Teodorikov mauzolej

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Svjetska baština – UNESCO
Ranokršćanski spomenici u Ravenni
Italija


Ravenna na zemljovidu Italija
Ravenna
Ravenna
Lokacija Ravenne u Italiji
Godina uvrštenja: 1996. (20. zasjedanje)
Vrsta: Kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, iv
Ugroženost: ne
Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/788 UNESCO
Datoteka:Mausoleo di Teodorico 1978.jpg
Teodorikov mauzolej 1978. god.

Teodorikov mauzolej (talijanski: Mausoleo di Teodorico) je monumentalni spomenik u okolici Ravenne (italija) koji je izgradio Teodorik Veliki, Ostrogotski vladar, kao svoju grobnicu 520. godine. Ova dvokatna građevina okruglog tlocrta, sagrađena od velikih blokova istarskog kamena[1], predstavlja jedinstveno i neponovljivo arhitektonsko dostignuće.

Teodorikov mauzolej je zajedno sa sedam drugih spomenika upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 1996. godine pod imenom: "Ranokršćanski spomenici i mozaici u Ravenni". Prema procjeni ICOMOS-a "poseban značaj mauzoleja je u njegovim gotskim dekoracijama koje se razlikuju od rimske i bizantske umjetnosti tog razdoblja" i u činjenici da je to "jedini primjer grobnice barbarskog kralja iz tog razdoblja."

Odlike

Dekagonalna građevina je napravljena od istarskog kamena i podijeljena je na dva kata, donji širi i gornji uži. Kamena kupola je napravljena od jednog jedinog, 300 tona teškog i 1 metar debelog, istarskog kamena promjera 10 metara, vjerojatno jednim od najvećih monolita na svijetu koji sačinjavaju kupolu[2]. Vanjski zidne plohe su joj raščlanjene plitkim nišama na katu i dubljim u prizemlju. Na prednjoj strani je uklesana duboka niša koja uokviruje ulaz u prostoriju koja je služila za crkvene obrede, dok za gornji kat vode stube. U sredini svetišta je jedna porfirna škrinja u obliku kade bez poklopca, u kojoj ne navodno bio pokopan Teodorik. Njegovi ostaci su uklonjeni za vrijeme Bizantske vladavine, kada je mauzolej pretvoren u kršćanski oratorij Sta Maria della Rotonda ("Gospe od Rotunde").

U kasnom 19. stoljeću je porozno tlo, u kojem je mauzolej tonuo, isušeno i otkopano.

Bilješke i izvori

  1. ↑ Istra je tada bila dio Ostrogotskog kraljevstva
  2. ↑ Još uvijek je misterij kako je ovaj monolitni kamen transportiran iz Istre, te se vjeruje da je ova kupola simbol vojne moći Ostrogota.

Vanjske poveznice