Gospodarstvo Irana: razlika između inačica

Gospodarstvo Irana
	Datoteka:Tehran skyline may 2007.jpg
	Teheran
Valuta	rijal
Fiskalna godina	21. ožujka - 20. ožujka; (iranska kalendarska godina)
Gospodarske organizacije	ECO, OPEC, GECF, WTO (promatrač)
Statistika
BDP (PPP)	$1.296 bilijun USD (2013. proc.) (18.)
BDP rast	3% (2010. proc.)
BDP per capita	11.396 USD (2010. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) (2010. proc.)
Inflacija (IPC)	8%
Stopa siromaštva	18% (2007. proc.)
Radna snaga	25,7 milijuna
Radna snaga prem zanimanju	poljoprivreda (25%), industrija (31%), usluge (45%) (2007. proc.)
Nezaposlenost	14,6%
Glavna industrija	nafta i prirodni plin, natrijev karbonat, motorna vozila, lijekovi, kućanski aparati, elektronika, energetika, električna energija, tekstili, graditeljstvo, cement i građevinski materijali, hrana, gnojivo, metali, obrambena industrija, turizam
Trgovina
Izvoz	94,6 milijardi USD (2010. proc.)
Izvozna dobra	nafta i prirodni plin (70%), motorna vozila, hrana, tehnika, rukotvorine
Glavni izvozni partneri	Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Južna Koreja (7.54%), Turska (4.36%) (2009. proc.)
Uvoz	58.97 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobra	industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika
Glavni uvozni partneri	UAE (15.14%, Kina (13.48%), Njemačka (9.66%), Južna Koreja (7.16%), Italija (5.27%), Rusija (4.81%), Indija (4.12%) (2009. proc.)
Javne financije
Javni dug	12.84 milijardi USD
Prihodi	347 milijardi USD
Rashodi	333 milijardi USD
Ekonomska pomoć	121 milijuna USD (2008. proc.)
	Glavni izvor; Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

← Starija izmjena

VizualnoWikitekst

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 01:09

Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede^[5], orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetu^[6] (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine^[7]), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku^[8]^[9].

Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova^[10] zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD^[11]). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza^[3] ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda^[12].

Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd.^[13] Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta^[14]. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen sa 80% na 40%^[15], dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%^[16].

Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66^[1] i 863,5^[17] milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva^[1]. Usprkos sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize^[18]. Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti^[10] i inflacije^[19], koji su 2010. godine iznosili 14,6%^[17] odnosno 8%^[2].

Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija^[17], dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33%^[20] odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava^[21]. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta^[22].

Povijest

Iran je bilježio stabilni gospodarski rast do prijelaza iz 1970-ih u 1980-e^[5] kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala (1978.), a potom revolucija (1979.) i iračka agresija (1980. – 1988.). Tradicionalno poljoprivredno društvo u drugoj polovici 20. stoljeća prošlo je kroz razdoblje intezivne industrijalizacije i gospodarske modernizacije koja je 1978. godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi USD (neposredno prije revolucije)^[23].

Ciljevi iranske vlade nakon revolucije bili su gospodarska nezavisnost, potpuna zaposlenost i zadovoljavajući životni standard za sve građane. Ipak, krajem 20. stoljeća zemlja se suočavala s problemom udvostručenja stanovništva između 1980. i 2000. godine^[24]. Broj poljoprivrednika značajno je opao zbog procesa urbanizacije započetog još 1960-ih godina^[23].

Nakon Nacionalizacije iz 1979. godine oko 80% iranskog gospodarstva stavljeno je pod državnu kontrolu^[25]. Osmogodišnji rat protiv Iraka i njegovih saveznika uzrokovao je oko 300.000 mrtvih i više od 500.000 ranjenih Iranaca, dok je nanesena šteta gospodarstvu iznosila oko 500 milijardi USD^[26]. Poslije rata koji je završen 1988. godine, iranska vlada pokrenula je intezivan razvoj komunikacija, prometa, poljoprivrede, industrije, zdravstva, obrazovanja i energetike (uključujući nuklearni program), kao i uspostavljanje boljih trgovačkih odnosa sa susjednim i drugim državama svijeta^[10].

Makroekonomski trendovi

Datoteka:Iran BDP (Cro).jpg

Iranski nominalni BDP između 2000. i 2016. godine

Početkom 21. stoljeća uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom bruto domaćem proizvodu (BDP), zatim industrija (rudarstvo i proizvodnja), te poljoprivreda^[17]. Nominalni BDP iznosio je 331.02 milijardi USD prema podacima Svjetske banke iz 2009. godine; 337,9 milijardi USD prema MMF-u za 2010. godinu; odnosno 484 milijarde USD prema iranskim procjenama za 2011. godinu^[27]. Prema podacima EIU-a očekuje se porast od 472 milijardi USD u 2011., 545 milijardi USD u 2012., 626 milijardi USD u 2013., 705 milijardi USD u 2014., te 804 milijarde USD u 2015. godini.^[28] BDP prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi USD^[6] odnosno 11.396 USD^[1] po glavi stanovnika što je istovjetno svjetskom prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima Goldman Sachsa, ugledne američke tvrtke za bankarska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da Iran postane jedno od najvećih svjetskih gospodarstava u 21. stoljeću^[29].

Godina (Izvor: MMF)^[1]	BDP, trenutačni tečaj (u milijardama IRR)	Implicitni paritet kupovne moći u pretvorbenom iznosu (USD/IRR)	BDP po glavi stanovnika (trenutačni „međun. dolar”)	Stopa inflacije (prosječni indeks potrošačkih cijena (2000=100)	Stanovništvo (u milijunima)
1980.	6622	58	2974	2	38
1985.	16.556	77	4507	4	48
1990.	35.315	144	4489	12	55
1995.	185.928	569	5094	43	64
2000.	580.473	1341	6800	100	64
2005.	1,697.305	2675	9268	190	68
2010. (proc.)	3,698.348	4307	11.396	377	75

Fiskalna i montenarna politika

Datoteka:US dollar Iranian rial exchange rates (Cro).jpg

Nakon uvođenja fluktuirajućeg deviznog tečaja 2003. godine vrijednost iranskog rijala ostala je relativno stabilna

Od revolucije iz 1979. godine, prosječna vladina izdvajanja za socijalnu politiku iznosila su 59% državnog budžeta, 17% za gospodarske namjene, 15% za obranu, te 13% za općenite namjene^[30]. Od socijalno-gospodarskih izdvajanja prosječno je 39% odlazilo na obrazovanje, zdravstvo i socijalnu sigurnost, 20% za ostalu socijalnu skrb, 3% za poljoprivredu, 16% za vodu i energiju, 5% za industriju i rudarstvo, 12% za cestogradnju i promet, te 5% za ostale namjene^[30]. Iransko investiranje je u 2009. godini iznosilo 27,7% bruto domaćeg proizvoda^[17], dok je između 2002. i 2006. godine prosječna inflacija iznosila 14%^[19] (8% u 2010.^[2]). Državni budžet u 2010. godini procjenjen je na 368 milijardi USD što je porast od 31% u odnosu na godinu ranije^[31], dok je početkom 2009. godine Iran imao devizne pričuve u vrijednosti iznad 100 milijardi USD^[32].

Petogodišnji društveno-gospodarski razvojni plan

Petogodišnji razvojni plan za razdoblje između 2010. i 2015. godine postavlja smjernice za državni društveno-gospodarski razvoj^[33]. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije 2025.”, strategije za dugoročni održivi rast^[34]. Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, Iran se nalazi u tranziciji između planskog i tržišnog gospodarstva^[35].

Plan gospodarske reforme

Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, bankarstva, valute, poreza, carine, graditeljstva, zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i produktivnost. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do 2015. godine^[36]^[37]. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni^[38]. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije cijena u državnom gospodarstvu što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih gospodarskih grana^[36]. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na bankarstvo^[39]. Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveće gospodarstvo svijeta do 2015. godine^[7].

Stavka	2010. (ostvareno)	2010.–2015. (cilj)
Najveće gospodarstvo svijeta	18.^[6]	12. u 2015. g.^[7]
Gospodarski rast	3%^[17]	8% (prosječno)^[40]; 3,6% (predviđanja)^[41]
Nezaposlenost	14,6%^[17]	7% u 2012. g.^[42] pomoću otvaranja milijun radnih mjesta godišnje^[40]
Inflacija	8%^[12]	do 12%^[40]
Porez na dodanu vrijednost	3%^[43]	8%^[43]
Cijena nafte	60 USD po barelu	65 USD po barelu (prosječno)^[40]; 250 milijarde USD ukupnih godišnjih prihoda^[44]
Proizvodnja prirodnog plina	220 milijardi m³ godišnje^[45]	330 milijardi m³ godišnje^[46]
Udjel nenaftnog izvoza	30% (66,2 milijardi USD)^[3]	30% (110 milijardi USD) u 2015. g.^[40]^[43]
Ulaganje u industriju nafte i prirodnog plina	Nepoznato	20 milijardi USD godišnje (privatna i izravna strana ulaganja)^[40]^[47]
Petrokemijska proizvodnja	50 milijuna tona godišnje^[48]	100 milijuna tona godišnje^[48]
Pohrana nafte	25% udjela na tržištu Perzijskog zaljeva^[49]	50% udjela na tržištu Perzijskog zaljeva; 7,5 milijuna tona^[49]
Pohrana petrokemijskih proizvoda	11,5 milijardi litara^[50]	16,7 milijardi litara^[50]
Ulaganje u industriju i rudarstvo	30 milijardi USD godišnje (2009.)^[51]	70 milijardi USD godišnje^[52]
Proizvodnja sirovog željeza	10.76 milijuna tona godišnje^[53]	42 milijuna tona godišnje^[52]
Proizvodnja željezne rudače	38,2 milijuna tona godišnje^[53]	66 milijuna tona godišnje^[52]
Proizvodnja cementa	65 milijuna tona godišnje^[54]	110 milijuna tona godišnje^[52]
Proizvodnja vapnenca	Nepoznato	166 milijuna tona godišnje^[52]
Novi industrijski parkovi	Nepoznato	50 novih industrijskih parkova do 2015. g.^[55]
Broj turističkih posjeta	2,219.000 stranih turista (2007.)^[56]	20 milijuna turista do 2025. g.^[57]
Lučni kapacitet	150 milijuna tona godišnje^[58]	200 milijuna tona godišnje^[58]
Razvoj željezničke mreže	Nepoznato	Osam milijardi USD ulaganja godišnje do 2015. g.^[36]

Nacionalizacija i privatizacija

Nakon svršetka oružanih sukoba s Irakom i Sjedinjenim Državama 1988. godine, iranska vlada objavila je program privatizacije većine prethodno nacionaliziranih industrija u cilju obnove postratnog gospodarstva. Proces prodaje državnih tvornica išao je relativno sporo zbog neslaganja nacionalističke većine u iranskom parlamentu. Većina teških industrija poput čelika, petrokemikalija, bakra, automobila i strojeva ostale su u državnim rukama, dok je s druge strane većina manjih industrija u privatnom vlasništvu^[17].

Datoteka:Foolad Mobarakeh50.jpg

Čeličana „Mubaraka” u Isfahanu, jedna od najvećih tvrtki na teheranskoj burzi

Članak 44. iranskog ustava nalaže da se gospodarstvo mora sastojati od državnog, privatnog i mještovitog vlasništva temeljenih na sustavnom planiranju. Državni sektor uključuje tešku industriju, vanjsku trgovinu, glavne mineralne sirovine, bankarstvo, osiguranje, energetiku, brane i goleme sustave navodnjavanja, radio i televiziju, poštu, telegrafe i telefonske usluge, zrakoplovstvo, brodarstvo, ceste, željeznice i promet općenito. Poduzeća koje se bave proizvodnjom i distribucijom u urbanim i ruralnim područjima čine temelj zadružnog sektora koji je 2008. godine obuhvaćao 120.000 zadruga odnosno upošljavao oko 15 milijuna ljudi^[59]. Privatni sektor obuhvaća poduzeća koja se bave građevinarstvom, poljoprivredom, stočarstvom, industrijom, trgovinom, te uslugama koje nadopunjuju gospodarske aktivnosti države i zadruga^[60].

Datoteka:Tehran Stock Exchange Building.jpg

Teheranska burza

Strogo provođenje članka 44. nije primjenjivano u zemlji tijekom posljednjih 30 godina, pa je privatni sektor igrao mnogo važniju ulogu od one propisane ustavom^[61]. Kao rezultat toga u posljednjih nekoliko godina privatni sektor značajno je porastao, posebice nakon 2004. godine kada je usvojen ustavni amandman kojim se dozvoljava privatizacija 80% državnog vlasništva^[16]. Polovica od navedenog postotka planira se privatizirati kroz okvire „pravnih dionica” odnosno ostatak kroz teheransku burzu, dok vlada planira zadržati ostalih 20%^[16]. Vrijednost državne imovine u 2005. godini procjenjivala se na oko 120 milijardi USD. Oko 63 milijarde USD od navedene imovine privatizirana je između 2005. i 2010. godine, smanjujući pritom državni udjel u bruto domaćem proizvodu sa 80% na 40%^[15].

Radna snaga

Stručnjaci vjeruju kako je Iranu potreban gospodarski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine^[62]. Poljoprivreda sačinjava oko 11% iranskog bruto domaćeg proizvoda i zapošljava približno trećinu radne snage^[17]^[63]. Godine 2004. sekundarne djelatnosti koje uključuju rudarstvo, proizvodnju i građevinarstvo sačinjavale su 42% BDP-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage^[17]^[63]. Iako mineralne sirovine čine 70% izvoza, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage^[63]. Uslužne djelatnosti doprinose 48% BDP-a, a zapošljavaju 44% radne snage^[17]. U 2005. godini 33% iranske radne snage činile su žene^[20], dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti^[64].

