Konjic

Konjic
Konjic Konjic
Grb
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegovačko-neretvanska
Osnovan	1382.
Vlast
- Načelnik	Emir Bubalo (SDA)
Površina
- Općina	1.169 km²
Stanovništvo (2013.)
- Općina	25.148
- Naseljeno mjesto	10.732
Vremenska zona	CET (UTC+1)
- Ljeto (DST)	CEST (UTC+2)
Poštanski broj	88400
Pozivni broj	(+387) 036
Službena stranica www.konjic.ba
Zemljovid
Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini Položaj općine Konjic u Bosni i Hercegovini

Konjic je općina na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u sreišnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice. Nalazi se u sastavu Hercegovačko-neretvanske županije.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis stanovništva u Bosni i Hercegovini 1991.: Konjic

Popisi 1971. – 1991.

Stanovništvo općine Konjic
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	23.815 (54,27 %)	22.826 (52,26 %)	21.599 (52,83 %)
Hrvati	11.513 (26,23 %)	11.748 (26,89 %)	12.034 (29,43 %)
Srbi	6620 (15,08 %)	6518 (14,92 %)	6669 (16,31 %)
Jugoslaveni	1358 (3,09 %)	2051 (4,69 %)	202 (0,49 %)
ostali i nepoznato	572 (1,30 %)	534 (1,22 %)	375 (0,91 %)
ukupno	43.878	43.677	40.879

Konjic (naseljeno mjesto), nacionalni sastav

Konjic
godina popisa	1991.	1981.	1971.
Muslimani	6697 (48,77 %)	4947 (42,84 %)	4316 (45,03 %)
Hrvati	3036 (22,11 %)	2566 (22,22 %)	2925 (30,51 %)
Srbi	2536 (18,47 %)	2116 (18,32 %)	2000 (20,86 %)
Jugoslaveni	1195 (8,70 %)	1755 (15,20 %)	160 (1,66 %)
ostali i nepoznato	265 (1,93 %)	161 (1,39 %)	183 (1,90 %)
ukupno	13.729	11.545	9584

Popis 2013.

Stanovništvo općine Konjic godina popisa 2013. Bošnjaci 22.486 (89,41 %) Hrvati 1553 (6,18 %) Srbi 355 (1,41 %) ostali i nepoznato 754 (3,00 %) ukupno 25.148

Konjic – naseljeno mjesto godina popisa 2013. Bošnjaci 9475 (88,29 %) Hrvati 607 (5,66 %) Srbi 195 (1,82 %) ostali i nepoznato 455 (4,24 %) ukupno 10.732

Naseljena mjesta

Općinu Konjic sačinjavaju sljedeća naseljena mjesta:

