Bila | |
---|---|
Bila na zemljovidu Bosne i Hercegovine
| |
Regija BiH | Bosna (jugozapadni dio) |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegbosanska županija |
Općina/Grad | Livno |
Zemljopisne koordinate | 43°47′N 16°56′E / 43.78°N 16.93°E |
Stanovništvo (2013.) | |
- ukupno | 743 |
Bila je naseljeno mjesto u gradu Livnu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]
Bila se nalazi na 7 Kilometru od Livna, Župna crkva u Biloj sagrađena je 1925 godine no tada je postajala drvena kapelica koja je 1932 godine izgorjela. Radovi su nastavljeni odmah iduće 1933 godine da bi pred sami drugi svjetski rat imala krov. Radovi su nastavljeni 1960-ih godina i sadašnji oblik dobila je 2009 godine za vrijeme župnjikovanja Fra Miroslava Ištuka. Prvi svećenik(Franjevac) bio je Fra Lujo Bralić(1925-1929). Selo Bila odnosno stanovnici sela proizvode sir pod nazivom ČKALJIN SIR. Bila je poznata po brojnoj povjesti kao jedna za vrijeme vladavine Turaka- U selu se nalaze Turski grobovi.
Premda selo Bila nema puno nacionalnih spomenika a među kojima su Narodna Osnovna škola iz Austro Ugarskog doba zvana Ivankovića škola koja dijeluje od skolske 1909/10 i ako se spominju godine 1906,1907 i 1908,drugi spomenici su Križevi koji označavaju kraj i početak zaseoka.Bila ima čak 9 zaseoka - Megdan, Kovači, Donja Mala, Crni Vrh, Šarušići, Baraći,Dolac,Karačić i Donji Šor.
Selo Bila ima stari orah koji se nalazi u zaseoku Megdan kojemu se ne zna porijeklo tj nepoznata mu je godina sadnje.Naši stari rođeni 1930-ih godina govore da Bog samo zna kolko je godina orahu. Među poznatim osobama istaknuli su se:Luka Sučić, Mirko Vidović Biskup Fra Marko Semren pomoćni banjalučki biskup i Branko Ivanković Mito,pjesnik.
Rana povijest sela datira još u vrijeme hrvatskog bačkog plemić Luke Sučića koji je rodom iz malog Livanjskog Sela.
Zgrada u kojoj je nekada bila škola zvana Ivankovića škola nalazi se u samom selu nekoliko metara od Župne Crkve.
Zgradu je sagradio čovjek iz obitelji Ivankovića davnih godina. Austro-Ugarska Monarhija plaćala je najam za školu.
Ivankovića škola uspjeva se održati do 1971 godine nakon koje učenici osnovne Ivankovića škole idu u produžnu današnju školu Ivana Gorana Kovačića u Biloj koja je zatvorena 2017 godine zbog malog broja učenika. Posljedni popis 2017 godine Škola u Biloj imala je svega 2 učenika 4 i petoga razreda. Selo Bila ima svoju vlastitu stranicu pod istoimenim nazivom.
Također Branko Ivanković Mito u selu do sada je organizirao 9/10 likovnih kolonija.
Stanovništvo
Popisi 1971. - 1991.
Bila | ||||||
godina popisa | 1991.[2] | 1981. | 1971. | |||
Hrvati | 761 (98,57%) | 765 (98,70%) | 821 (98,79%) | |||
Srbi | 3 (0,38%) | 1 (0,12%) | 9 (1,08%) | |||
Muslimani | 0 | 0 | 0 | |||
Jugoslaveni | 0 | 3 (0,38%) | 0 | |||
ostali i nepoznato | 8 (1,03%) | 6 (0,77%) | 1 (0,12%) | |||
ukupno | 772 | 775 | 831 |
Popis 2013.
Bila | ||||||
godina popisa | 2013.[1] | |||||
Hrvati | 739 (99,46%) | |||||
Srbi | 3 (0,40%) | |||||
Bošnjaci | 0 | |||||
ostali i nepoznato | 1 (0,13%) | |||||
ukupno | 743 |
Poznate osobe
- Luka Sučić, bački hrvatski plemić, vojskovođa i graničarski kapetan, zapovjednik grada Subotice, vođa seobe Hrvata u Bačku
- dr. fra. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki
- Mirko Vidović, hrvatski pisac i kipar, borac za prava Hrvata u SFRJ, predsjednik sabora HNV-a u Londonu
- Branko Ivanković, pjesnik, kipar
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 14. listopada 2019.
- ↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
Nedovršeni članak Bila (Livno, BiH) koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
|