Osobni prihodi

Datoteka:Provinces of Iran GDP 2004 (Cro).jpg

Iranske pokrajine prema udjelu u ukupnom državnom BDP-u

Iran se klasificira kao zemlja viših srednjih prihoda koja je napravila značajan napredak u zdravstvu i obrazovanju tijekom razdoblja Milenijskog razvojnog programa (MDG). Pokrivenost zdravstvenom skrbi iznosi gotovo 100%, isto kao i postotak upisa u osnovne škole^[65]. U 2010. godini prosječna iranska mjesečna plaća iznosila je oko 500 USD ^[66] (11.396 USD po stanovniku godišnje prema paritetu kupovne moći^[1]). U zemlji je za svaku gospodarsku granu propisana i minimalna plaća koju određuje vrhovno radničko vijeće, a u 2009. godini ona je iznosila približno 3,030.480 rijala (oko 303 USD) mjesečno odnosno 6700 USD godišnje (približno 60% BDP-a po glavi stanovnika)^[67]. Prema podacima Svjetske banke iz 2001. godine o iranskim kućanstvima, oko 20% potrošnje odlazilo je za hranu, 32% za gorivo, 12% za zdravstvo, te 8% za obrazovanje^[68]. Granica siromaštva u Teheranu je 2008. godine iznosila 9612 USD, dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 USD godišnje. Postotak siromašnog stanovništva u 2007. godini iznosio je 18%^[17].

Socijalna sigurnost

Iranska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se promatra kroz regionalnu perspektivu^[37], a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja^[37] koja su obvezna za sve zaposlene u zemlji^[69]. Socijalna sigurnost također obuhvaća nezaposlene, bolesne, starije osobe, te povrijeđene radnike^[70]. Godine 2003. minimalna mirovina iznosila je 50% redovitih prihoda, ali ne ispod minimalne propisane granice^[70]. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog budžeta za socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na mirovine^[71]. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1^[72].

Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sustavom mirovinskog osiguranja, a financiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plaće), poslodavca (20-23%) te države koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%^[70]. Osiguravanje socijalne sigurnosti je prošireno na samozaposlene radnike koji dobrovoljno doprinose između 12% i 18% od prihoda ovisno o vrsti zatraženog osiguranja^[70]. Državni službenici, redovni vojnici, agencije za provedbu zakona, te pripadnici revolucionarne garde sačinjavaju posebni ogranak mirovinskog sustava^[73].

Gospodarska područja

Poljoprivreda i prehrana

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Poljoprivreda u Iranu

Datoteka:Iran Major Crops (Cro).jpg

Zemljovid Irana s prikazanim poljoprivrednim kulturama

Površina obradivog tla u Iranu iznosi oko 221.400 km² odnosno 13.43% od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz Kaspijsko jezero i u sjeverozapadnim dolinama zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima Irana poljoprivredne površine uspjevaju zahvaljujući kiši, dok je kod ostalih za uspješne usjeve nužno navodnjavanje^[30]. Gotovo 40% obradivih površina se navodnjava (82.970 km²^[74]) po čemu Iran kotira peti u svijetu^[75], dok se trend navodnjavanja povećava iz godine u godinu zahvaljujući gradnji velikih brana i vodospremnika podno Zagrosa i Alborza. Površina stalnih usjeva je oko 116.470 km² prema službenim iranskim podacima iz 2004. godine^[76]. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uvjetuju snažan rast poljoprivredne proizvodnje^[77].

Pšenica kao najvažniji usjev uzgaja se uglavnom u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dok su polja riže smještena uz kaspijsko područje. Ostale poljoprivredne kulture koje uspijevaju u zemlji su ječam, kukuruz, pamuk, šećerna repa, čaj, industrijska konoplja, duhan, voće, krumpir, mahunarke (grah i leća), povrće, krmno bilje (lucerna i djetelina), bademi, orasi i začini. Iran je najveći svjetski proizvođač šafrana, pistacija i bobica^[78], odnosno drugi najveći proizvođač datulja i marelica^[78]. Iranski mesni i mliječni proizvodi uključuju janjetinu, kozje meso, govedinu, piletinu, mlijeko, jaja, maslac i sir. Ostali važni proizvodi su vuna i koža, med se prikuplja iz košnica, te svila od dudovog svilca. Oko 110.750 km² šumskih površina^[79] većinom na sjevernim obroncima planine Alborz važan su gospodarski čimbenik za proizvodnju drva iako je sječa stabala pod strogom kontrolom vlade koja provodi i intezivan program pošumljavanja^[80]. Rijeke kaspijskog slijeva bogate su lososom, šaranom, pastrvom, štukom i kečigom, a jedna od važnijih grana u ribarstvu je proizvodnja kavijara u kojoj Iran predvodi u svijetu^[77]^[81].

Od revolucije iz 1979. godine provedena je opsežna reforma poljoprivredne proizvodnje koja se od 1980. do 2004. godine utrostručila i danas iznosi 41% više od svjetskog prosjeka^[82]. Godine 1997. vrijednost proizvedenih poljoprivrednih dobara iznosila je 25 milijardi USD^[63]. U to vrijeme Iran je ostvario 85%-tnu samodostatnost u prijeko potrebnim poljoprivrednim proizvodima^[83] iako proizvodnja riže nije zadovoljila domaću potražnju zbog čega je djelomično uvožena. U 2007. godini Iran je ostvario potpunu samodostatnnost u proizvodnji pšenice pa je postao izvoznikom te kulture^[13]^[84]. Početkom 2000-ih godina poljoprivredni proizvodi činili su četvrtinu iranskog nenaftnog izvoza^[83], a najvažniji među njima bili su svježe voće, jezgričasto voće, životinjska koža, prerađena hrana i začini^[63].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Poljoprivreda

Industrija

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Industrija u Iranu

Datoteka:Iran Industry (Cro).jpg

Zemljovid Irana s prikazanim industrijskim središtima

Pogreška pri izradbi sličice:

Iran prema broju radnika sačunjava oko 40% industrijskog radništva na Bliskom istoku

Proces industrijalizacije većih razmjera u Iranu započinje 1920-ih godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća. U vrijeme iransko-iračkog rata brojna iranska industrijska postrojenja u jugozapadnom dijelu zemlje bila su oštećena, uključujući i golemu rafineriju nafte u Abadanu gdje je proizvodnja potpuno obustavljena^[85]. Njena rekonstrukcija započela je 1988. godine, dok je proizvodnja pokrenuta pet godina kasnije. Tijekom ratnog razdoblja otvorene su brojne manje tvornice za proizvodnju dobara i materijala potrebnih iranskoj vojsci^[86].

Najvažniji iranski industrijski proizvodi danas su petrokemikalije, čelik i bakar, a među ostalima motorna vozila, elektronika, kućanski aparati, lijekovi, tekstili, hrana, papir, guma, cement i građevinski materijali, telekomunikacijska oprema, vojni proizvodi, te industrijski strojevi^[17]. Također, Iran je i najveći proizvođač industrijskih robota u zapadnoj Aziji^[87]. Godine 2000. tekstilni pogoni pamuka i vune u sjevernom dijelu zemlje zapošljavali su oko 400.000 radnika^[88].

Prema podacima The Economista, vrijednost iranskih industrijskih proizvoda 2008. godine bila je 23 milijarde USD^[89] (29. u svijetu prema podacima Svjetske banke iz 2005.^[90]), dok je između 2008. i 2009. godine zabilježen skok sa 69. na 28. mjesto prema rastu industrijske proizvodnje^[91]. Najnovije studije pokazuju da je Iran u posljednjih nekoliko godina ostvario golem napredak u različitim znanstvenim i tehnološkim područjima. Značajan napredak ostvaren je na području petrokemijske, farmaceutske, svemirske, obrambene i teške industrije, unatoč tridesetogodišnjim američkim sankcijama. Krajem 2000-ih godina Iran se priključio skupini visokoindustrijaliziranih zemalja^[92].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Industrija

Rukotvorine

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članci o temama: Iranska umjetnost i Perzijski sagovi

Iran ima tisućljetnu tradiciju u proizvodnji umjetničkih dobara kao što su sagovi, keramika, bakreno i mjedeno posuđe, staklo, koža, tekstil i drvene rukotvorine. Najvažnija grana ove industrije je proizvodnja ručno izrađenih sagova čija tradicija seže duboko u stari vijek a danas čini značajni dio prihoda u ruralnim krajevima. Procjenjuje se da 1,2 milijuna ljudi izrađuje sagove za domaće i inozemno tržište^[93]. Godišnja zarada od sagova premašuje 500 milijuna USD i ima udjel od 30% na svjetskom tržištu^[94]. Oko 5,2 milijuna ljudi sveukupno je zaposleno na 250 različitih polja izrade rukotvorina čija industrija sačinjava oko 3% iranskog bruto domaćeg proizvoda^[95].

Ručna proizvodnja perzijanera u Jazdu
Uzorak perzijskog saga
Rukotvorina iz Isfahana
Rukotvorine u Torgabu pokraj Mašhada

Graditeljstvo

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Graditeljstvo u Iranu

Do ranih 1950-ih godina iranska građevinska industrija oslanjala se uglavnom na malena domaća poduzeća. Povećanje prihoda od nafte i prirodnog plina kao i mogućnost podizanja povoljnih kredita uvjetovali su snažan rast građevinske industrije odnosno priljev stranih građevinskih tvrtki. Ovaj rast nastavljen je do sredine 1970-ih godina kada naglo pada zbog povećanja inflacije i ukidanja povoljnih kredita. Građevinska industrija ponovno je doživjela veliki zamah sredinom 1980-ih godina, posebno zbog ubrzane urbanizacije. Sa 178 brana u izgradnji^[96] Iran je danas uz Kinu i Tursku najveći graditelj hidroelektrana u svijetu^[97] među kojima je i najviša svjetska brana Bahtijari visine od 315 m^[98]. Jedan od graditeljskih simbola suvremenog Irana je i toranj Milad (435 m) koji je sredinom 2000-ih u potpunosti građen domaćom tehnologijom^[99]. Godišnji prihodi ostvareni u građevinskoj industriji iznosili su 38,4 milijarde USD u 2005. godini^[100] odnosno 32,8 milijardi USD u 2011. godini^[101], a samo graditeljstvo jedan je od najvažnijih grana iranske industrije s obzirom da obuhvaća između 20% i 50% ukupnog privatnog ulaganja u gradska područja^[71]. Državni udio u građevinarstvu je 2% dok ostalih 98% leži u privatnom vlasništvu^[100], a godišnji rast građevinske industrije u 2011. godini procjenjuje se na 1,4%^[101]. Oko 70% Iranaca posjeduje vlastiti dom^[102].

Dariush Grand Hotel na otoku Kiš
Brana Karun-3

Motorna vozila

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Iranska automobilska industrija

Od 2001. godine u Iranu postoji 13 državnih i privatnih proizvođača automobila među kojima su najveći Iran Hodro i Saipa čiji udjel u domaćoj proizvodnji iznosi 96%^[103]. Iran Hodrov model Pajkan bio je iranski nacionalni automobil sve do 2005. godine kada ga je zamijenio model Samand^[104]. Ostali iranski autohtoni modeli su Runna koja je izašla na tržište 2011.^[105], odnosno luksuzni automobil Dena koja izlazi 2012. godine^[106]. Drugi iranski proizvođači automobila su Grupa Bahman, Kerman Motori, Kiš Hodro, Raniran, Šahab Hodro i ostali čiji ukupni udjel u proizvodnji iznosi 3,7%^[103]. Navedeni autoproizvođači proizvode razne vrste motornih vozila uključujući motocikle, osobne automobile, furgone, kombije, kamione i razna teretna vozila, autobuse, te brojna druga specijalna vozila^[103]. Godine 2009. Iran je kotirao peti u svijetu prema rastu proizvodnje motornih vozila nakon Kine, Tajvana, Rumunjske i Indije^[107]. U 2010. godini Iran je bio 13. najveći proizvođač motornih vozila odnosno 11. najveći proizvođač automobila u svijetu^[108], s ukupno 11 milijuna vozila u čitavoj zemlji^[109]. Navedene godine proizvedeno je 1,599.454 motornih vozila od čega 1,367.014 automobila odnosno 232.440 komercijalnih vozila^[108], a godišnji rast u proizvodnji svih motornih vozila iznosi 14,7%^[108]. Iranski automobili poput Samanda izvoze se u dvadesetak država svijeta, među kojima su i europske zemlje Rusija^[110], Bjelorusija^[111], Bosna i Hercegovina^[104], te Švicarska^[112].

Vatrogasno vozilo proizvođača „Iran Hodro”
Mercedes-Benz E-klase (iranska proizvodnja)
Iranski automobilski motori IKCO EF

Vojna industrija

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Oružane snage Irana

Iranski državni budžet za oružane snage prema procjeni američke organizacije Global Security u 2011. godini iznosio je 20.65 milijardi USD^[113] (15. u svijetu; 2,5% BDP-a^[113]), dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi USD^[114]. Procjene CIA-e iz 2003. godine govore o izdvajanju 64.77 USD po glavi stanovnika što je jedan od najmanjih prosjeka na Bliskom istoku^[115]. Iranska vojna industrija značajno se razvila u posljednjih 25 godina pa Iran danas proizvodi brojne vrste oružja i vojne opreme, te je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nastoji ostvariti apsolutnu samodostatnost u obrambenoj industriji^[86]. Od 1992. godine iranska Organizacija obrambene industrije (DIO) proizvodi vlastite tenkove, borbena oklopna vozila, navođene projektile, radare, razarače i druge ratne brodove, podmornice, helikoptere i borbene zrakoplove^[116]. U 2006. godini Iran je izvozio oružje vrijedno 100 milijuna USD u 57 država svijeta uključujući članice NATO-a^[117].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Vojska

Rudarstvo

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Rudarstvo u Iranu

Rudarstvo čini 0,6% udjela u iranskom bruto domaćem proizvodu prema procjenama iz 2011. godine^[118]. Iako naftna industrija čini većinu prihoda, u njoj je zaposleno svega 25% ukupnih radnika u rudarstvu^[63] dok ostatak radi na proizvodnji ugljena, željezne rudače, bakra, olova, cinka, kroma, barita, soli, gipsa, molibdena, stroncija, silicija, uranija, zlata, itd. Nalazište bakra u Sarčešmi u Kermanskoj pokrajini drugo je najveće u svijetu^[30], dok se velika nalazišta željezne rudače nalaze u središnjem Iranu odnosno pokraj Bafka, Jazda i Kermana. S provjerenim zalihama od 37 milijardi odnosno potencijalnim zalihama od 57 milijardi tona Iran spada među 15 rudarsko najbogatijih zemalja svijeta^[118]. Oko 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu, no postotak opada zahvaljujući liberalizaciji tržišta odnosno stranim ulaganjima^[119]. Rudarstvo čini oko 3% ukupnog iranskog izvoza^[119].

