Toggle menu
243,9 tis.
68
18
626,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Dio serije članaka o
Demografiji Hrvata
Bosne i Hercegovine
Prvi popis  | Sarajevo  | Mostar
1879.  | 1885.  | 1895.  | 1910.
1921.  | 1931.  | 1948.  | 1953.
1961.  | 1971.  | 1981.  | 1991.
Katolici 1996. - 2012.  | 2013.

Popis katoličkih kućanstava i vjernika u Bosni i Hercegovini obavlja se krajem svake stare i početkom nove godine, prigodom blagoslova kuća. Ovdje su dostupni cjelokupni podaci po župama, općinama, županijama i entitetima za popis kućanstava izrađen krajem 2008. i početkom 2009. godine (u obzir je uzeta i 2007.).

Na površini od 51.129 km2, 2009. godine u Bosni i Hercegovini, živjelo je 473.242 Hrvata ili 62,6 % u odnosu na 755.883, koliko ih je bilo 1991. godine.2017 godine u Bosni i Hercegovini živjelo je 376.591 Hrvata(Katolika)

Broj katoličkih vjernika u Bosni i Hercegovini kreće se ovako: 1996. - 424.915, 1997. - 451.385, 1998. - 451.208, 1999. - 448.186, 2000. - 456.058., 2001. - 458.110, 2002. - 463.687, 2003. - 464.821, 2004. - 464.694., 2005. - 462.690, 2006. - 463.131., 2007. - 459.102, 2008. - 454.921, 2009. - 448.147, 2010. - 443.013, 2011. - 443.084, 2012. - 435.562,[1] 2013. - 432.177,[2] 2014. - 420.294.[3]

Vidi: Demografsko stanje i procesi katolika u Bosni i Hercegovini od 1996. do 2014. (Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine)

Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011. Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.
Grafički prikaz kretanja broja katoličkih vjernika u BiH od 1996. do 2011.
Grafički prikaz kretanja krštenih i umrlih katolika u BiH od 1996. do 2011.


Objašnjenje popisa: Na slici je prikazana upravna podjela Federacije Bosne i Hercegovine i statistička podjela Republike Srpske iz 2005., po kojoj su razvrstani podaci o broju Hrvata katolika, prikupljeni pri popisu katoličkih kućanstava krajem 2008. i početkom 2009. godine.

Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od sljedećih županija: Unsko-sanske, Posavske, Tuzlanske, Zeničko-dobojske, Bosansko-podrinjske, Srednjobosanske, Hercegovačko-neretvanske, Zapadnohercegovačke, Sarajevske i Hercegbosanske županije.

U tom razdoblju (2005.), Republika Srpska se sastojala od sljedećih statističkih regija: Banjalučke, Dobojske, Bijeljinjske, Vlaseničke, Sarajevsko-romanijske, Fočanske i Trebinjske. U međuvremenu, Republika Srpska je izradila novi prostorni plan 2008. godine.

Navedenim dokumentom, od općine Prijedor i dvije sjevernije i dvije zapadnije te jedne južnije općine od Prijedora, nastala je Prijedorska regija. Općina Teslić je iz Banjalučke prešla u Dobojsku regiju. Vlasenička, Sarajevsko-romanijska i Fočanska regija ujedinjene su u Istočnosarajevsku regiju.

Distrikt Brčko predstavlja poseban kondominij, koji ne pripada niti jednom od dvaju entiteta nego isključivo državi Bosni i Hercegovini. Distrikt ima gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti.

Gornji brojevi u popisu, koji slijedi, predstavljaju broj Hrvata iz 1991. godine i povezani su s brojem stanovnika iz 1991. godine po pojedinoj općini. Donji podebljani brojevi i postotak predstavljaju broj Hrvata iz 2009. i udio Hrvata u odnosu na 1991. godinu.

