Toggle menu
310,1 tis.
36
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.
Prenj
Prenj na karti BiH
Prenj
Prenj
Prenj na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Entitet Federacija BiH
Županija Hercegovačko-neretvanska županija
Općina/Grad Stolac
Zemljopisne koordinate 43°06′38″N 17°50′09″E / 43.1106°N 17.8358°E / 43.1106; 17.8358
Stanovništvo (2013.)
 - ukupno 684
Crkva sv. Mihovila u Prenju

Prenj je naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Prenj je smješten na pola puta između Čapljine i Stoca. u mjestu se nalazi crkva sv. Mihovila koju vodi župnik don Anđelko Planinić. Crkva je renovirana uz pomoć donatora iz Italije. U sklopu crkve je i vrtić koji su otvorili župljani. Zaštitnik župe Prenj je sv. Mihovil, a župljani slave još i Veliku Gospu 15. kolovoza. Svake godine mještani tradicionalno organiziraju Malonogometni turnir ˝Ilija Jerinić˝, koji se igra u susret Velikoj Gospi.

U selu djeluje i HKUD Prenj koje je izdalo nosač zvuka pod nazivom Kućo stara.

Stanovništvo

Popisi 1971. - 1991.

Prenj
godina popisa 1991.[1] 1981. 1971.
Hrvati 457 (57,84%) 458 (58,34%) 479 (58,91%)
Muslimani 288 (36,45%) 279 (35,54%) 287 (35,30%)
Srbi 41 (5,18%) 39 (4,96%) 44 (5,41%)
Jugoslaveni 0 9 (1,14%) 2 (0,24%)
ostali i nepoznato 4 (0,50%) 0 1 (0,12%)
ukupno 790 785 813

Popis 2013.

Prenj
godina popisa 2013.[2]
Hrvati 417 (60,96%)
Bošnjaci 251 (36,70%)
Srbi 16 (2,34%)
ostali i nepoznato 0
ukupno 684

Župa Dubrave

Podrobniji članak o temi: Dubrave (katolička župa)

Povijesna župa Trebinjsko-mrkanske biskupije osnovana je 1704. kao župa Dubrave. Njeno prvobitno područje bilo je područje nekadašnje župe Dobrane, a koje je ostalo pod turskom vlašću nakon Karlovačkog mira. Osim što je teritorijalno bila najveća, već je popisom iz 1733. župa Dubrave bila najbrojnija u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Isti status zadržala je i kroz 18. i kroz 19. stoljeće. Tako se, prema popisu obitelji i njihovih članova iz 1829., u sastavu župe nalazilo 56 naselja u kojma 280 katoličkih obitelji s 1878 članova.[3]

Prema izvješću o župi iz 1751. biskupa Sigismunda Tudišića, župa Dubrave imala je 1120 vjernika, a navodi se i popis mjesta koja pripadaju župi, i to:[4]

  • Gornje Hrasno: Čavaš, Pobrđe, Prisoje, Glumina, Previš i dio Hutova
  • Donje Hrasno: Brštanica, Cerovo, dio Dobrana, Doljani, Dubravica, Sjekose, Dašnica, Ljutosjer i Crnoglav.
  • Bjelojevići, Riđica, Kruševo, Poplat, Njivice, grad Stolac, Bitunja, Ošanići, Kremenac, Greda, Pješivac, Ljubljenica, Ljuca, Bivolje Brdo, Hotanj, Riječice, Kozice, grad Počitelj i Čeljevo.

Crkvene podjele tijekom vremena su smanjivale ovu župu osnivanjem novih na njenom području. Tako je 1761. osnovana župa Hrasno, a 1863. odcijepljen je veći dio naselja buduće župe Stolac. Župa Gabela je odcijepljena 1874., zajedno s naseljima Dračevo, Čeljevo, Doljani i Klepci, 1891. župa Blagaj, a 1899. župa Nevesinje. Župa Rotimlja odcijepljena je 1917., župa Domanovići 1969. te župa Aladinići 1977. Pod imenom Dubrave župa je postojala sve do kraja 19. stoljeća, kada joj je ime promijenjeno prema sjedištu župe - Prenju i pod tim imenom postoji i danas.[5]

Poznate osobe

Literatura

Izvori

  1. Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.
  2. 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 25. svibnja 2019.
  3. Marić, str. 301.
  4. Krešić, str. 126.-127.
  5. Marić, str. 303.

Vanjske poveznice