Iranske zalihe ugljena procjenjuju se na između 13 i 50 milijardi tona^[120]. Sredinom 2000-ih Iran je proizvodio 1.33 milijuna tona ugljena godišnje, dok je zbog povećane potrošnje također uvozio oko 520.000 tona^[121]. U studenom 2008. godine proizvodnja ugljena premašila je dva milijuna tona^[122], dok se 2012. očekuje porast proizvodnje na pet milijuna tona^[122]. Iran je postao samodostatan u proizvodnji čelika 2009. godine^[123], zahvaljujući rastu proizvodnje u glavnim čeličanama smještenima u Isfahanu i Huzestanu. Iste godine proizvedeno je 10,873.000 tona čelika, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 milijuna tona^[124]. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u 2013., 23 milijuna tona u 2014. i 29,8 milijuna tona u 2015. godini^[125], a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u 2013., 34,7 milijuna tona u 2014., 35,5 milijuna tona u 2015.^[125], te konačno 55 milijuna tona 2020. godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.^[126] Od ostalih važnijih metala u industriji treba izdvojiti proizvodnju aluminija od 281.300 tona^[53], odnosno proizvodnju bakra od 262.500 tona^[53]. Godišnje se proizvede 65 milijuna tona cementa^[54] (uz godišnji porast proizvodnje od 16%^[127]) koji se izvozi u 40 zemalja svijeta^[128].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Rudarstvo

Energetika

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članci o temama: Energetika u Iranu, Iranska naftna industrija, i Iranski nuklearni program

Iran je drugi u svijetu po zalihama prirodnog plina (15%)^[129]^[130] odnosno treći u svijetu po zalihama nafte (10%)^[130]^[131]. Termoelektrane na naftu, plin i ugljen zajedno s nuklearnom elektranom u Bušeheru, hidroelektranama i drugim elektranama koje koriste obnovljive izvore energije zadovoljavaju zemlju eletričnom energijom^[130]. Godišnje rasipanje energije procjenjuje se između šest i sedam milijardi USD^[132], dok je energetska potrošnja mnogo veća od svjetskog prosjeka^[133]. U 2008. godini iranska vlada isplatila je 84 milijardi USD subvencija za naftu, plin i električnu energiju^[134]. Iran godišnje troši oko 140 milijardi m³ godišnje (najviše nakon SAD-a i Rusije)^[135], uz najveći porast potrošnje u svijetu. Godine 2010. uz rusku pomoć otvorena je prva iranska nuklearna elektrana^[136], dok je u planu izgradnja dodatnih 19 diljem zemlje^[137].

Iran je među glavnim izvoznicima nafte još od 1913. godine. Najznačajnija nalazišta smještena su u jugozapadnom dijelu zemlje zapadno od Zagrosa, u Huzestanu, Hormuzganu, Farsu, te Ilamskoj i Bušeherskoj pokrajini. Velika naftna i plinska polja također se nalaze i na području Perzijskog zaljeva. Godine 1978. Iran je bio četvrti najveći proizvođač nafte u svijetu, odnosno drugi najveći OPEC-ov proizvođač i izvoznik^[138]. Nakon revolucije iz 1979. godine nova vlada smanjila je proizvodnju u skladu s politikom dugoročnog očuvanja izvora, a nagli pad proizvodnje nadalje je zabilježen tijekom iransko-iračkog rata tijekom kojeg su iračke i američke oružane snage bombardirale iranske rafinerije. Kasnih 1980-ih godina proizvodnja nafte raste, što je uvjetovano obnovom infrastrukture kao i novootkrivenim nalazištima u Perzijskom zaljevu. Godine 2004. proizvodnja nafte dosegla je 1,4 milijarde barela godišnje čime je ostvaren neto profit od 50 milijardi USD^[139], dok se 2009. godine proizvodnja povećala na 1.53 milijarde barela. Krajem 2000-ih godina Iran je s Kinom^[140], Rusijom^[141], Indijom^[142] i Malezijom^[143] sklopio brojne ugovore na području naftne infrastrukture čija je vrijednost više desetaka milijardi USD. Iran u domaćim pogonima trenutačno proizvodi 70-80% potrebne opreme za istraživanje, proizvodnju i transport fosilnih goriva^[144]. Prema procjenama iranskih službenika, nakon dovršetka radova na infrastrukturi zarada od nafte i prirodnog plina će u 2015. godini dosegnuti 250 milijardi USD^[44].

Najveći svjetski proizvođači nafte od 1960. do 2006. g.
Iranski rafinerijski kapaciteti (procjene od 2007. do 2012. g.)
Iranska proizvodnja nafte i prirodnog plina od 1970. do 2030. g.
Iranska proizvodnja i potrošnja el. energije od 1988. do 2007. g.
Iranska potrošnja energije po stanovniku od 1971. do 2006. g.

Glavne iranske rafinerije smještene su u Abadanu (prva iranska rafinerija), Kermanšahu, Teheranu, Isfahanu, Širazu, Tabrizu, Araku i Bandar Abasu^[85]. Golema većina nafte s nalazišta u rafinerije transportira se naftovodima. Ukupna dužina cjevovoda je 34.789 km, od čega 7 km kondenzacijskih, 397 km za kondenzirani prirodni plin, 19.161 km za prirodni plin (4. u svijetu^[145]), 570 km za ukapljeni naftni plin, 7018 km za naftu, te 7936 km za ostale rafinirane proizvode. Do 2025. godine planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000 km.^[146] Najznačajnije luke za izvoz nafte su Abadan, Bandar Abas, Bandar Mušur, Harg, Lavan, Kiš i Neka^[130].

Godine 2008. na otoku Kišu otvorena je Iranska naftna burza (IOB) na kojoj se trguje nafte, prirodnim plinom i petrokemijskim proizvodima^[147]. Većina trgovine obavlja se u eurima i iranskim rijalima te ostalim valutama^[148], dok je američki dolar u potpunosti isključen^[149]. Zahvaljujući proizvodnji dušičnog gnojiva u Širazu^[150], najvećoj tvornici etena u svijetu smještenoj u Asaluji^[151] kao i drugim proizvodnjim zonama diljem zemlje, iranski izvoz petrokemikalija dosegnuo je 5,5 milijardi USD u 2007.^[152], 9 milijardi USD u 2008.^[152], te 7,6 milijardi USD u prvih deset mjeseci 2010. godine^[153]. Prema podacima Iranskog ministarstva za naftu, Iran do 2025. godine planira uložiti 500 milijardi USD u naftnu infrastrukturu^[154].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Energetika

Uslužne djelatnosti

Unatoč gospodarskoj liberalizaciji iz 1990-ih godina, državna potrošnja (uključujući izdatke poluvladinih fondova) ostala je relativno visoka. Procjene potrošnje u uslužnim djelatnostima Irana iznose približno 40% bruto domaćeg proizvoda, od čega je većina državnog karaktera uključujući i izdatke za oružane snage, državne plaće i isplate za socijalnu sigurnost^[17]. Proces urbanizacije značajno je doprinio uslužnim djelatnostima među kojima su najznačajnije javne službe (uključujući obrazovanje), trgovina, osobne i stručne usluge, te turizam.

Ukupna vrijednost prometa i komunikacija prema procjenama za 2013. godinu porasti će na 46 milijardi USD što predstavlja 6,8% iranskog BDP-a^[155]. Prema podacima Međunarodne radničke organizacije o zapošljavanju iz 1996. godine, na području prometa i komunikacija bilo je zaposleno oko 3,4 milijuna ljudi odnosno oko 20,5% ukupne radne snage iz 2008. godine^[155].

Maloprodaja

Iranska industrija maloprodaje sastoji se uglavnom od zadruga (uglavnom pod vladinim sponzorstvom) i nezavisnih trgovaca na malo koji posluju u bazarima (tržnicama)^[156]. Najveći dio hrane pojavljuje se na uličnim tržnicama s cijenama koje određuje iranski Glavni statistički zavod. U zemlji djeluje 438.478 trgovaca mješovitom robom^[157] od kojih većina posluje van Teherana gdje postoji velik broj hipermarketa i supermarketa. Diljem Irana bilježi se i veliki rast manjih trgovina koje su većinom u privatnom vlasništvu. Najveći iranski trgovački lanci u državnom vlasništvu su Etka, Refah, Šahrvand and Hyperstar Market^[157]. Elektroničko poslovanje u 2008. godini ostvarilo je promet od milijardu USD^[158].

Zdravstvo i ljekarništvo

Podrobniji članak o temi: Zdravstvo u Iranu

Zdravstvo u Iranu (Izvor: Economist Intelligence Unit^[159])	2005.	2006.	2007.	2008.	2009.	2010.	2011.	2012.
Očekivana životna dob (godina)	70,0	70,3	70,6	70,9	71,1	71,4	71,7	72,0
Izdvajanja za zdravstvo (postotak BDP-a)	4,2	4,2	4,2	4,2	4,2	4,2	4,2	4,2
Izdvajanja za zdravstvo (milijardi USD)	7,9	9,2	10,8	13,8	16,2	19,3	23,1	27,3
Izdvajanja za zdravstvo (USD per capita)	113	132	151	191	223	261	309	362

Iranskim ustavom zajamčena je zdravstvena skrb svim stanovnicima zemlje. Do 2008. godine 73% Iranaca bilo je obuhvaćeno dobrovoljnom nacionalnom zdravstvenom skrbi^[121]. Oko 85% stanovnštva koristi sustav osiguranja za lijekove, a vlada uvelike subvencionira farmaceutsku proizvodnju u cilju povećanja dostupnosti lijekova i cjepiva. Ukupna tržišna vrijednost iranske zdravstvene i medicinske mreže bila je 24 milijarde USD u 2002. godini, dok se s obzirom na sve veću potražnju zdravstvenih usluga procjenjuje rast na 50 milijardi USD do 2013. godine^[160]^[161]. Od 2006. godine 55 iranskih farmaceutskih tvrtki proizvodi 96% lijekova^[162] vrijednih 1,2 milijarde USD^[163] dok se vrijednost cjelokupnog tržišta procjenjuje na 310 milijardi USD^[160]. Procjenjuje se da će samo farmaceutsko tržište 2013. godine narasti na 3.65 milijardi USD^[161].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Zdravstvo

Turizam

Podrobniji članak o temi: Turizam u Iranu

Turizam kao gospodarska aktivnost u Iranu dramatično se smanjila tijekom rata s Irakom 1980-ih godina, no 2000-ih je relativno oživjela. Godine 2004. približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju^[164], dok je broj u 2007. godini premašio dva milijuna^[165] odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u 2009. godini^[166]. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%^[166]. Većina posjetitelja dolazi iz azijskih država, dok oko 10% turista dolazi iz europskih i američkih zemalja^[164]^[166]. Početkom 2000-ih godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima^[14].

Ljetovalište na otoku Kišu
Darijeva palača u Perzepolisu
Trg Nakš-e Džahan u Isfahanu
Grobnica Imama Reze u Mašhadu
Skijalište Dizin

Najpopularnija iranska turistička odredišta kulturološkog karaktera su Isfahan, Mašhad i Širaz. Početkom 2000-ih najveće prepreke u razvoju iranskog turizma bile su nedovoljna prometna infrastruktura, zakonska ograničenja i manjak stručnih kadrova^[30]. Velik broj posjetitelja su šijitski muslimani iz azijskih država koji posjećuju šijitska svetišta u Mašhadu i Kumu^[166], dok manjinu čine Europljani i drugi zapadnjaci koji posjećuju arheološke lokalitete i spomenike. U 2007. godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista^[56] (58. u svijetu) kojima je na raspolaganju 641 hotel s ukupno 63.000 kreveta, dok je godišnja zarada od turizma u 2008. iznosila 8,7 milijardi USD^[165] (28. u svijetu) što je približno dvanaesterostruki porast u odnosu na 2000. godinu^[165]. Zbog atraktivnih prirodnih i povijesnih turističkih resursa Iran je rangiran među prvih 10 turističkih zemalja svijeta^[14].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Kultura

Bankarstvo, financije i osiguranja

Vladini krediti i zajmovi su dostupni za industrijske i poljoprivredne projekte, prvenstveno putem banaka. Službena iranska valuta je rijal čiji je tečaj krajem 2000-ih iznosio oko 10.000 rijala za jedan američki dolar^[17], dok se na neslužbenom tržištu mijenjaju i po višoj tarifi. Nakon revolucije 1979. godine iranska je vlada nacionalizirala sve privatne banke, a kamate su u skladu s islamskim zakonom zamijenjene obrađivačkim pristojbama. Ovaj sustav stupio je na snagu sredinom 1980-ih godina^[30].

Bankarski sustav sastoji se od središnje banke (Markazi banka) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Nekoliko poslovnih banaka sa sjedištem u Teheranu ima podružnice u cijeloj zemlji. Postoje i dvije razvojne banke i stambene banka koja je specijalizirana u stambenim hipotekama. Računima vladinih banaka dominiraju krediti državi, „bonjad” poduzeća, velike privatne tvrtke i četiri tisuće imućnijih pojedinaca koji ponekad ne uspijevaju otplatiti svoje kredite^[169]. Vlada je počela s privatizacijom bankarskog sustava u 2001. godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu^[170]. Godine 2010. iranske devizne pričuve u inozemnim bankama dosegle su iznos od 75.06 milijardi USD prema američkim izvorima^[171], odnosno oko 100 milijardi USD prema službenim iranskim izvorima^[32].

Od 2010. godine Teheranska burza trguje dionicama više od 330 registriranih tvrtki^[168] čija je ukupna vrijednost u 2011. godini bila oko 100 milijardi USD^[172]. Iran prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi^[173].

