Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom blagoslova kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po župama, općinama, županijama i entitetima za popis kućanstava izrađen krajem 2008. i početkom 2009. godine (u obzir je uzeta i 2007.).
Na površini od 51.129 km2, 2009. godine u Bosni i Hercegovini, živjelo je 473.242 Hrvata ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo 1991. godine.2017 godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 376.591 Hrvata(Katolika)
Broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: 1996. - 424.915, 1997. - 451.385, 1998. - 451.208, 1999. - 448.186, 2000. - 456.058., 2001. - 458.110, 2002. - 463.687, 2003. - 464.821, 2004. - 464.694., 2005. - 462.690, 2006. - 463.131., 2007. - 459.102, 2008. - 454.921, 2009. - 448.147, 2010. - 443.013, 2011. - 443.084, 2012. - 435.562,[1] 2013. - 432.177,[2] 2014. - 420.294.[3]
Vidi: Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2014. (Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine)
Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od sljedećih županija: Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Sarajevske i Hercegbosanske županije.
U tom razdoblju (2005.), Republika Srpska se sastojala od sljedećih statističkih regija: Banjalučke, Dobojske, Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi prostorni plan 2008. godine.
Navedenim dokumentom, od općine Prijedor i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. Općina Teslić je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u Istočnosarajevsku regiju.
Distrikt Brčko predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi Bosni i Hercegovini. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti.
Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz 1991. godine i povezani su s brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini. Donji podebljani brojevi i postotak predstavljaju broj Hrvata iz 2009. i udio Hrvata u odnosu na 1991. godinu.
Ustavom Bosne i Hercegovine regulirane su nadležnosti i odnosi između institucija države i entiteta. Osnovne nadležnosti državne vlasti uključuju sljedeće aktivnosti: vanjska politika, vanjska trgovina, monetarna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza, politika useljavanja, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, postavljanje i rad komunikacijskih uređaja, kontrola zračnog prometa, Brčko Distrikt, Oružane snage Bosne i Hercegovine.
Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Kantonski sistem je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.
1dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima (oko 3.000), ali postoji i dio Hrvata ateista (oko 3.000), tako se dobije približno gore navedeni broj Hrvata[4]
U Republici Srpskoj, najviša jedinica lokalne uprave je općina, tj. ne postoje upravne podjedinice. Po praktičnim potrebama, prostor Republike Srpske -a moguće je podijeliti na različite funkcionalne ili fizionomske regije. Prostornim planom, navedeni entitet je podijeljen na šest regija. Regije nemaju upravnu funkciju nego služe isključivo u svrhu prikupljanja i razvrstavanja statističkih podataka.
2Od 484 katolika, 218 je Talijana, a 266 Hrvata.
3Od 228 katolika, 10 je Talijana, a 218 Hrvata.
4Od 545 katolika, 160 je Talijana, a 385 Hrvata.
5Također poznat pod nazivima: Stjepan Krst, Šćepan Križ i Šćepan Krst.
Osim dva entiteta i Brčko Distrikt ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države Bosne i Hercegovine. Nadležnosti uprave Brčko Distrikta su gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Za razliku od dva entiteta, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine nema pravo sklapanja ugovora o posebnim odnosima s drugim zemljama.
Godine 1914. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 235.110 katolika. Banjolučka biskupija imala je 85.000 katolika, a biskupije Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska skupa su imale 102.000 katolika. Ukupno katolika: 422.110.[3]
Godine 1937. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 328.281 katolika, Banjolučka biskupija imala je 129.132 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 157.962 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 25.126 katolika. Ukupno katolika: 640.501.[3]
Godine 1973. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 430.950 katolika, Banjolučka biskupija imala je 118.073 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 186.324 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 19.866 katolika. Ukupno katolika: 755.213.[3]
Godine 1991. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 529.049 katolika, Banjolučka biskupija imala je 96.700 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 171.371 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 15.166 katolika. Ukupno katolika: 812.286.[3]
Godine 2014. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 182.843 katolika, Banjolučka biskupija imala je 34.361 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 182.918 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 20.172 katolika. Ukupno katolika: 420.294.[3]
██ Vrhbosanska nadbiskupija
██ Banjolučka biskupija
██ Mostarsko-duvanjska biskupija
██ Trebinjsko-mrkanska biskupija
