Seto Leelo

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština

Seto Leelo je tradicionalno višeglasno pjevanje baltofinskog naroda Seta koji obitava na krajnjem jugoistoku Estonije (općina Värska u okrugu Põlvamaau), poznato kao Setomaa (estonski od sota maata, tj. „zemlja rata”[1]), te s druge strane granice, na zapadu ruske općine Pečorske u Pskovskoj oblasti. Leelo je danas temelj suvremenog identiteta Seta, te je zbog toga 2009. godine upisano na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi[2].

Seti su u svojim običajima sačuvali mnoge pretkršćanske elemente koji se smatraju izvornim baltičkim, poput šamanskog (Tietäjä) pjevanja runa-poema u Kalevala ljestvici (Runonlaulaja) ili leelo zbornog pjevanja. Ove potonje, tradicionalne melodije, izvode pjevači u narodnim nošnjama tako što vodeći pjevač (Leelossa) pjeva stih kojemu se na zadnjem slogu priključuje cijeli zbor, tzv. pjevanje torro, koji potom ponavlja cijeli stih, tzv. pjevanje killõ[3]. Iako se pjesme uče od bivših poznatih pjevača, vještina komponiranja i improvizacija odlika je izvrsnosti vodećeg vokala (Seto lauluimä). Zabilježeno je kako su ponajbolji vodeći vokali znali zapamtiti do 20.000 različitih stihova[4].

Većina zborova isključivo su ženski, pa se za „Dan kraljeva” (Kuniigrii), svakog 1. kolovoza, bira najbolja pjevačica koja se okruni za „Majku pjesme”[2]. Seto Leelo je nekad pratilo svaku aktivnost seoske zajednice Seta, ali je danas sačuvana samo na pozornicama kao središnja, živahna i jako cijenjena tradicija kulture Seta.

Danas su zborovi leelo jako popularni među turistima, ali su i ponos zajednice Seta koja ih smatra za utjelovljenje svog identiteta.

Izvori

  1. PassportMagazine - The Seto People (engl.) Preuzeto 15. prosinca 2012.
  2. 2,0 2,1 Seto Leelo, Seto polyphonic singing tradition na UNESCO-vim službenim stranicama (engl.) Preuzeto 14. prosinca 2012.
  3. Seto mitmehäälsus na setomaa.ee, Preuzeto 14. prosinca 2012.
  4. Seto kultura na Setomaalla Visit Estonia, Preuzeto 14. prosinca 2012.