Premije osiguranja iznosile su tek nešto manje od 1% BDP-a u 2008. godini^[121] što je uvjetovano prosječnim primanjima po glavi stanovnika^[121]. Pet državnih osiguravajućih društava dominiraju na tržištu, od kojih su četiri aktivna u komercijalnom osiguranju. Vodeća osiguravajuća društva su Iransko osiguravajuće društvo, Azija osiguranje, Alborz osiguranje i Dana osiguranje. U iranskoj fiskalnoj godini 2001./2002. osiguranja treće strane činili su 46% premija, slijedi zdravstveno osiguranje sa 13%, protupožarno osiguranje sa 10%, te životno osiguranje sa 9,9%^[170].

Komunikacije i informatička tehnologija

Podrobniji članak o temi: Komunikacije u Iranu

Datoteka:IR Telecom (Cro).JPG

Iran je među pet vodećih zemalja prema rastu telekomunikacijskog sektora (iznad 20%)^[174]

Medije u zemlji čine brojne službene novinske agencije, veliki broj dnevnih novina i časopisa, službeni i privatni televizijski kanali odnosno radijske stanice. U 2009. godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 fiksnih odnosno 675 mobilnih telefonskih linija^[17]. Broj osobnih računala naglo se povećao sredinom 1990-ih godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika interneta koji je 2010. godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)^[175]. Također, Iran je sa 700.000 blogova treća zemlja u svijetu^[176]. Godine 2006. u zemlji je postojalo 1223 pružatelj internetskih usluga (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu^[177], a prihodi od interneta se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde USD^[178].

Prema podacima Svjetske banke, komunikacije i informatička tehnologija čine 1,4% udjela u iranskom BDP-u iz 2008. godine^[179]. U navedenim gospodarskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji softvera^[180]. U 2002. godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške^[180]. Iranski izvoz softvera u 2008. godini iznosio je 60 milijuna USD^[181]. Krajem 2009. godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde USD, dok se 2014. godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi USD^[182].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Komunikacije

Promet

Pogreška pri izradbi sličice: Podrobniji članak o temi: Promet u Iranu

Iran ima razvijenu mrežu asfaltiranih cesta koje spajaju golemu većinu gradova i manjih naselja. Američke procjene iz 2006. godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih cesta 172.927 km^[17], od čega je 125.908 km (73%) asfaltirano^[17]. Broj motornih vozila na 1000 stanovnika u 2011. godini bio je 146^[183], dok godišnji porast iznosi 9%^[183].

Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna vozila na prirodni plin i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto u svijetu, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu^[109]. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin^[184] pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin^[185] odnosno 2500 stanica za punjenje. U svim velikim gradovima postoje gradske autobusne linije, dok više privatnih tvrtki upravlja međugradskim autobusnim linijama.

Operativna podzemna željeznica trenutačno postoji samo u Teheranu čija je ukupna dužina linija 2007. godine bila 120,1 km (sa 64 stanice). Do 2012. godine planira se proširenje teheranske podzemne željeznice za dodatna 172 km, a u izgradnji je i 380 km podzemnih željeznica u ostalim gradovima poput Mašhada, Širaza, Tabriza, Ahvaza i Isfahana^[186]. Duljina željezničkih pruga je 8442 km^[17], dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000 km^[187].

Bandar Abas, najznačajnija iranska luka
Autocesta Teheran-Karadž
Iranska željeznička mreža (rujan 2006.)
Iranski Boeing 747 u zračnoj luci u Mehrabadu
Tehranski Metro
Autobus u Tehranu

Najznačajnija luka nalazi se u Bandar Abasu koji je smješten na obali Hormuškog tjesnaca^[130], a pristigla se roba po državi raznosi kamionima ili vlakovima. Željeznička pruga između Teherana i Bandar Abasa otvorena je 1995. godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s Mašhadom igra važnu ulogu u opskrbi središnje Azije. Ostale značajne iranske luke uključuju Bandar Anzali, Neka i Bandar Turkaman na kaspijskoj obali^[130], odnosno Horamšaher i Bandar-e Homeini na obali Perzijskog zaljeva^[130]. Iran raspolaže flotom od 74 trgovačka broda, uz dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama^[17]. Prvi iranski prekooceanski teretni brod u domaćim brodogradilištima izgrađen je 2007. godine^[188].

Deseci iranskih gradova imaju vlastite zračne luke za prihvat putničkih i teretnih zrakoplova. U čitavoj zemlji postoji 319 aktivnih zračnih luka od čega je 133 asfaltiranih^[17], dok prema broju (42) zračnih luka s velikim pistama (iznad 3048 m odnosno 10.000 stopa) Iran zauzima četvrto mjesto u svijetu^[189]. Iransko nacionalno zrakoplovno poduzeće Iran Air osnovano je 1962. godine i danas upravlja flotom od 51 zrakoplova^[190] (uz 30 narudžbi^[191]) koji lete na domaćim i međunarodnim letovima. U cjelokupnom prometnom sektoru zaposleno je više od milijun ljudi, a prihodi od prometne industrije u 2008. godini činili su 9% BDP-a^[192].

Dodatak: Iran u međunarodnim statistikama: Promet

Međunarodna trgovina i gospodarski odnosi

Datoteka:Iranian Export 2006 (Cro).PNG

Iranski nenaftni izvoz u 2006. godini

Iran je jedan od osnivača Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC)^[193] i Organizacije zemalja izvoznica plina (OGEC)^[194]. Udjel industrije nafte i prirodnog plina u iranskom bruto domaćem proizvodu iznosi manje od 10%^[12], dok istovremeno sačinjava oko 70% izvoza^[3] odnosno 66,2 milijardi USD prema procjeni iz 2010. godine^[3] što je porast od iznad 40% u odnosu na 2006. kada je zarada iznosila 46,9 milijardi USD^[193]. Izvoz ostalih proizvoda (30%) iste godine je iznosio 28,4 milijarde USD^[3] odnosno 75% više nego u 2007. godini kada je ostvarena zarada od 16,3 milijarde USD^[195].

Najveći udjel u iranskom izvozu osim nafte i plina čine motorna vozila, sagovi ručne izrade, pistacija, metanol i ukapljeni naftni plin^[196]. Iranski izvoz tehničkih i inženjerskih usluga obuhvaćao je poslove vrijedne 2,7 milijardi USD od čega je 40% otpadalo na središnju Aziju i Kavkaz, 30% odnosno 350 milijuna USD na Irak, 20% na afričke države, te 10% na ostatak svijeta (uglavnom Južna Amerika)^[197]. Iranske tvrtke u navedenim zemljama većinom obavljaju poslove vezane uz energetiku, izgradnju cjevovoda, navodnjavanje, te izgradnju brana i elektrana^[198]. Izvoz nenaftnih proizvoda jedan je od glavnih iranskih državnih prioriteta^[40], a oslanja se na snažnu domaću industriju, obrazovane i motivirane radnike, te povoljan geostrateški položaj s obzirom da u okolnim državama živi više od 300 milijuna ljudi^[199]. Prema američkim procjenama iz 2009. godine, glavni iranski izvozni partneri bili su Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Južna Koreja (7.54%) i Turska (4.36%)^[17].

Iran pripada manjini svjetskih država kojima je izvoz značajno veći od uvoza^[17]. Godine 2000. uvoz je iznosio 13,7 milijardi USD odnosno 39,7 milijardi USD u 2005.^[200], dok je 2010. porastao na 58.97 milijardi^[17] prema američkim odnosno 55 milijardi USD^[3] prema službenim iranskim izvorima (približno upola manje od izvoza). Iran je također jedna od rijetkih vodećih zemalja svijeta koja je ubilježila rast bruto domaćeg proizvoda unatoč svjetskoj financijskoj krizi koja traje od 2007.^[18] godine što je prije svega uvjetovano sankcijama nametnutim od strane Sjedinjenih Država^[18]. Američki izvori iz 2009. godine kao vodeće iranske uvozne partnere spominju UAE (15.14%, Kinu (13.48%), Njemačku (9.66%), Južnu Koreju (7.16%), Italiju (5.27%), Rusiju (4.81%) i Indiju (4.12%)^[17].

Pogreška pri izradbi sličice:

Članice ECO-a

Sredinom 1990-ih godina Iran je unaprijedio gospodarsku suradnju sa zemljama u razvoju poput Sirije, Indije, Kine, Južne Afrike, Kube i Venecuele. U 2007. godini trgovina s Indijom dosegla je 13 milijardi USD, dok godišnji rast bilateralne gospodarske suradnje iznosi 80%^[201]. Iran također ojačava suradnju sa Turskom i Pakistanom koji pripadaju Organizaciji za gospodarsku suradnju (ECO) čije tržište obuhvaća države središnje, južne i jugozapadne Azije^[202].

Od 2003. godine Iran je povećao ulaganja u gospodarski razvoj i rekonstrukciju susjednih država poput Iraka^[203] i Afganistana^[204] koji su pogođeni ratovima. Procjenjuje se da iranski emigranti posjeduju oko 20% nekretnina u Dubaiju (UAE) što je proporcionalno i njihovom udjelu u stanovništvu tog emirata^[205], dok godišnja iranska ulaganja u Dubai iznose 200-300 milijardi USD^[206]. U 2006. godini iranski su građani iz Dubaija vratili u domovinu oko dvije milijarde USD^[207], dok se između 2005. i 2009. godine trgovina između Irana i Dubaija utrostručila na 12 milijardi USD^[208] od čega se većina odnosi na tržište nekretninama i uvozno-izvozne poslove^[208].

Izravna strana ulaganja

Datoteka:FDI Iran (Cro).PNG

Izravna strana ulaganja u Iran od 2000. do 2007. godine

Tijekom 1990-ih i 2000-ih godina Iran je sklopio određene poslovne ugovore sa stranim tvrtkama, uključujući otkup ugovora na naftnom području gdje izvođač radova osigurava financiranje a potom dobiva naknadu od Iranskog nacionalnog naftnog poduzeća (NIOC) proporcionalno proizvodnom učinku. Nakon određenog broj godina, rad na terenu završetkom ugovora prebačen je pod okrilje NIOC-a^[209].

Nepovoljni ili složeni operativni zahtjevi i međunarodne sankcije otežavali su strana ulaganja u zemlji tijekom protekla dva desetljeća, dok je ranih 2000-ih godina provodena liberalizacija tržišta čime je njihov broj znatno porastao. Između 1993. i 2007. godine Iran je absorbirao oko 24,3 milijarde USD stranih ulaganja^[210], dok je 2007. godine zabilježen rekord od 10,2 milijarde USD što je osjetno povećanje u odnosu na 4,2 milijarde USD iz 2005. ili dva milijuna USD iz 1994. godine^[211]. Između 2000. i 2007. godine ugovoreni su poslovi u vrijednosti od 150 milijardi USD, što uključuje privatna i državna kreditiranja^[212]. Prema procjenama EIU-a, iznos izravnih stranih ulaganja u razdoblju između 2010. i 2014. godine povećati će se za 100%^[213]. S druge strane, godine 2007. Iran je posjedovao inozemne nekretnine u vrijednosti od 62 milijarde USD^[214].

Strani ulagači uglavnom su zainteresirani za područja energetike, proizvodnju motornih vozila, rudnike bakra, graditeljstvo, uslužne programe, petrokemikalije, odjeću, hranu i pića, telekomunikacije, te ljekarništvo^[215]. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se kapital procjenjuje na više od 1300 milijardi USD^[216]. Iran je član Multilateralne agencije za garanciju investicija (MIGA, ogranak Svjetske banke)^[217].

Pedesetak tvrtki ulagalo je u iransko gospodarstvo između 1992. i 2008. godine, među kojima su vodeće one iz europskih i azijskih zemalja^[218]:

Kontinent	Vodeće zemlje prema ulaganjima u Iran (1992.-2008.)	Broj projekata	Ukupni iznos ulaganja
Azija	Ujedinjeni Arapski Emirati, Singapur, Indonezija i Oman	190	11,6 milijardi USD
Europa	Njemačka, Nizozemska, Španjolska, UK, Turska, Italija, Francuska (ukupno 20 država)	253	10,9 milijardi USD
Amerika	Kanada, Panama, SAD i Jamajka	7	1,4 milijardi USD
Afrika	Mauricijus, Liberija i Južna Afrika	nepoznato	8 milijardi USD
Australija	Australija	1	682 milijuna USD

Odnosi sa Svjetskom trgovinskom organizacijom

Pogreška pri izradbi sličice:

Bliski istok najznačanije je tržište za iranski nenaftni izvoz

Od 2005. godine Iran ima status promatrača pri Svjetskoj trgovinskoj organizaciji^[219], iako su Sjedinjene Države dosljedno blokirale iranska nastojanja za priključenjem godinama ranije^[220]. Otvaranje vrata organizacije Iranu smatra se znakom dobre volje zbog olakšavanja pregovora oko iranskog nuklearnog programa^[220]^[221].

U slučaju iranskog dobivanja statusa punopravnog člana u WTO-u, jedan od preduvjeta biti će provođenje zakona o autorskim pravima što će zahtjevati značajnu rekonstrukciju poduzetništva i trgovine. Otvaranjem brojnih zona slobodne trgovine poput onih na Kešmu, Čabaharu i Kišu, Iran očekuje privlačenje milijarda dolara izravnih stranih ulaganja odnosno stvaranje povoljnijeg gospodarskog ozračja koje će pripomoći pristupanju u Svjetsku trgovinsku organizaciju. U 2010. godini, Iran je izdvojio 20 milijardi USD kredita za pokretanje dvadeset trgovačkih centara u drugim zemljama^[222].

Međunarodne sankcije

Nakon iranske revolucije iz 1979. godine, Sjedinjene Države prekinule su gospodarske i diplomatske odnose s Iranom, zabranile uvoz iranske nafte, te zamrznule oko 11 milijardi USD iranskog novca u američkim bankama^[223]. Godine 1996. američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i Libiji (ILSA) kojim se američkim i neameričkim tvrtkama zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna USD godišnje^[224]. Od 2000. godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom lijekova i medicinske opreme^[225].