BiH - 473.242 Hrvata

Ustavom Bosne i Hercegovine regulirane su nadležnosti i odnosi između institucija države i entiteta. Osnovne nadležnosti državne vlasti uključuju sljedeće aktivnosti: vanjska politika, vanjska trgovina, monetarna politika, financiranje institucija i međunarodnih obveza, politika useljavanja, izbjeglica i azila, provođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, postavljanje i rad komunikacijskih uređaja, kontrola zračnog prometa, Brčko Distrikt, Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Federacija BiH - 455.032 Hrvata

Svaki od entiteta ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. U Federaciji Bosne i Hercegovine, znatan dio nadležnosti entiteta prenesen je na županijsku vlast. Svaka županija, kao upravna podjedinica, ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudbenu vlast. Kantonski sistem je predstavljao svojevrsnu obranu kako bi se spriječila dominacija jednog naroda nad drugim.

Unsko-sanska županija

Unsko-Sanski Kanton - 3.429 Hrvata
Posavski Kanton - 30.481 Hrvat
Tuzlansko-Podrinjski Kanton - 29.801 Hrvata

Općine

Posavska županija

  • Posavska županija 1991. god. = 43.912
    • Posavska županija 2009. god. = 30.481 (69,4 %)

Općine

Tuzlanska županija

  • Tuzlanska županija 1991. god. = 32.888

Općine

Zeničko-dobojska županija

Zeničko-Dobojski Kanton - 40.303 Hrvata

Općine

Goraždansko-Podrinjski Kanton - 50 Hrvata

Bosansko-podrinjska županija Goražde

Općine

Županija Središnja Bosna

SrednjoBosanski Kanton - 84.880 Hrvata

Općine

Hercegovačko-neretvanska županija

Hercegovačko-Neretvanski Kanton - 123.281 Hrvat

Općine

Zapadnohercegovačka županija

Zapadnohercegovački Kanton - 82.364 Hrvata

Općine

Sarajevska županija

Kanton Sarajevo - 16.793 Hrvata

Općine

1dio katolika u Sarajevu ne izjašnjava se Hrvatima (oko 3.000), ali postoji i dio Hrvata ateista (oko 3.000), tako se dobije približno gore navedeni broj Hrvata[4]

Hercegbosanska županija

Livanjski Kanton - 43.650 Hrvata

Općine

Republika Srpska - 11.453 Hrvata

U Republici Srpskoj, najviša jedinica lokalne uprave je općina, tj. ne postoje upravne podjedinice. Po praktičnim potrebama, prostor Republike Srpske -a moguće je podijeliti na različite funkcionalne ili fizionomske regije. Prostornim planom, navedeni entitet je podijeljen na šest regija. Regije nemaju upravnu funkciju nego služe isključivo u svrhu prikupljanja i razvrstavanja statističkih podataka.

Prijedorska regija

Prijedorska regija - 1.377 Hrvata (također obuhvaća četiri općine sjeverno i zapadno te jednu južno od općine Prijedor)
Banjalučka regija - 5.654 Hrvata (ne obuhvaća šest navedenih općina, koje pripadaju Prijedorskoj regiji i općinu Teslić, koja pripada Dobojskoj regiji)
  • Prijedorska regija 1991. god = 7.978

Općine

Banjalučka regija

Općine

2Od 484 katolika, 218 je Talijana, a 266 Hrvata.

3Od 228 katolika, 10 je Talijana, a 218 Hrvata.

Dobojska regija - 3.861 Hrvat (obuhvaća i općinu Teslić, južno od zapadnih granica regije)
Bijeljinska regija - 241 Hrvat
Istočnosarajevska regija - 15 Hrvata (obuhvaća i dvije cjeline do Bijeljinske odnosno Trebinjske regije)

4Od 545 katolika, 160 je Talijana, a 385 Hrvata.

