Doljani (Jablanica, BiH)
| Doljani | |
|---|---|
  Doljani | |
| Regija BiH | Hercegovina |
| Entitet | Federacija BiH |
| Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
| Općina/Grad | Jablanica |
| Zemljopisne koordinate | 43°41′N 17°40′E / 43.69°N 17.66°E |
| Stanovništvo (2013.) | |
| - ukupno | 483 |
| Pošta | 88420 |
 Pogled na Doljane
| |
Doljani su naseljeno mjesto u općini Jablanica, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Zemljopisni položaj[uredi | uredi kôd]
Doljani se nalaze u sjevernoj Hercegovini, u sjeveroistočnom dijelu Parka prirode "Blidinje" i obroncima planine Čvrsnice. Nadmorska visina se kreće od 600 do 750 metara u samom mjestu, dok su najviši vrhovi koji okružuju selo Baćina 1282 m, Borovnika 1430 m, Vitlenica 1655 m, vertikalni kameni masiv Oklanice 1290 m i dr. Kroz cijelu dolinu Doljana teče rijeka Doljanka.
Povijest[uredi | uredi kôd]
Prvi dolazak ljudi u Doljane je nepoznat, a prema srednjovjekovnim stećcima pretpostavlja se da su naseljeni još od vremena Rimskog doba. Razlog zbog kojeg su bili nastanjeni ovi prostori tako rano je taj da glavni put iz Bosne koji je vodio za Hercegovinu i Dalmaciju prolazio je baš kroz Doljane. Naseljeno mjesto su naseljavali Bošnjaci-Heretici do Turskih osvajanja ovih prostora. Prvi stanovnici Hrvati dolaze u Doljane za vrijeme turskih osvajanja. Iz ovog razdoblja ostali su brojni dokazi u vidu nadgrobnih spomenika stećaka. Većina stećaka se nalaze u zaseoku Hasidići i mjesnom groblju Vlakanoga gdje se tačno vide nadgrobni spomenici od srednjovjekovnog perioda kao i spomenici za vrijeme vladavine Osmanlija i novog muslimanskog groblja. Takođe imamo stećke u zaseoku Orlovac i Pomen.
U Haagu su na MKSJ Mladen Naletilić i Vinko Martinović Štela bili optuženi za razaranje muslimanskih kuća u Doljanima, prisilno preseljavanje muslimana iz Sovića i Doljana, prisiljavanje ratnih zarobljenika na rad i pljačku muslimanskih kuća u Mostaru 1993. godine.[2]
Doljani su u ratu u BiH, 28. srpnja 1993., bili poprištem pokolja Hrvata od strane Armije BiH. Događaj je poznat kao Pokolj u Doljanima. U pokolju su poginuli većinom vojnici iz Zapadne Hercegovine i manji dio civila.
U Doljanima kao i u većini ratnih stratišta su najviše izgubili sami mještani jer su raseljeni, izginuli i popaljeni.
Stanovništvo[uredi | uredi kôd]
Popisi 1971. - 1991.[uredi | uredi kôd]
| Doljani | ||||||
| godina popisa | 1991.[3] | 1981. | 1971. | |||
| Hrvati | 708 (67,49%) | 731 (69,68%) | 754 (71,80%) | |||
| Muslimani | 326 (31,07%) | 316 (30,12%) | 294 (28,00%) | |||
| Srbi | 0 | 1 (0,09%) | 1 (0,09%) | |||
| Jugoslaveni | 10 (0,95%) | 0 | 0 | |||
| ostali i nepoznato | 5 (0,47%) | 1 (0,09%) | 1 (0,09%) | |||
| ukupno | 1.049 | 1.049 | 1.050 | |||
Popis 2013.[uredi | uredi kôd]
| Doljani | ||||||
| godina popisa | 2013.[1] | |||||
| Hrvati | 293 (60,66%) | |||||
| Bošnjaci | 186 (38,51%) | |||||
| Srbi | 0 | |||||
| ostali i nepoznato | 4 (0,83%) | |||||
| ukupno | 483 | |||||
Poznate osobe[uredi | uredi kôd]
- Andrija Stipanović, hrv.-bh. košarkaš
Šport[uredi | uredi kôd]
- Športsko - ribolovno društvo Doljani[4]
Izvori[uredi | uredi kôd]
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 16. kolovoza 2019.
- ↑ Tuta & Štela (IT-98-34) (na engleskom). ICTY. Pristupljeno 5. listopada 2013.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
- ↑ Arhivirano: Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Hercegovačko-neretvanske županije Oglasi o udrugama koje su brisane po službenoj dužnosti (pristupljeno 14. studenoga 2018.)
Vanjske poveznice[uredi | uredi kôd]
| |||||