Toggle search
Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Svjetska baština u Turskoj

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
Lokacije svjetske baštine u Turskoj;
svjetska kulturna baština; svjetska kulturna i prirodna baština (mješovita baština)

Kronološki popis svjetske baštine u Turskoj po godini upisa na UNESCO-v popis:

1. Aja Sofija u Istanbulu
2. Nacionalni park Göreme
  1. 1985. – Povijesni dijelovi Istanbula (z. B. Crkva Chora, Hagia Sophia, Süleymaniye džamija, Džamija Sultana Ahmeta, Teodozijeve zidine, Topkapı Sarayı)
  2. 1985. - Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije
  3. 1985. - Velika džamija i bolnica u Divriğiju
  4. 1986. - Ruševine u Hattuši
  5. 1987. - Monumentalne grobnice na brdu Nemrut
  6. 1988. - Ruševine Ksantosa sa svetištem Letoon
  7. 1988. - Antički grad Hierapolis na terasama Pamukkale
  8. 1994. - Stari dio grada Safranbolua
  9. 1998. - Arheološke iskopine Troje
  10. 2011. - Džamija Selimija i njezin društveni kompleks
  11. 2012. - Neolitički lokalitet Çatal Höyük
  12. 2014. - Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva
  13. 2014. - Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik
  14. 2015. - Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova
  15. 2015. - Efez
  16. 2016. - Arheološki lokalitet Ani
  17. 2017. - Afrodizija
  18. 2018. - Göbekli Tepe
5. Nemrut
6. Hierapolis i Pamukkale

Predložena svjeska baština Turske

Poveznice

v • r • u
Svjetska baština u Turskoj
Europa
Povijesni dijelovi Istanbula: Konstantinov hipodrom, Aja Sofija, Aja Irena, Cisterna Bazilike, Crkva Hora, Teodozijeve zidine, džamije Ahmedija, Sulejmanija, Šehzada, Jeni, i palača Topkapi Saraj (1985.) • Džamija Selimija i njezin društveni kompleks (2011.)
Turska zastava
Azija
Afrodizija (2017.) • Arheološki lokalitet Ani (2016.) • Bursa i Cumalıkızık: rođenje Osmanskog carstva (2014.) • Çatal Höyük (2012.) • Velika džamija i bolnica u Divriğiju (1985.) • Diyarbakır utvrda i kulturni krajolik Hevsel vrtova (2015.) • Efez (2015.) • Göbekli Tepe (2018.) • Ruševine Hattuše (1986.) • Ruševine Ksantosa s Letinim svetištem Letoon (1988.) • Monumentalne grobnice u brdima Nemruta (1987.) • Pergam i njegov višeslojni kulturni krajolik (2014.) • Povijesno središte Safranbolua (1994.) • Troja (1998.)
Mješovita baština (2)
Nacionalni park Göreme i spomenici u stijenama Kapadocije (1985.) • Antički grad Hierapolis s terasama Pamukkale (1988.)
Nematerijalna svjetska baština (20)
Tradicija Âşıklık (2009.) • Çini, tradicijska vještina proizvodnje glazura u keramici (2016.) • Ebru, turska umjetnost mramora (2014.) • Hıderles (Ederlezi), proslava Jurjeva, tj. proljeća1) (2017.) • Proizvodnja plošnog kruha poznatog kao lavaš, katirma, jupka ili jufka2) (2016.) • Kazalište sjena Karađoz (2009.) • Keşkek (2011.) • Kırkpınar ili hrvački festival (2010.) • Umjetnost javnog pripovjedanja Meddah (2008.) • Festival Mesir Macunu (2012.) • Ceremonija Mevlevi Sema (2008.) • Proslava nove godine Novruz3) (2008.) • Semah, ritual Alevi-Bektaşi vjernika (2010.) • Tradicijski Sohbet skupovi (2010.) • Kultura i tradicija turske kave (2013.) • Zviždući jezik* (2017.) • Dede Korkut (s Azerbajdžanom i Kazahstanom) (2018.) • Tradicionalno tursko streličarstvo (2019.) • Tradicionalna strateška igra: Togyzqumalaq, Toguz Korgool, Mangala / Göçürme (s Kazahstanom i Kirgistanom) (2020.) • Umjetnost minijature (s Azerbajdžanom, Iranom i Uzbekistanom) (2020.)
1) S Makedonijom 2) S drugim državama (Azerbajdžan, Iran, Kazahstan i Kirgistan) 3) Slavi se u još desetak država sa značajnim udjelom iranskog stanovništva.  * Svjetska baština u opasnosti
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Svjetska_baština_u_Turskoj&oldid=512700"