Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac na karti BiH
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac
Ljuti Dolac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Zapadna Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Županija Zapadnohercegovačka županija
Općina/Grad Široki Brijeg
Zemljopisne koordinate 43°19′N 17°42′E / 43.31°N 17.70°E / 43.31; 17.70
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 1.479

Ljuti Dolac je naseljeno mjesto u gradu Širokom Brijegu, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.[1]

Stanovništvo

Popisi 1971. - 1991.

Ljuti Dolac
godina popisa 1991.[2] 1981. 1971.
Hrvati 1.488 (99,46%) 1.425 (99,58%) 1.699 (99,70%)
Srbi 6 (0,40%) 5 (0,34%) 1 (0,05%)
Muslimani 0 0 0
Jugoslaveni 0 0 1 (0,05%)
ostali i nepoznato 2 (0,13%) 1 (0,06%) 3 (0,17%)
ukupno 1.496 1.431 1.704

Popis 2013.

Ljubotići
godina popisa 2013.[1]
Hrvati 1.478 (99,93%)
Srbi 0
Bošnjaci 0
ostali i nepoznato 1 (0,07%)
ukupno 1.479

Spomenik

Spomenik poginulim hrvatskim vitezovima iz II. svjetskog rata, poraća i Domovinskog rata u Ljutom Docu se sastoji od 15 kamenih granitnih ploča, a na svakoj ploči je fotografija i ime i prezime hrvatskog bojovnika. Uz mramorne ploče se nalazi i mramorni stup sa ispisanih 166 imena poginulih u II. svjetskom ratu. Spomenik je podignut 1998. godine.[3]

Datoteka:Spomenik-ljutidolac.jpg
Spomenik u Ljutom Docu
Datoteka:Crkva-sv.Ane -Ljuti Dolac.jpg
Crkva sv. Ane u Ljutom Docu

Šport

Crkva

Zaštitnica župe Ljuti Dolac je sveta Ana, majka Blažene Djevice Marije. Župa ima dva naselja u pastoralnom djelovanju, uz Ljuti Dolac tu su još i Biograci. Ljuti Dolac je dugo bio ispruženi tzv. Klin župe Blato (Čerigaj), a danas poznatije kao župa Široki Brijeg. Od ove matične župe Ljuti Dolac se odvojio 1864. godine. Osnivanjem župe Kruševo 1924. godine župa Ljuti Dolac se prvi put dijeli, a 1966. godine od ove župe se odvojila, a kasnije i osamostalila župa Jare i župa Ljuti Dolac je konačno dobila granice u kojima se danas nalazi. Današnju crkvu je od 1883. do 1890. sagradio fra Ivan Vasiljević. U potpunosti je obnovljena je 1920. godine. Zalaganjem fra Marka Dragićevića crkva je proširena. Od stare crkve je ostalo samo pročelje i dva uzdužna zida glavne lađe u dužini 19 metara, a visina dograđenog zvonika je 33 metra.

Poznate osobe

Izvori

  1. 1,0 1,1 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 3. srpnja 2019.
  2. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  3. http://www.sirokibrijeg.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=529&Itemid=306
  4. Darko Juka: Pogibija Tihomira Mišića - tko je kriv, VP, magazin za vojnu povijest Večernjeg lista, br. 8 (studeni 2011.), str. 65.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica općine Široki Brijeg (http://www.sirokibrijeg.ba).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: širokibrijeg.ba.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.



Nedovršeni članak Ljuti Dolac koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.