Dobojska regija

  • Dobojska regija 1991. god. = 71.557

Općine

Bijeljinska regija

Općina

Istočnosarajevska regija

Općina

Trebinjska regija - 305 Hrvata

Trebinjska regija

Općina

5Također poznat pod nazivima: Stjepan Krst, Šćepan Križ i Šćepan Krst.

DB - 6.757 Hrvata

Osim dva entiteta i Brčko Distrikt ima autonomnu upravu i šalje predstavnike u organe države Bosne i Hercegovine. Nadležnosti uprave Brčko Distrikta su gotovo sve nadležnosti, koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti. Za razliku od dva entiteta, Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine nema pravo sklapanja ugovora o posebnim odnosima s drugim zemljama.

Godine 1914. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 235.110 katolika. Banjolučka biskupija imala je 85.000 katolika, a biskupije Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska skupa su imale 102.000 katolika. Ukupno katolika: 422.110.[3]

Godine 1937. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 328.281 katolika, Banjolučka biskupija imala je 129.132 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 157.962 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 25.126 katolika. Ukupno katolika: 640.501.[3]

Godine 1973. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 430.950 katolika, Banjolučka biskupija imala je 118.073 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 186.324 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 19.866 katolika. Ukupno katolika: 755.213.[3]

Godine 1991. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 529.049 katolika, Banjolučka biskupija imala je 96.700 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 171.371 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 15.166 katolika. Ukupno katolika: 812.286.[3]

Godine 2014. Vrhbosanska nadbiskupija imala je 182.843 katolika, Banjolučka biskupija imala je 34.361 katolika, Mostarsko-duvanjska biskupija imala je 182.918 katolika i Trebinjsko-mrkanska biskupija imala je 20.172 katolika. Ukupno katolika: 420.294.[3]

██ Vrhbosanska nadbiskupija

Županije: Posavska, Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska (bez Jajca); Regije: Dobojska, Bijeljinska, Istočnosarajevska (bez Kalinovika i Foče); Distrikt Brčko, Općine: Prozor-Rama (Hercegovačko-neretvanska županija), Kupres (Hercegbosanska županija)

██ Banjolučka biskupija

Županije: Unsko-sanska, Hercegbosanska (bez Kupresa); Regije: Prijedorska, Banjalučka; Općine: Jajce (Srednjobosanska županija)

██ Mostarsko-duvanjska biskupija

Županije: Zapadnohercegovačka, Hercegovačko-neretvanska (bez Rame, Neuma, Stoca i Ravnog); Općine: Tomislavgrad (Hercegbosanska županija), Istočni Mostar, Nevesinje (Trebinjska regija), Kalinovik, Foča (Istočnosarajevska regija)

██ Trebinjsko-mrkanska biskupija

Regije: Trebinjska (bez Istočnog Mostara i Nevesinja); Općine: Neum, Stolac, Ravno (Hercegovačko-neretvanska županija)

  • Knjiga: "Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991.", statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo.
  • internet - izvor, "Popis po mjesnim zajednicama" - FZS.ba
  • HercegBosna.org Korigirani popis stanovništva iz 1991. godine (bez osoba na privremenom radu u inozemstvu i članova njihovih obitelji, koji borave u inozemstvu sa njima)
  • Poskok.info Broj Hrvata/katolika u Bosni i Hercegovini po općinama, županijama i entitetima (Izrađen na temelju blagoslova obitelji u 2007., 2008. i 2009.)
  • Podaci za 2009. godinu su preuzeti od Katoličke tiskovne agencije BK BiH, same Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, župnih ureda te iz Glasa koncila, Katoličkog tjednika i Crkve na kamenu
  1. Katolička tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine Statistički pogled na stanje katolika u Bosni i Hercegovini na kraju 2012. godine
  2. Bljesak.info U BiH živi 432 tisuće katolika 1. travnja 2014.
  3. 3,0 3,1 3,2 3,3 3,4 3,5 Bljesak.info Broj Hrvata - katolika opasno se smanjuje 24. veljače 2015.
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 Glas Koncila