Iranski nuklearni program od 2006. godine povećao je političke napetosti sa Sjedinjenim Državama i njenim saveznicima koje optužuju Iran da pokušava konstruirati nuklearno oružje. Na američku inicijativu Vijeće sigurnosti UN-a je Iranu do 2010. godine uvelo tri kruga sankcija sa svrhom izoliranja zemlje na svjetskoj političkoj i gospodarskoj sceni. Sankcije su vezane uz iranski nuklearni program, razvoj balističkih kapaciteta, izvoz i uvoz vojne opreme, pomorski promet, te petrokemijsku industriju^[226]. Ipak, brojni iranski i zapadni stručnjaci tvrde kako su sankcije neučinkovite s obzirom na razvijenu mrežu iranskih posrednih puteva poslovanja^[213]^[227].

Iransko-hrvatski gospodarski odnosi

Hrvatska je jedna od 33 zemlje koje imaju sklopljene bilateralne gospodarske odnose s Iranom^[63], a gospodarski odnosi datiraju još iz vremena SFR Jugoslavije kada su u Iranu djelovale hrvatske tvrtke poput Končara, Đure Đakovića, Ingre ili Gredelja^[13] koje su tijekom i nakon Domovinskog rata zamijenile tvrtke iz EU^[13].

U svibnju 2000. godine hrvatsko brodogradilište „Greben” iz Vele Luke sklopilo je s Iranom ugovor o izgradnji 12 patrolnih brodova vrijedan 12 milijuna USD^[228], no posao nije proveden u djelo zbog američkog političkog pritiska odnosno optužbi da Iran potpomaže terorizam^[228]. Iran je nakon toga sklopio istovjetni ugovor s francuskim brodogradilištima^[228], dok su Amerikanci Hrvatskoj ponudili zamjenski poslovni ugovor koji također nije proveden u djelo^[228].

Glavna gospodarska područja na kojima Iran i Hrvatska surađuju su brodogradnja, željeznice, energetika, gradnja termoelektrana, prehrambena industrija, ribarstvo, poljoprivreda i turizam^[13], među kojima se hrvatska brodogradilišta najčešće ističu kao glavni temelj suradnje^[228]^[229]^[230]. TDR iz Rovinja prva je hrvatska tvrtka koja je otvorila tvornicu u Iranu (2008.)^[231], dok se s druge strane na hrvatsko tržište planira plasirati iranski automobil Samand za čiju su prodaju zainteresirane četiri hrvatske tvrtke^[232]. Iransko-hrvatski trgovački odnosi su u 2008. godini prema riječima iranskog veleposlanika u RH iznosili simboličkih 8-10 milijuna USD^[13]^[229], dok je istovremeno trgovina između Irana i Sjedinjenih Država unatoč nepostojanju političkih odnosa bila trideseterostruko veća^[229].

Poveznice

Iran u međunarodnim statistikama: Gospodarstvo

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 (eng.) IMF (ožujak 2010.). "Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects". Washington D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 (eng.) IMF (listopad 2010.). "Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia". World Economic and Financial Survey. Washington, D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011 , str. 17.
↑ ^3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 ^3,4 ^3,5 ^3,6 ^3,7 (eng.) PressTV (2. ožujka 2011.). "Iran's non-oil exports reach $29bn". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167914.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^4,0 ^4,1 (eng.) Dareini, Ali Akbar (10. ožujka 2010.). "Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts". New York City: Bloomberg BusinessWeek. http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^5,0 ^5,1 (eng.) TDS (2011.). "Iran: Economy". Washington DC, New York, San Francisco: Travel Document Systems. http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^6,0 ^6,1 ^6,2 Vidi:
• (eng.) The World Factbook (2010.). "Country comparison: GDP at purchasing power parity". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) World Bank (2009.). "Gross domestic product 2009, PPP". Washington D.C.: World Bank. http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IMF (listopad 2010.). "World: 5. Report for Selected Countries and Subjects". Washington D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^7,0 ^7,1 ^7,2 (eng.) PressTV (24. prosinca 2010.). "Iran to be world's 12th economy in 2015". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/156979.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Iran u međunarodnim statistikama: Industrija, Poljoprivreda, Energetika i Komunikacije
↑ (hrv.) Hodaej, Mohsen Šarif (18. veljače 2011.). "Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije". Zagreb: Iranski Kulturni Centar. http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^10,0 ^10,1 ^10,2 (eng.) Farahbakhsh, Ali (veljača 2001.). "Iranian Economy in Six Snapshots". Iran: Payam-e Emrooz (No. 23). http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) The World Factbook (2010.). "Country comparison: Debt - External". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^12,0 ^12,1 ^12,2 (eng.) IMF (listopad 2010.). "Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia". World Economic and Financial Survey. Washington D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011 , str. 15.
↑ ^13,0 ^13,1 ^13,2 ^13,3 ^13,4 ^13,5 (hrv.) Figenwald, Vanja (20. ožujka 2008.). "Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju". Zagreb: Lider Press. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^14,0 ^14,1 ^14,2 (eng.) Payvand News (7. rujna 2003.). "Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide". San Francisco: Payvand News. http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^15,0 ^15,1 (eng.) PressTV (29. studenog 2009.). "Iran privatizes $63bn of state assets". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^16,0 ^16,1 ^16,2 Vidi:
• (eng.) NITC (23. prosinca 2008.). "Justice Shares Payment Soon". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
• (per.) BBC (16. srpanj 2006.). "بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای". London: BBCPersian.com. http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^17,00 ^17,01 ^17,02 ^17,03 ^17,04 ^17,05 ^17,06 ^17,07 ^17,08 ^17,09 ^17,10 ^17,11 ^17,12 ^17,13 ^17,14 ^17,15 ^17,16 ^17,17 ^17,18 ^17,19 ^17,20 ^17,21 ^17,22 ^17,23 ^17,24 (eng.) The World Factbook (2011.). "Iran". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^18,0 ^18,1 ^18,2 Vidi:
• (eng.) PressTV (26. rujna 2010.). "Iran economy strong despite sanctions". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/144029.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IRIB (14. ožujka 2011.). "Iran's economy dynamic despite US sanctions". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^19,0 ^19,1 (eng.) Index Mundi (11. ožujka 2010.). "Iran Inflation rate (consumer prices)". USA: The World Factbook. http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^20,0 ^20,1 (eng.) Moghadam, Valentine M. (10. veljače 2009.). "Where Are Iran's Working Women?". Payvand Iran News. Washington D.C.: The Middle East Institute. http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Nation Master (2005.). "Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country". Washington D.C.: World Development Indicators database. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. studenoga 2011.. http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) CNN (6. ožujka 2007.). "World's most expensive cities". Atlanta, Georgia: Cable News Network. http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^23,0 ^23,1 (eng.) Hakimzadeh, Shirin (rujan 2006.). "Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home". Washington D.C.: Migration Information. http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
↑ (eng.) Pike, John (7. listopada 2008.). "Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)". Alexandria, Virginia: Global Security. http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Pike, John (27. travnja 2005.). "Iran-Iraq War (1980-1988)". Alexandria, Virginia: Global Security. http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (28. veljače 2011.). "Iran GDP exceeds $484bn per annum". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167500.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Tehran Times (28. studenog 2010.). "Iran’s GDP up $44b: Economist". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Wilson, Dominic; Stupnytsk, Anna (28. ožujka 2007.). "The N-11: More Than an Acronym". New York City: Goldman Sachs. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2013.. http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^30,0 ^30,1 ^30,2 ^30,3 ^30,4 ^30,5 (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'., str. 195.
↑ (eng.) Bozorgmehr, Najmeh (24. siječnja 2010.). "Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget". London: Financial Times. http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1 Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ ^32,0 ^32,1 (eng.) Nasseri, Ladane (30. listopada 2010.). "Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says". USA: Bloomberg. http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Tehran Times (14. rujna 2009.). "Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) IJPH (2009.). "Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025". Tehran: Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1. http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Jbili, Abdelali; Kramarenko, Vitali; Bailén, José (1. ožujka 2007.). "Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy". Washington D.C.: International Monetary Fund. ISBN 9781589064416. http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^36,0 ^36,1 ^36,2 (eng.) Turquoise Partners (siječanj 2011.). "Special Report: Subsidies Reform Plan". Tehran & London: Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52. http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^37,0 ^37,1 ^37,2 (eng.) Yamouri, Najat (rujan 2010.). "Country Brief: Iran". Washington D.C.: The World Bank. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Guillaume, Dominique; Zytek, Roman (28. rujna 2010.). "Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform". Washington D.C.: International Monetary Fund Survey Magazine. http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Turquoise Partners (listopad 2010.). "Market Overview". Tehran & London: Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49. http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^40,0 ^40,1 ^40,2 ^40,3 ^40,4 ^40,5 ^40,6 (eng.) France 24 (11. siječnja 2010.). "Iran five-year plan targets annual 8% growth". Issy-les-Moulineaux: France 24. http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) BMI (ožujak 2009.). "Iran Commercial Banking Report Q1 2009". London: Business Monitor International. http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (13. veljače 2011.). "Iran to cut jobless rate to 7% by 2012". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/165009.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^43,0 ^43,1 ^43,2 (eng.) Turquoise Partners (prosinac 2010.). "Country Overview". Tehran & London: Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 51. http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^44,0 ^44,1 (eng.) Payvand News (22. prosinca 2010.). "Iran eyes $250 billion annual revenue in 5 years". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (11. prosinca 2010.). "Iran daily gas production hits 600mcm". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/154919.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (1. siječnja 2011.). "Iran to up gas production capacity". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/158125.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Payvand News (15. lipnja 2010.). "South Pars attracts $15b in domestic investment". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/10/jun/1138.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^48,0 ^48,1 Vidi:
• (eng.) Tehran Times (13. siječnja 2010.). "Iran to build 46 new petchem units". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Tehran Times (23. studenog 2010.). "$44b investment for 64 petchem projects". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^49,0 ^49,1 (eng.) Iran Daily (26. listopada 2010.). "Bunkering Sector Flourishing". Tehran: Iran-Daily.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2012.. http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm# Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^50,0 ^50,1 (eng.) PressTV (28. siječnja 2011.). "Iran to open biggest oil refinery in ME". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/162338.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Payvand News (15. studenog 2008.). "Iran: $30 Billion Dollar to be invested in industry". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^52,0 ^52,1 ^52,2 ^52,3 ^52,4 (eng.) Iran Daily (4. srpnja 2010.). "Mining Sector Exports Hit $8b". Tehran: Iran-Daily.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2012.. http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^53,0 ^53,1 ^53,2 ^53,3 (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
↑ ^54,0 ^54,1 (eng.) PressTV (5. srpnja 2010.). "Iran 5th cement producer in world". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/133493.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NGDIR (2010.). "Economy News". Tehran: National Geoscience Database of Iran. http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^56,0 ^56,1 (eng.) UNWTO (lipanj 2010.). "World Tourism Barometer". Madrid: World Tourism Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2015.. http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (28. rujna 2010.). "Iran marks World Tourism Day". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/144383.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^58,0 ^58,1 (eng.) Iran Daily (27. prosinca 2010.). "Ports Capacity to Increase". Tehran: Iran-Daily.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. siječnja 2013.. http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm# Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (30. lipnja 2008.). "120,000 Cooperatives Operating in Iran". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) ICL (29. svibnja 2010.). "Iran - Constitution". Bern: University of Bern. http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (12. veljače 2009.). "Call for Prioritizing Vision 2025". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Naderi, Ghanbar (24. lipnja 2008.). "Gov’t Set to Change Economic Course". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^63,0 ^63,1 ^63,2 ^63,3 ^63,4 ^63,5 ^63,6 (eng.) IMOC (2009.). "Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran". Tehran: Iranian Ministry of Commerce. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2013.. http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (26. siječnja 2010.). "Iranian unemployment rate not reduced to target". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Nation Master (2005.). "Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country". Washington D.C.: World Bank. http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) World Bank (2009.). "Iran, Islamic Rep.". Washington D.C.: The World Bank. http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (per.) Hesabdary (2009.). "حداقل دستمزد سال 1389". Iran: Hesabdary.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. prosinca 2017.. http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (per.) Fars News (2009.). "حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد". Tehran: Fars News Agency. http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Nations Encyclopedia (2007.). "Iran - Income". Farmington Hills, Michigan: Encyclopedia of the Nations. http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Rasmi, Rouznameh (17. veljače 1991.). "Islamic Republic of Iran". Geneva: International Labour Organization - Natlex. http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^70,0 ^70,1 ^70,2 ^70,3 (eng.) Social Security (2005.). "Asia and the Pacific: Iran". Baltimore, Maryland: U.S. Social Security Administration. https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^71,0 ^71,1 (eng.) CBI (1. prosinca 2009.). "Annual Review for 1387 (2008/09)". Tehran: Central Bank of the Islamic Republic of Iran. http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (per.) BBC (9. rujna 2010.). "وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار". London: BBCPersian.com. http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) World Bank (9. siječnja 2003.). "Iran - The pension system in Iran". Washington D.C.: The World Bank. http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (per.)(eng.) Statistical Centre of Iran (2006.). "4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382". Tehran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) The World Factbook (2003.). "Irrigated Land". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (per.)(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
↑ ^77,0 ^77,1 (eng.) World Bank (20. lipnja 1994.). "Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development". Washington D.C.: The World Bank. http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^78,0 ^78,1 (eng.) FAO (2008.). "Commodities by country: Iran". Rome, Italy: UN Food and Agriculture Organization. http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) UN (prosinac 2010.). "Environmental Indicators: Forest area". New York City: United Nations. http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) Ajorlo, M. (2003.). "The History of Afforestation in Iran". Québec City, Canada: XII World Forestry Congress. http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) UN (2010.). "The Islamic Republic of Iran: Economy". New York City: United Nations. http://www.un.org.ir/about_iran.asp Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) BBC (19. lipnja 2001.). "Crunch time for Caspian caviar". London: British Broadcasting Corporation. http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) UN (2005.). "Table 9. Aricultural production index". New York City: United Nations. http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^83,0 ^83,1 (eng.) Agropolis International (10. lipnja 2004.). "The Case Study of The Islamic Republic of Iran". Montpellier, France: World Bank. http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (31. prosinca 2007.). "Trade With PGCC To Improve". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^85,0 ^85,1 (eng.) Coutsoukis, Photius (10. studenog 2004.). "Iran Refining and Transport". Medford and Ashland, Oregon: Photius.com. http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^86,0 ^86,1 (eng.) Pike, John (13. veljače 2009.). "Defense Industry of Iran". Alexandria, Virginia: Global Security. http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) UNECE (11. listopada 2005.). "UNECE/IFR issues its 2005 World Robotics survey". Geneva: United Nations Economic Commission for Europe. http://www.worldrobotics.org/downloads/General.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Soltani, Ehsan (8. travnja 2002.). "Iran: a land of apparel opportunity?". Bromsgrove, Worcestershire: Just Style. http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (27. svibnja 2009.). "Iran 39th Industrialized Country". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3410/html/economy.htm#s382353 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Nation Master (2005.). "Industry Statistics > Manufacturing, value added > constant 2000 US$ (most recent) by country". Washington D.C.: World Bank. http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Tehran Times (28. veljače 2010.). "Iran advances 41 places in industrial production". Tehran: Tehran Times. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=215089 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Torbat, Akbar E. (27. rujna 2010.). "Industrialization and Dependency: the Case of Iran". Los Angeles: California State University. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2011.. http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (9. studenog 2008.). "Iran to form carpet export consortium". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) NITC (16. prosinca 2008.). "Health Insurance for Carpet Weavers". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3296/html/economy.htm#s352050 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Khalaj, Mehrnosh (10. veljače 2010.). "Iran’s oldest craft left behind". London: Financial Times. http://www.ft.com/cms/s/5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a.html&_i_referer= Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ (eng.) PressTV (6. siječnja 2010.). "Iran handcraft exports reach $106mn in 8 months". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (29. studenog 2006.). "Simultaneous Dam, Spillways Construction Obligatory, 30% Drinking Water Wasted". Tehran: Iran Daily. http://web.archive.org/web/20071020011634/http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm#s191613 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Shana (6. svibnja 2005.). "Iran, 3rd Major Dam Builder Worldwide". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.shana.ir/51948-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (14. ožujka 2011.). "Iran to build world's tallest concrete dam". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/169941.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Payvand News (15. svibnja 2005.). "Milad Tower to Become Tehran Symbol". Tehran: Cultural Heritage News Agency. http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^100,0 ^100,1 (eng.) Austrade (8. veljače 2007.). "Construction to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://web.archive.org/web/20070306065159/http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^101,0 ^101,1 (eng.) PRLog.org (2. siječnja 2011.). "Iran Infrastructure Report Q1 2011: New research report available at Fast Market Research". London: Business Monitor International. http://www.prlog.org/11187248-iran-infrastructure-report-q1-2011-new-research-report-available-at-fast-market-research.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (9. travnja 2007.). "70% of Population Own Homes". Tehran: Iran Daily. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. lipnja 2007.. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^103,0 ^103,1 ^103,2 (eng.) ABC (20. listopada 2008.). "Iran’s Automotive Industry Overview". Tehran: Atieh Bahar Consulting. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2011.. http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^104,0 ^104,1 (boš.) Auto Mobile (2011.). "Iranski Samand stigao na BiH tržište". Sarajevo: Auto-Mobile.ba. http://www.auto-mobile.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=1 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (19. travnja 2009.). "Iran unveils domestic-made car Runna". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/91873.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (17. travnja 2011.). "Iran Khodro unveils luxury car Dena". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/175212.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Fars News (18. kolovoza 2010.). "Iran Ranks 5th in Car Production Growth". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^108,0 ^108,1 ^108,2 (eng.) OICA (2010.). "World Motor Vehicle Production". Paris: Organisation Internationale des Constructeurs d’Automobiles. http://oica.net/category/production-statistics/ Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^109,0 ^109,1 (eng.) Tehran Times (20. rujna 2010.). "Iran ranks 2nd in using gas-fueled cars". Tehran: Tehran Times. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Payvand News (10. siječnja 2010.). "Iran Khodro to boost Samand export to Russia". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (30. studenog 2007.). "Samand gaining foothold in Belarus". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/33155.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (1. studenog 2009.). "Iran exports Samand to Switzerland". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/110157.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^113,0 ^113,1 (eng.) Pike, John (17. siječnja 2011.). "World Wide Military Expenditures - 2011". Alexandria, Virginia. http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (per.) IranianUK (2010.). "اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده". UK: IranianUK.com. http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Nation Master (2003.). "Military Statistics > Expenditures > Dollar figure (per capita) (most recent) by country". USA: The World Factbook. http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) AP (12. kolovoza 2008.). "Iran builds new smart submarine". Vienna, Saint Petersburg, Moscow: Pravda. http://english.pravda.ru/news/world/12-08-2008/106076-submarine-0/ Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) PressTV (24. svibnja 2009.). "Advanced attack chopper joins Iran fleet". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) IRIB (23. travnja 2005.). "IRI exports warfare to 50 countries". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://web.archive.org/web/20080213202418/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IRIB (3. rujna 2006.). "Iran exports military equipment". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://web.archive.org/web/20070927213942/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^118,0 ^118,1 (eng.) PressTV (17. siječnja 2011.). "Iran's mineral exports up 39 percent". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/160504.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^119,0 ^119,1 (eng.) Austrade (31. srpnja 2007.). "Mining to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Pars Times (23. lipanj 2002.). "Iran's Uranium Reserves, 44 Billion Barrels of Crude Oil". Tehran: Hamshahri. http://www.parstimes.com/business/uranium_reserves.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^121,0 ^121,1 ^121,2 ^121,3 (eng.) Zawya (2008.). "Market Profile for Iran". London: Economist Intelligence Unit. https://www.zawya.com/story.cfm?id=EIU20080501212100777&pass=1 Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ ^122,0 ^122,1 (eng.) Klimasinska, Katarzyna (28. studenog 2008.). "Iran Plans to Produce 250,000 Tons of Copper in Year to March". New York City: Bloomberg. http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a1rzkB_rOKok Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (11. lipnja 2009.). "Steel Self-Sufficiency This Summer". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) PressTV (27. veljače 2011.). "Iran's steel output to hit 20mn tons". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167245.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IRIB (27. veljače 2011.). "Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^125,0 ^125,1 (eng.) IMIDRO (1. veljače 2010.). "Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years". Tehran: Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. kolovoza 2011.. http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Refractories (2010.). "Steel Production Capacity at 20 Mt". Germany: Refractories World Forum. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. srpnja 2011.. http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (22. kolovoza 2010.). "Iran exports $637mn of cement". Tehran: PressTV. http://www.presstv.ir/detail/139606.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Tehran Times (8. veljače 2010.). "Iran exports cement to 40 countries". Tehran: Tehran Times. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=213927 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) The World Factbook (2010.). "Natural Gas - Proved Reserves". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^130,0 ^130,1 ^130,2 ^130,3 ^130,4 ^130,5 ^130,6 (eng.) DOE (siječanj 2010.). "Iran". Washington D.C.: United States Department of Energy. http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) The World Factbook (2010.). "Oil - Proved Reserves". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Payvand News (30. listopada 2008.). "Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) BP (lipanj 2010.). "BP Statistical Review of World Energy". London: British Petroleum. http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (27. travnja 2008.). "Energy Subsidies Reach $84b". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) The World Factbook (2009.). "Natural Gas - Consumption". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (11. kolovoza 2010.). "Iran: Bushehr launch peaceful symbol". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/139502.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) AP (25. prosinca 2007.). "Iran plans 19 more nuclear plants". Los Angeles: Los Angeles Times. http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Pars Times (prosinac 1987.). "Iran: The Economy". Washington D.C.: The Library of Congress Country Studies. http://www.parstimes.com/history/economy.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) AP (26. prosinca 2006.). "Iran oil industry founders, report says". Seattle: The Seattle Times. http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) CRI (31. listopada 2004.). "China, Iran sign biggest oil & gas deal". Beijing, China: China Daily. http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) JP (14. srpnja 2008.). "Iran and Russia sign major oil deal". Jerusalem: Jerusalem Post. http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Rediff (4. siječnja 2008.). "OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India". Mumbai, India: Rediff Business. http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) China Daily (27. prosinca 2007.). "Iran, Malaysia sign $16b oil deal". Beijing, China: China Daily. http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) Trend (27. rujna 2010.). "FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry". Baku, Azerbaijan: Trend News Agency. http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Fars News (26. rujna 2010.). "Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Shana (18. srpnja 2010.). "Share of domestically made equipments on the rise". Tehran: Shana.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2012.. http://www.shana.ir/155561-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Shana (15. lipnja 2009.). "Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope". Tehran: Shana.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2011.. http://www.shana.ir/142918-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) GasAndOil (20. kolovoza 2009.). "Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025". Limbach, Germany: GasAndOil.com. http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) IRNA (17. veljače 2008.). "1st phase of Iran oil stock inaugurated on Kish island". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://replay.web.archive.org/20090110151138/http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (17. veljače 2008.). "Oil bourse opens in Iran's Kish Island". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Austin, Steve (2. lipnja 2008.). "Iranian Oil Bourse Opening". USA: Oil-Price.net. http://www.oil-price.net/en/articles/iranian-oil-bourse-opening.php Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Shana (28. lipnja 2004.). "Shiraz Fertilizer Plant Tender Started". Tehran: Shana.ir. http://www.shana.ir/25007-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (7. prosinca 2008.). "Iran opens world largest ethylene unit". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^152,0 ^152,1 (eng.) PressTV (26. travnja 2008.). "Iran exports $570M of petrochemicals". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Shana (31. siječnja 2011.). "Petrochemical Exports Pass $7 Billion". Tehran: Shana.ir. http://www.shana.ir/165360-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (24. travnja 2008.). "$500b Needed For Hydrocarbon Sector". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3109/html/economy.htm#s297894 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^155,0 ^155,1 (eng.) NITC (18. lipnja 2009.). "Freight Transport Report". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Iranica (15. prosinca 1989.). "Bāzār". Encyclopedia Iranica. New York. http://www.iranica.com/articles/bazar-index Pristupljeno 3. veljače 2011
↑ ^157,0 ^157,1 (eng.) Euromonitor (ožujak 2011.). "Retailing in Iran". London: Euromonitor International. http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) IRNA (3. prosinca 2008.). "Iran's e-commerce to reach rls10,000b". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://replay.web.archive.org/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Zawya (18. koloviza 2008.). "Iran: Healthcare and Pharmaceuticals Forecast". London: Economist Intelligence Unit. http://www.zawya.com/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Healthcare%20And%20Pharmaceuticals%20Forecast&pass=1 Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ ^160,0 ^160,1 (eng.) Austrade (19. srpnja 2007.). "Health services and pharmaceuticals to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://classic-web.archive.org/web/20080419082947/http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^161,0 ^161,1 (eng.) Payvand News (25. ožujka 2009.). "Iran Pharmaceuticals and Healthcare Report Q2". London: Business Monitor International. http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (26. rujna 2010.). "Iran's medicine production growing". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/144089.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Iran Daily (30. lipnja 2007.). "18% of Medicines Thrown Out Annually". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20071018051214/http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm#s238959 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^164,0 ^164,1 (eng.) Iran Travels (2010.). "Iran: Economy". Tehran: Shokoufeh. http://www.iran-travels.com/english/economy.php Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^165,0 ^165,1 ^165,2 (eng.) UNWTO (lipanj 2010.). "World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)". Madrid: UN World Tourism Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2015.. http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^166,0 ^166,1 ^166,2 ^166,3 (eng.) PressTV (19. ožujka 2010.). "Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) BBC (6. kolovoza 2003.). "Iran blocks share price gains". London: British Broadcasting Corporation. http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^168,0 ^168,1 (eng.) Sheikholeslami, Ali; Sukumar, Nandini (26. srpnja 2010.). "Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors". New York City: Bloomberg BusinessWeek. http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) NITC (7. listopada 2008.). "Banking System Needs Overhaul". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3238/html/ Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) NITC (9. listopada 2008.). "President in Birjand Rally". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/ Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^170,0 ^170,1 (eng.) Zawya (2008.). "Iran Financial Services Forecast". London: Economist Intelligence Unit. http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ (eng.) The World Factbook (2010.). "Country comparison: Reserves of foreign exchange and gold". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (1. veljače 2011.). "TSE ranked as best bourse index". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/163110.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (9. listopada 2008.). "Vast Economic Potential Lauded". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Burkhart, Grey E. (1998.). "Iran". Washington D.C.: National Security and the Internet in the Persian Gulf Region. http://classic-web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Internet World Stats (2010.). "Iran". Bogota, Colombia: Miniwatts Marketing Group. http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Joffe-Walt, Benjamin (2. lipnja 2010.). "Hackers take Iran's civil war online". Jerusalem: Jerusalem Post. http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Austrade (4. lipnja 2008.). "Information and communications technology (ICT) to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (9. listopada 2006.). "Privatization of Telecom Companies". Tehran: Iran Daily. http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) World Bank (2008.). "ICT At-a-Glance: Iran". Washington D.C.: The World Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2007.. http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^180,0 ^180,1 (eng.) EIU (2008.). "Iran: Telecoms and technology background". London: Economist Intelligence Unit. http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) ITP (4. siječnja 2009.). "Iran software export market nearing $60 million". UAE: ITP.net. http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Campbell, Susan J. (22. siječnja 2010.). "Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report". Norwalk, Connecticut: Voice Quality. http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^183,0 ^183,1 (eng.) Zawya (18. kolovoza 2008.). "Automotive Forecast: Iran". London: Economist Intelligence Unit. https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ Vidi:
• (eng.) Kurczewski, Nick (5. ožujka 2009.). "Iranian Automaker Bets on Natural Gas". New York: New York Times. http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/ Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Jarman, Brett (5. kolovoza 2009.). "Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing". Auckland, New Zealand: NGV Global. http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Dow Jones Newswires (29. srpnja 2010.). "Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth". Auckland, New Zealand: NGV Global. http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (10. studenog 2008.). "MEED: Tehran metro funding admirable". Tehran: PressTV.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2016.. http://edition.presstv.ir/detail/74892.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (24. siječnja 2011.). "Iran constructing 5,000 km railway". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/161731.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (26. listopada 2007.). "Iran builds first huge cargo ship". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/28630.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) The World Factbook (2010.). "Airports - With Paved Runways". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) IranAir (veljača 2011.). "IranAir Fleet". Tehran: Iran Air. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2011.. http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Jaeger, Thomas; Saugy, Martial (2011.). "Iran Air Fleet". Switzerland: CH-Aviation. http://ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&airline=IR&al_op=1 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) RIA Novosti (16. studenog 2007.). "Russia's Ilyushin Finance to supply Tu-204 planes to Iran". Moscow: Russian International News Agency. http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (21. prosinca 2008.). "Road Construction Projects Upbeat". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3298/html/economy.htm#s352350 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^193,0 ^193,1 (eng.) DOE (14. srpnja 2010.). "Iran". Washington D.C.: United States Department of Energy. http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Fars News (17. siječnja 2010.). "Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. ožujka 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) IRNA (1. listopada 2010.). "Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://replay.web.archive.org/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (25. listopada 2008.). "Iran to launch more trade counselors". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Karimi, Majid (24. studenog 2008.). "Engineering Service Exports Improve". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3278/html/ Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (13. travnja 2010.). "Iran's trade not limited to Europe". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) UNIDO (2009.). "An Overview of the Economy of the Islamic Republic of Iran". New York City: United Nations Industrial Development Organization. http://www.unido.org/index.php?id=5035 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Habibi, Nader (5. svibnja 2006.). "The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran". San Francisco: Payvand News. http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (1. studenog 2008.). "$13bn: new record in Iran-India trade". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) PressTV (15. prosinca 2010.). "Iran pres. to attend ECO summit". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/155512.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) IRNA (20. veljače 2011.). "Iran, Iraq to broaden mutual cooperation". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) IRNA (17. siječnja 2011.). "Iran, Afghanistan trade up 25%". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (22. siječnja 2006.). "Islamic WTO Proposed". Tehran: Iran Daily. http://classic-web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm#s121587 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (4. travnja 2006.). "In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b". Tehran: Iran Daily. http://classic-web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm#s135036 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (22. listopada 2007.). "Overseas Workers Remit Over $2b". Tehran: Iran Daily. http://classic-web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm#s266820 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^208,0 ^208,1 (eng.) Foroohar, Kambiz (25. siječnja 2010.). "Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws". New York City: Bloomberg BusinessWeek. http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) ABC (lipanj 2002.). "Iran - Oil & Gas". Tehran: Atieh Bahar Consulting. http://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil&Gas.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Payvand News (27. svibnja 2007.). "Iran attracted $24.3b foreign capital in 16 years". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Iran Daily (10. travnja 2007.). "Foreign Investment At Record Level". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20071222164054/http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Rodman, Véronique (9. svibnja 2007.). "Global Investment in Iran: Interactive". Washington D.C.: American Enterprise Institute. http://www.aei.org/press/26147 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^213,0 ^213,1 (eng.) Parsi, Massoud (22. svibnja 2010.). "The tragicomedy of Iran sanctions". Doha, Qatar: Al Jazeera. http://english.aljazeera.net/focus/2010/05/201052271814825709.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Mehr News (30. lipnja 2007.). "Iran’s foreign assets surpass $62b". Tehran: Mehr News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. prosinca 2007.. http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Amuzegar, Jahangir (3. listopada 2005.). "Iran's Third Development Plan: an Appraisal". Dallas, Texas: Red Orbit. http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Iran Daily (14. veljače 2007.). "Expats Worth $1.3 Trillion". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm#s209226 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) MIGA (22. studenog 1010.). "MIGA Member Countries (175)". Washington D.C.: Multilateral Investment Guarantee Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. studenoga 2010.. http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) NITC (7. prosinca 2008.). "$34b Foreign Investment in 16 Years". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) WTO (2011.). "Accessions: Iran". Geneva, Switzerland: World Trade Organization. http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^220,0 ^220,1 (eng.) Dombey, Daniel (26. svibnja 2005.). "US agrees to Iran WTO membership talks". London: Financial Times. http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer= Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)
↑ (eng.) Iran Daily (15. travnja 2007.). "WTO Membership". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Fars News (16. siječnja 2010.). "Iran Plans to Open Trade Centers Abroad". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Maloney, Suzanne (2010.). "The Revolutionary Economy". Washington D.C.: United States Institute of Peace. http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Katzman, Kenneth (31. srpnja 2003.). "The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)". Washington D.C.: Congressional Research Service. http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) Becker, Jo (23. prosinca 2010.). "U.S. Approved Business With Blacklisted Nations". New York City: New York Times. http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (eng.) France 24 (30. studenog 2010.). "Iran nuclear talks back on, in Geneva next week". Issy-les-Moulineaux: France 24. http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ Vidi:
• (eng.) Fars News (22. svibnja 2010.). "Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2010.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Richter, Paul (3. studenog 2010.). "Diplomat says Iran sanctions not working". Washington D.C.: Tribune Washington Bureau. http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^228,0 ^228,1 ^228,2 ^228,3 ^228,4 (hrv.) Cvitić, Plamenko (30. ožujka 2004.). "Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom". Zagreb: Nacional. http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ ^229,0 ^229,1 ^229,2 (hrv.) Čubelić, Tonka (8. studenog 2008.). "Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju". Split: Slobodna Dalmacija. http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (hrv.) Klarić, Jasmina (10. svibnja 2010.). "Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom". Zagreb: Hrvatska radiotelevizija. http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94 Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (hrv.) TDR (8. rujna 2008.). "TDR gradi tvornicu u Iranu". Rovinj: Tvornica duhana Rovinj. http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html Pristupljeno 21. travnja 2011
↑ (hrv.) Vejnović, Saša (13. veljače 2009.). "Iranski Samand stiže u Hrvatsku". Zagreb: Poslovni dnevnik. http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

Literatura

Knjige:

(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

Dokumenti:

(eng.) IMF (listopad 2010.). "Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia". World Economic and Financial Survey. Washington, D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) IMF (ožujak 2010.). "Islamic Republic of Iran: 2009 Article IV Consultation". World Economic and Financial Survey. Washington, D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2010/cr1074.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) World Bank (2010.). "Regional appendix: Middle East and North Africa". Global Economic Prospects. Washington, D.C.: The World Bank. http://siteresources.worldbank.org/INTGEP2010/Resources/GEP2010Summer2010-MENAAnnex.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) DeRosa, Dean A.; Hufbauer, Gary Clyde (21. studenog 2008.). "Normalization of Economic Relations - Consequences for Iran’s Economy and the United States". Washington D.C.: National Foreign Trade Council. http://www.nftc.org/default/trade/NFTC%20Iran%20Normalizaton%20Book.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) Wilson, Dominic; Stupnytsk, Anna (28. ožujka 2007.). "The N-11: More Than an Acronym". New York City: Goldman Sachs. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. ožujka 2010.. http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) UNIDO (veljača 2003.). "Islamic Republic of Iran". Vienna, Austria: United Nations Industrial Development Organization. http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) World Bank (20. lipnja 1994.). "Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development". Washington D.C.: The World Bank. http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

Vladina izdanja:

(eng.) Markazi Bank (2010.). "Annual Review 2009/10". Tehran: Central Bank of the Islamic Republic of Iran. http://www.cbi.ir/page/7575.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) IMOC (2009.). "Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran". Tehran: Iranian Ministry of Commerce. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2013.. http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) Ilias, Shayerah (12. lipnja 2008.). "Iran’s Economy". Washington D.C.: Congressional Research Service. http://fpc.state.gov/documents/organization/107234.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

Članci:

(hrv.) Figenwald, Vanja (20. ožujka 2008.). "Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju". Zagreb: Lider Press. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941 Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) Maloney, Suzanne (2010.). "The Revolutionary Economy". Washington D.C.: United States Institute of Peace. http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy Pristupljeno 21. travnja 2011

(eng.) Salehi-Isfahani, Djavad (23. svibnja 2008.). "Iran's Economy: Short Term Performance and Long Term Potential". Washington D.C.: Brookings. http://www.brookings.edu/speeches/2008/0523_iran_economy_salehi_isfahani.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

Video zapisi:

(eng.) PressTV (Tehran, Iran): Iran's Budget Bill (FY 2011) (ožujak 2011.)
(eng.) PressTV (Tehran, Iran): Iran's Economic Reform Plan (prosinac 2010.)
(eng.) PressTV (Tehran, Iran): Fifth Development Plan in Majlis (studeni 2010.)
(eng.) PressTV (Tehran, Iran): Iran's Prospering Economy and the Global Financial Crisis (studeni 2010.)

Vanjske poveznice

Izdanja i statistike:

(eng.)(per.) Statistical Centre of Iran - službena iranska baza podataka i indeks izdanja
(eng.) World Bank Statistics - društveni i gospodarski pokazatelji Svjetske banke
(eng.) Turquoise Partners - iransko-britanski mjesečnik s podacima o Teheranskoj burzi
(eng.) The World Factbook: Iran's entry - izvještaj američke Središnje obavještajne agencije
(eng.) US Department of Energy: Iran's entry - statistike američkog ministarstva za energetiku
(eng.) American Enterprise Institute: Global Investment in Iran - popis međunarodnih tvrtki koje ulažu u Iran (prema podrijetlu, vrsti posla i iznosima)

Službene stranice:

(hrv.) Hrvatska gospodarska diplomacija: Iran - stranice hrvatskog ministarstva vanjskih poslova
(eng.) High Council of Iran Free Trade-Industrial Zone - službene stranice o iranskim slobodnim trgovinskim zonama
(eng.) Central Bank of Iran - opće informacije i statistike Iranske središnje banke
(eng.) Trade Promotion Organization of Iran - baza podataka Iranske organizacije za trgovinu
(eng.) Doing Business in Iran - izvještaji i statistike australske vlade

Općenito:

(eng.) Pars Times – Iran Business Resources - sveobuhvatan popis izvora o iranskom gospodarstvu
(eng.) Iran Economic Development (Open Directory Project)

Ostali projekti:

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Gospodarstvo Irana

de:Iran#Wirtschaft

[IMFIran2010-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 ^1,4 ^1,5 (eng.) IMF (ožujak 2010.). "Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects". Washington D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3 Pristupljeno 21. travnja 2011

[IMF2010.17-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 (eng.) IMF (listopad 2010.). "Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia". World Economic and Financial Survey. Washington, D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011 , str. 17.

[PressTV02032011-3] 3,0 ^3,1 ^3,2 ^3,3 ^3,4 ^3,5 ^3,6 ^3,7 (eng.) PressTV (2. ožujka 2011.). "Iran's non-oil exports reach $29bn". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167914.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Bloomberg1032010-4] 4,0 ^4,1 (eng.) Dareini, Ali Akbar (10. ožujka 2010.). "Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts". New York City: Bloomberg BusinessWeek. http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[TDS2011-5] 5,0 ^5,1 (eng.) TDS (2011.). "Iran: Economy". Washington DC, New York, San Francisco: Travel Document Systems. http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[IranBDP3-6] 6,0 ^6,1 ^6,2 Vidi:
• (eng.) The World Factbook (2010.). "Country comparison: GDP at purchasing power parity". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) World Bank (2009.). "Gross domestic product 2009, PPP". Washington D.C.: World Bank. http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IMF (listopad 2010.). "World: 5. Report for Selected Countries and Subjects". Washington D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7 Pristupljeno 21. travnja 2011

[PressTV24122010-7] 7,0 ^7,1 ^7,2 (eng.) PressTV (24. prosinca 2010.). "Iran to be world's 12th economy in 2015". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/156979.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[8] Iran u međunarodnim statistikama: Industrija, Poljoprivreda, Energetika i Komunikacije

[9] (hrv.) Hodaej, Mohsen Šarif (18. veljače 2011.). "Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije". Zagreb: Iranski Kulturni Centar. http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste Pristupljeno 21. travnja 2011

[Farahbakhsh2001-10] 10,0 ^10,1 ^10,2 (eng.) Farahbakhsh, Ali (veljača 2001.). "Iranian Economy in Six Snapshots". Iran: Payam-e Emrooz (No. 23). http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[11] (eng.) The World Factbook (2010.). "Country comparison: Debt - External". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[IMF2010.15-12] 12,0 ^12,1 ^12,2 (eng.) IMF (listopad 2010.). "Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia". World Economic and Financial Survey. Washington D.C.: International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011 , str. 15.

[LiderPress20032008-13] 13,0 ^13,1 ^13,2 ^13,3 ^13,4 ^13,5 (hrv.) Figenwald, Vanja (20. ožujka 2008.). "Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju". Zagreb: Lider Press. http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941 Pristupljeno 21. travnja 2011

[Payvand07092003-14] 14,0 ^14,1 ^14,2 (eng.) Payvand News (7. rujna 2003.). "Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide". San Francisco: Payvand News. http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[PressTV29112009-15] 15,0 ^15,1 (eng.) PressTV (29. studenog 2009.). "Iran privatizes $63bn of state assets". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[Privat20-16] 16,0 ^16,1 ^16,2 Vidi:
• (eng.) NITC (23. prosinca 2008.). "Justice Shares Payment Soon". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011
• (per.) BBC (16. srpanj 2006.). "بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای". London: BBCPersian.com. http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml Pristupljeno 21. travnja 2011

[IranCIA2011-17] 17,00 ^17,01 ^17,02 ^17,03 ^17,04 ^17,05 ^17,06 ^17,07 ^17,08 ^17,09 ^17,10 ^17,11 ^17,12 ^17,13 ^17,14 ^17,15 ^17,16 ^17,17 ^17,18 ^17,19 ^17,20 ^17,21 ^17,22 ^17,23 ^17,24 (eng.) The World Factbook (2011.). "Iran". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[2Kriza-18] 18,0 ^18,1 ^18,2 Vidi:
• (eng.) PressTV (26. rujna 2010.). "Iran economy strong despite sanctions". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/144029.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IRIB (14. ožujka 2011.). "Iran's economy dynamic despite US sanctions". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions Pristupljeno 21. travnja 2011

[MundiInflation2010-19] 19,0 ^19,1 (eng.) Index Mundi (11. ožujka 2010.). "Iran Inflation rate (consumer prices)". USA: The World Factbook. http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Payvand10022009-20] 20,0 ^20,1 (eng.) Moghadam, Valentine M. (10. veljače 2009.). "Where Are Iran's Working Women?". Payvand Iran News. Washington D.C.: The Middle East Institute. http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[21] (eng.) Nation Master (2005.). "Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country". Washington D.C.: World Development Indicators database. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. studenoga 2011.. http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment Pristupljeno 21. travnja 2011

[22] (eng.) CNN (6. ožujka 2007.). "World's most expensive cities". Atlanta, Georgia: Cable News Network. http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[Hakimzadeh2006-23] 23,0 ^23,1 (eng.) Hakimzadeh, Shirin (rujan 2006.). "Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home". Washington D.C.: Migration Information. http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424 Pristupljeno 21. travnja 2011

[24] (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

[25] (eng.) Pike, John (7. listopada 2008.). "Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)". Alexandria, Virginia: Global Security. http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[26] (eng.) Pike, John (27. travnja 2005.). "Iran-Iraq War (1980-1988)". Alexandria, Virginia: Global Security. http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[27] (eng.) PressTV (28. veljače 2011.). "Iran GDP exceeds $484bn per annum". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167500.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[28] (eng.) Tehran Times (28. studenog 2010.). "Iran’s GDP up $44b: Economist". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013 Pristupljeno 21. travnja 2011

[29] (eng.) Wilson, Dominic; Stupnytsk, Anna (28. ožujka 2007.). "The N-11: More Than an Acronym". New York City: Goldman Sachs. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. rujna 2013.. http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[CurtisHooglund2008-30] 30,0 ^30,1 ^30,2 ^30,3 ^30,4 ^30,5 (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'., str. 195.

[31] (eng.) Bozorgmehr, Najmeh (24. siječnja 2010.). "Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget". London: Financial Times. http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1 Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[bloomberg.com-32] 32,0 ^32,1 (eng.) Nasseri, Ladane (30. listopada 2010.). "Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says". USA: Bloomberg. http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[33] (eng.) Tehran Times (14. rujna 2009.). "Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292 Pristupljeno 21. travnja 2011

[34] (eng.) IJPH (2009.). "Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025". Tehran: Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1. http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[35] (eng.) Jbili, Abdelali; Kramarenko, Vitali; Bailén, José (1. ožujka 2007.). "Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy". Washington D.C.: International Monetary Fund. ISBN 9781589064416. http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[Turquoise012011-36] 36,0 ^36,1 ^36,2 (eng.) Turquoise Partners (siječanj 2011.). "Special Report: Subsidies Reform Plan". Tehran & London: Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52. http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[Yamouri2010-37] 37,0 ^37,1 ^37,2 (eng.) Yamouri, Najat (rujan 2010.). "Country Brief: Iran". Washington D.C.: The World Bank. http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[38] (eng.) Guillaume, Dominique; Zytek, Roman (28. rujna 2010.). "Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform". Washington D.C.: International Monetary Fund Survey Magazine. http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[39] (eng.) Turquoise Partners (listopad 2010.). "Market Overview". Tehran & London: Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49. http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[France2411012010-40] 40,0 ^40,1 ^40,2 ^40,3 ^40,4 ^40,5 ^40,6 (eng.) France 24 (11. siječnja 2010.). "Iran five-year plan targets annual 8% growth". Issy-les-Moulineaux: France 24. http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0 Pristupljeno 21. travnja 2011

[41] (eng.) BMI (ožujak 2009.). "Iran Commercial Banking Report Q1 2009". London: Business Monitor International. http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009 Pristupljeno 21. travnja 2011

[42] (eng.) PressTV (13. veljače 2011.). "Iran to cut jobless rate to 7% by 2012". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/165009.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Turquoise122010-43] 43,0 ^43,1 ^43,2 (eng.) Turquoise Partners (prosinac 2010.). "Country Overview". Tehran & London: Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 51. http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[Payvand22122010-44] 44,0 ^44,1 (eng.) Payvand News (22. prosinca 2010.). "Iran eyes $250 billion annual revenue in 5 years". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[45] (eng.) PressTV (11. prosinca 2010.). "Iran daily gas production hits 600mcm". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/154919.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[46] (eng.) PressTV (1. siječnja 2011.). "Iran to up gas production capacity". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/158125.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[47] (eng.) Payvand News (15. lipnja 2010.). "South Pars attracts $15b in domestic investment". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/10/jun/1138.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[TehranTimes2-48] 48,0 ^48,1 Vidi:
• (eng.) Tehran Times (13. siječnja 2010.). "Iran to build 46 new petchem units". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Tehran Times (23. studenog 2010.). "$44b investment for 64 petchem projects". Tehran: TehranTimes.com. http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826 Pristupljeno 21. travnja 2011

[IranDaily26102010-49] 49,0 ^49,1 (eng.) Iran Daily (26. listopada 2010.). "Bunkering Sector Flourishing". Tehran: Iran-Daily.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. prosinca 2012.. http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm# Pristupljeno 21. travnja 2011

[PressTV28012011-50] 50,0 ^50,1 (eng.) PressTV (28. siječnja 2011.). "Iran to open biggest oil refinery in ME". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/162338.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[51] (eng.) Payvand News (15. studenog 2008.). "Iran: $30 Billion Dollar to be invested in industry". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[IranDaily04072010-52] 52,0 ^52,1 ^52,2 ^52,3 ^52,4 (eng.) Iran Daily (4. srpnja 2010.). "Mining Sector Exports Hit $8b". Tehran: Iran-Daily.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. prosinca 2012.. http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[BGS2011-53] 53,0 ^53,1 ^53,2 ^53,3 (eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

[PressTV05072010-54] 54,0 ^54,1 (eng.) PressTV (5. srpnja 2010.). "Iran 5th cement producer in world". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/133493.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[55] (eng.) NGDIR (2010.). "Economy News". Tehran: National Geoscience Database of Iran. http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132 Pristupljeno 21. travnja 2011

[UNWTO2010-56] 56,0 ^56,1 (eng.) UNWTO (lipanj 2010.). "World Tourism Barometer". Madrid: World Tourism Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2015.. http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[57] (eng.) PressTV (28. rujna 2010.). "Iran marks World Tourism Day". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/144383.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[IranDaily27122010-58] 58,0 ^58,1 (eng.) Iran Daily (27. prosinca 2010.). "Ports Capacity to Increase". Tehran: Iran-Daily.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. siječnja 2013.. http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm# Pristupljeno 21. travnja 2011

[59] (eng.) NITC (30. lipnja 2008.). "120,000 Cooperatives Operating in Iran". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450 Pristupljeno 21. travnja 2011

[60] (eng.) ICL (29. svibnja 2010.). "Iran - Constitution". Bern: University of Bern. http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[61] (eng.) NITC (12. veljače 2009.). "Call for Prioritizing Vision 2025". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345 Pristupljeno 21. travnja 2011

[62] (eng.) Naderi, Ghanbar (24. lipnja 2008.). "Gov’t Set to Change Economic Course". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[IMOC2009-63] 63,0 ^63,1 ^63,2 ^63,3 ^63,4 ^63,5 ^63,6 (eng.) IMOC (2009.). "Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran". Tehran: Iranian Ministry of Commerce. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2013.. http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[64] (eng.) PressTV (26. siječnja 2010.). "Iranian unemployment rate not reduced to target". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[65] (eng.) Nation Master (2005.). "Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country". Washington D.C.: World Bank. http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net Pristupljeno 21. travnja 2011

[66] (eng.) World Bank (2009.). "Iran, Islamic Rep.". Washington D.C.: The World Bank. http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic Pristupljeno 21. travnja 2011

[67] Vidi:
• (per.) Hesabdary (2009.). "حداقل دستمزد سال 1389". Iran: Hesabdary.com. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. prosinca 2017.. http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (per.) Fars News (2009.). "حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد". Tehran: Fars News Agency. http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177 Pristupljeno 21. travnja 2011

[68] (eng.) Nations Encyclopedia (2007.). "Iran - Income". Farmington Hills, Michigan: Encyclopedia of the Nations. http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[69] (eng.) Rasmi, Rouznameh (17. veljače 1991.). "Islamic Republic of Iran". Geneva: International Labour Organization - Natlex. http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[SocialSecurity2005-70] 70,0 ^70,1 ^70,2 ^70,3 (eng.) Social Security (2005.). "Asia and the Pacific: Iran". Baltimore, Maryland: U.S. Social Security Administration. https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[CBI2009-71] 71,0 ^71,1 (eng.) CBI (1. prosinca 2009.). "Annual Review for 1387 (2008/09)". Tehran: Central Bank of the Islamic Republic of Iran. http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[72] (per.) BBC (9. rujna 2010.). "وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار". London: BBCPersian.com. http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml Pristupljeno 21. travnja 2011

[73] (eng.) World Bank (9. siječnja 2003.). "Iran - The pension system in Iran". Washington D.C.: The World Bank. http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943 Pristupljeno 21. travnja 2011

[74] (per.)(eng.) Statistical Centre of Iran (2006.). "4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382". Tehran: Iranian ministry of the Interior. http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP Pristupljeno 21. travnja 2011

[75] (eng.) The World Factbook (2003.). "Irrigated Land". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[76] (per.)(eng.) Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.

[WorldBank20061994-77] 77,0 ^77,1 (eng.) World Bank (20. lipnja 1994.). "Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development". Washington D.C.: The World Bank. http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[FAO2008-78] 78,0 ^78,1 (eng.) FAO (2008.). "Commodities by country: Iran". Rome, Italy: UN Food and Agriculture Organization. http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[79] (eng.) UN (prosinac 2010.). "Environmental Indicators: Forest area". New York City: United Nations. http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[80] Vidi:
• (eng.) Ajorlo, M. (2003.). "The History of Afforestation in Iran". Québec City, Canada: XII World Forestry Congress. http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) UN (2010.). "The Islamic Republic of Iran: Economy". New York City: United Nations. http://www.un.org.ir/about_iran.asp Pristupljeno 21. travnja 2011

[81] (eng.) BBC (19. lipnja 2001.). "Crunch time for Caspian caviar". London: British Broadcasting Corporation. http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm Pristupljeno 21. travnja 2011

[82] (eng.) UN (2005.). "Table 9. Aricultural production index". New York City: United Nations. http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[Agropolis2004-83] 83,0 ^83,1 (eng.) Agropolis International (10. lipnja 2004.). "The Case Study of The Islamic Republic of Iran". Montpellier, France: World Bank. http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[84] (eng.) NITC (31. prosinca 2007.). "Trade With PGCC To Improve". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482 Pristupljeno 21. travnja 2011

[Coutsoukis10112004-85] 85,0 ^85,1 (eng.) Coutsoukis, Photius (10. studenog 2004.). "Iran Refining and Transport". Medford and Ashland, Oregon: Photius.com. http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Pike13022009-86] 86,0 ^86,1 (eng.) Pike, John (13. veljače 2009.). "Defense Industry of Iran". Alexandria, Virginia: Global Security. http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[87] (eng.) UNECE (11. listopada 2005.). "UNECE/IFR issues its 2005 World Robotics survey". Geneva: United Nations Economic Commission for Europe. http://www.worldrobotics.org/downloads/General.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[88] (eng.) Soltani, Ehsan (8. travnja 2002.). "Iran: a land of apparel opportunity?". Bromsgrove, Worcestershire: Just Style. http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[89] (eng.) NITC (27. svibnja 2009.). "Iran 39th Industrialized Country". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3410/html/economy.htm#s382353 Pristupljeno 21. travnja 2011

[90] (eng.) Nation Master (2005.). "Industry Statistics > Manufacturing, value added > constant 2000 US$ (most recent) by country". Washington D.C.: World Bank. http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us Pristupljeno 21. travnja 2011

[91] (eng.) Tehran Times (28. veljače 2010.). "Iran advances 41 places in industrial production". Tehran: Tehran Times. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=215089 Pristupljeno 21. travnja 2011

[92] (eng.) Torbat, Akbar E. (27. rujna 2010.). "Industrialization and Dependency: the Case of Iran". Los Angeles: California State University. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2011.. http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc Pristupljeno 21. travnja 2011

[93] (eng.) PressTV (9. studenog 2008.). "Iran to form carpet export consortium". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[94] Vidi:
• (eng.) NITC (16. prosinca 2008.). "Health Insurance for Carpet Weavers". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3296/html/economy.htm#s352050 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Khalaj, Mehrnosh (10. veljače 2010.). "Iran’s oldest craft left behind". London: Financial Times. http://www.ft.com/cms/s/5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a.html&_i_referer= Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[95] (eng.) PressTV (6. siječnja 2010.). "Iran handcraft exports reach $106mn in 8 months". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[96] (eng.) NITC (29. studenog 2006.). "Simultaneous Dam, Spillways Construction Obligatory, 30% Drinking Water Wasted". Tehran: Iran Daily. http://web.archive.org/web/20071020011634/http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm#s191613 Pristupljeno 21. travnja 2011

[97] (eng.) Shana (6. svibnja 2005.). "Iran, 3rd Major Dam Builder Worldwide". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.shana.ir/51948-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[98] (eng.) PressTV (14. ožujka 2011.). "Iran to build world's tallest concrete dam". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/169941.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[99] (eng.) Payvand News (15. svibnja 2005.). "Milad Tower to Become Tehran Symbol". Tehran: Cultural Heritage News Agency. http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Austrade08022007-100] 100,0 ^100,1 (eng.) Austrade (8. veljače 2007.). "Construction to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://web.archive.org/web/20070306065159/http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[BMI02012011-101] 101,0 ^101,1 (eng.) PRLog.org (2. siječnja 2011.). "Iran Infrastructure Report Q1 2011: New research report available at Fast Market Research". London: Business Monitor International. http://www.prlog.org/11187248-iran-infrastructure-report-q1-2011-new-research-report-available-at-fast-market-research.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[102] (eng.) NITC (9. travnja 2007.). "70% of Population Own Homes". Tehran: Iran Daily. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. lipnja 2007.. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292 Pristupljeno 21. travnja 2011

[ABC20102008-103] 103,0 ^103,1 ^103,2 (eng.) ABC (20. listopada 2008.). "Iran’s Automotive Industry Overview". Tehran: Atieh Bahar Consulting. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. srpnja 2011.. http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042 Pristupljeno 21. travnja 2011

[AutoMobile2011-104] 104,0 ^104,1 (boš.) Auto Mobile (2011.). "Iranski Samand stigao na BiH tržište". