugrađanine, kako je pregovaranje tako dobra stvar kada ne postoji laž u govoru, kad se zaklinje na bližnjega, a ne prevariti ga, kad se ne posuditi novac uz kamate koje su za njegovu uporabu. Trgovac koji djeluje na ovaj način bit će sretan u izobilju, a na kraju će uživati vječni život.

Vanjske poveznice


v • r • u
Svjetska baština u Španjolskoj
Kulturna baština (42)
Sveučilište i povijesna župa Alcalá de Henares (1998.)  · Alhambra, Generalife i Albayzin u Granadi (1984.)  · Špilja Altamira i paleolitska umjetnost sjeverne Španjolske (1985.)  · Nalazište dolmena u Antequeri (2016.)  · Mudéjar arhitektura u Aragonu (1986.)  · Kulturni krajolik Aranjuez (2001.)  · Arheološki lokalitet Atapuerca (2000.)  · Stari grad Ávila s crkvama izvan zidina (extra muros) (1985.)  · Palau de la Música Catalana i Hospital de Sant Pau u Barceloni (1997.)  · Biskajski most (2006.)  · Katedrala u Burgosu (1984.)  · Stari grad Cáceres (1986.)  · Povijesno središte Cordobe (1984.)  · Zidine povijesnog grada Cuenca (1996.)  · Zasad palmi (Palmeral) u Elcheu (2000.)  · El Escorial (1984.)  · Paleolitska umjetnost Foz Côa i Siega Verde 1) (1998.)  · Djela Antonia Gaudija (1984.)  · Herkulov toranj (2009.)  · Las Médulas (1997.)  · Llotja de la Seda (Postaja za razmjenu svile) u Valenciji (1996.)  · Rimske zidine Luga (2000.)  · Kalifatski grad Medina Azahara (2018.)  · Arheološki kompleks Mérida (1993.)  · Spomenici Kraljevine Asturije u Oviedu i okolici (1985.)  · Put Svetog Jakova 2) (1993.)  · Samostan Poblet (1991.)  · Risco Caído i svete planine kulturnog krajolika Gran Canaria (2019.)  · Stari grad Salamanca (1988.)  · San Cristóbal de La Laguna (1999.)  · Samostani San Millán Yuso i Suso (1997.)  · Kraljevski samostan Santa Maria de Guadalupe (1993.)  · Stari grad Santiago de Compostela (1985.)  · Stari grad Segovia s akveduktom (1985.)  · Kulturni krajolik gorja Serra de Tramontana (2011.)  · Katedrala, Alcázar i Archivo de Indias u Sevilli (1987.)  · Špiljska umjetnost iberijskog mediteranskog bazena (1998.)  · Arheološki kompleks Tàrraco (2000.)  · Stari grad Toledo (1986.)  · Renesansni spomenički kompleksi Úbeda i Baeza (2003.)  · Katalonske romaničke crkve doline Vall de Boi (2000.)
Francuska zastava
Prirodna baština (4)
Bukove prešume Karpata i drugih područja Europe4) (2017.)  · Doñana (1994.)  · Nacionalni park Garajonay (La Gomera, Kanari) (1986.)  · Nacionalni park Teide (Tenerife, Kanari) (2007.)
Mješovita baština (2)
Ibiza (bioraznolikost i kultura) (1999.)  · Pireneji-Monte Perdido 2) (1997.)
Nematerijalna svjetska baština (13)
Misterij Elxa (2008.)  · Flamenko (2010.)  · Katalonski ljudski tornjevi (2010.)  · Festival Falles u Valenciji (2016.)  · Festival la Mare de Déu de la Salut u Algemesí (2011.)  · Mediteranska prehrana3) (2010.)  · Festival Petum u Bergi (2008.)  · Festival otvorenih dvorišta u Cordobi (2012.)  · Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima (2015.)  · Sibilina pjesma na Majorci (2010.)  · Zviždući jezik Silbo Gomero s kanarskog otoka La Gomera (2009.)  · Sokolarstvo5) (2010.)  · Sudovi za navodnjavanje sredozemne obale (2009.)

1) Zajedno s Portugalom  2) Zajedno s Francuskom  3) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  4)  Zajednička svjetska baština 12 zemalja [1]  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja [2] 

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Llotja_de_la_Seda&oldid=283501"