Argud, Bale, Bare, Barmiš, Bijela, Bjelovčina, Blace, Blučići, Borci, Boždarevići, Bradina, Brda, Brđani, Budišnja Ravan, Bukovica, Bukovlje, Bulatovići, Bušćak, Buturović Polje, Cerići, Crni Vrh, Čelebići, Čelina, Česim, Čestaljevo, Čičevo, Čuhovići, Dobričevići, Dolovi, Doljani, Donja Vratna Gora, Donje Selo, Donje Višnjevice, Donji Čažanj, Donji Gradac, Donji Nevizdraci, Donji Prijeslop, Došćica, Dramiševo, Dubočani, Dubravice, Dudle, Dužani, Džajići, Džanići, Džepi, Falanovo Brdo, Gakići, Galjevo, Gapići, Glavatičevo, Gobelovina, Gorani, Goransko Polje, Gorica, Gornja Vratna Gora, Gornje Višnjevice, Gornji Čažanj, Gornji Gradac, Gornji Nevizdraci, Gostovići, Grabovci, Gradeljina, Grušča, Gvozno, Hasanovići, Herići, Homatlije, Homolje, Hondići, Hotovlje, Idbar, Jasenik, Javorik, Jezero, Ježeprosina, Jošanica, Kale, Kanjina, Kašići, Konjic, Kostajnica, Koto, Krajkovići, Kralupi, Krtići, Krupac, Krušćica, Kula, Lađanica, Lisičići, Lokva, Luka, Luko, Lukomir, Lukšije, Ljesovina, Ljubuča, Ljusići, Ljuta, Ljuta, Mladeškovići, Mokro, Mrkosovice, Obrenovac, Obri, Odžaci, Orahovica, Orlište, Oteležani, Ovčari, Pačerani, Parsovići, Plavuzi, Podhum, Podorašac, Pokojište, Polje, Polje Bijela, Požetva, Prevlje, Radešine, Rajac, Raotići, Rasvar, Razići, Redžići, Repovci, Repovica, Ribari, Ribići, Seljani, Seljani, Seonica, Sitnik, Slavkovići, Solakova Kula, Sopot, Spiljani, Stojkovići, Strgonice, Studenčica, Sultići, Susječno, Svijenča, Šunji, Tinje, Tovarnica, Treboje, Trešnjevica, Trešnjevica, Trusina, Tuhobići, Turija, Ugošće, Veluša, Vinište, Vrbljani, Vrci, Vrdolje, Vrhovina, Zaborani, Zabrđani, Zabrđe, Zagorice, Zaslivlje, Zelomići i Zukići.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Konjic ušao je u sastav Federacije BiH. Naseljena mjesta Brda, Čestaljevo, Gapići, Gvozno, Hotovlje, Luko, Ljusići, Ljuta, Polje, Rajac, Susječno, Trešnjevica, Vrhovina i Zelomići ranije su pripadala općini Kalinovik koja je ušla u sastav Republike Srpske, a naseljena mjesta Dramiševo, Seljani i Zaborani pripadala su općini Nevesinje u čiji je sastav ušlo naseljeno mjesto Česim koje je pripadalo općini Konjic.

Popis katolika u kapelaniji Konjic-Zaslivlje 1838.

Fra Mijo Kobačić napravio je popis svojih župljana 1838., kad je kapelanija proglašena samostalnom.

Katoličko stanovništvo kapelanije Konjic-Zaslivlje 1838.
naselje	broj kuća	stanovništvo
Biela	6	35
Cagare	4	16
Čelebići	2	12
Doljnje Selo	4	19
Glogošica	4	22
Jošanica	2	21
Konjic	5	28
Kuti	3	34
Lončari	3	19
Madeškovići	5	32
Omolje	4	35
Oraovica	4	20
Oskoruša	1	7
Ovčari	3	8
Prevje	1	7
Repovica	4	41
Spiljani	4	29
Stan	3	21
Turija	8	73
Zabrđe	7	63
Zaslivlje	19	112
ukupno	99	657

Povijest

Na području Konjica preklapale su se zemlje Kotromanića i Kosača. Osim njih živ je bio utjecaj vlastelinskih rodova Purčića, Sankovića i Obrinovića, koji su bili nasljedni članovi velikaškog zbora, odnosno državnog vijeća srednjovjekovne Bosne, najvišeg tijela vlasti u državi. Bili su i gospodari feudalnih oblasti i neposredni vazali vladara. Vlastela su bili i Čemerovići i Paštrovići koji su ostavili traga u Donjem Selu, Lisičićima, Bukovici (Goranima) i Glavatičevu. Stjepan II., ban iz Kotromanića, dinastije bosanskih Hrvata, osvojio je ove krajeve čime su ušli u sastav bosanske srednjovjekovne države. U 15. je stoljeću osnovan franjevački samostan u Konjicu. Konjički franjevci pastorizirali su i katolike područja obližnje Jablanice. Osmanlije su ovaj kraj osvojile u pohodu ljeta 1463. kad je osmansku vojsku vodio Mahmut-paša Anđelović, kad su osvojene bosanska Neretva i humska Neretva i Komska župa. Humski Hrvati hercega Stjepana malo zatim iste godine u pohodu od srpnja do rujna oslobodili su humsku Neretvu osim grada Borovca te zapadni dio bosanske Neretve. Osmanska stalna vlast je od sredine 1465. kad je bosanski sandžak-beg Isa-beg Ishaković upao u hercegovu zemlju. Turska osvajanja Bosne, pa Hercegovine ispočetka postupno pa za nasilnih islamizacija naglo katolici postaju manjina. Povratak katolika u ovaj kraj zbio se tek pretkraj osmanske vladavine, polovicom 19. stoljeća, kad se Hrvati katolici iz južne Hercegovine vraćaju dolinom Neretve u ovaj kraj. Iz osmanskih vremena ostao je naziv za hrvatski graditeljski slog kod ovdašnjih muslimana. Za kuću kažu da je podignuta po "arvackom tarsu" (načinu) kad joj je povrh velikoga krova mali krović. Do relativno nedavna u postojale su dvije takve kuće u Konjicu. 1917. godine od konjičke se župe odvojila jablanička župa. počinju se vraćati. Od matične župe u Konjicu godine 1917., nastaje nova župa u Jablanici. Austro-ugarska vlast donosi bolja vremena katolicima. Prekid je uslijedio zbog Prvog svjetskog rata, zatim gladi i epidemije španjolske gripe zbog koje se usporio prirast hrvatskoga katoličkog pučanstva. U ovom dijelu Drugi svjetski rat bio je posebno krvav, osobito na jablaničkom području, i bilo je mnogo ubijenih, poginulih, ranjenih i nestalih. Nakon prvih višestranačkih izbora 1990. godine većinu su glasova dobile političke stranke SDA i HDZ. Stranka demokratske akcije je pobijedila i nije poštovala pravo predstavnika srpskog naroda i nije im dopustila da sudjeluju u konstituiranju lokalne izvršne vlasti, a ni hrvatski narod nije bolje prošao. Muslimani – Bošnjaci preuzeli su najveći dio mjesta u izvršnoj vlasti i općinskoj upravi, zbog čega je bilo nesuglasica. Uz početne sukobe sa Srbima 1992., odnosi Hrvata i Muslimana bili su više manje dobri, uz sve jače pojave muslimanskog ekstremizma i zločina nad životima, sigurnošću i imovinom Hrvata. Svibnja 1992. Muslimani su otvorili logor za Srbe u športskoj dvorani na Musali u koji su poslije smještani i Hrvati. Smjenom kooperativnog muslimanskog vodstva i postavljanjem prema Hrvatima neprijateljski raspoloženih predsjednika, odnosi se zaoštravaju. Prije zahuktavanja borbi ovdje je strahovlada Safeta Ćibe započeta 13. travnja 1993. rezultirala etničkim čišćenjem općine od Hrvata, kojima je imovina opljačkana i sela spaljena. Općinu su etnički očistili u gotovo mjesec i pol i tek mali džepovi otpora Hrvata opstali su do kraja rata.

Poznate osobe

Ante Pavelić, političar, poglavnik NDH Zuko Džumhur, bh. putopisac, slikar i karikaturist Bruno Adamčik, svećenik i franjevac Ante Marković, političar, posljednji jugoslavenski premijer Luka Vladimirović, hrv. pisac fra Rastislav Drljić, hrv. pisac Kasim Prohić, filozof Anel Hebibović, nogometaš Smail Prevljak, nogometaš fra Grgur iz Zaostroga, katolički svećenik i mučenik Konjički mučenici, kršćanski mučenici Ilija Jurić, hrv. književnik

Davor Jozić, nogometaš Dragan Jakovljević, nogometaš Tanja Žerajić, glumica Zerina Cokoja, pjevačica Samir Duro, nogometaš Dalibor Šilić, nogometaš Luka Rajić, poduzetnik Mensur Cakić, viceprvak svijeta u karateu Nermin Nikšić, političar, predsjednik Vlade FBiH Dragan Stojković Bosanac, bosanski glazbenik i virtuoz s. Laurencija Ćurić, franjevka Krista Kralja, uznica jugokomunističkog režima

Spomenici i znamenitosti

Džamija u Konjicu

• Franjevački samostan i crkva sv. Ivana Krstitelja sa samostanskim muzejem, nacionalni spomenik BiH. Podignut blizu mjesta gdje je bio stari franjevački samostan i crkva.
• Kuća Školskih sestara franjevki
• Stari most u Konjicu
• stećci

Šport

• FK Igman Konjic
• RK Igman Konjic
• Košarkaški klub Konjic
• Karate klub Bošnjak
• ŽRK Konjic
• Ženski košarkaški klub Konjic
• Udruženje građana "Organizacija sportskih ribolovaca" Konjic

Vanjske poveznice

• Službena stranica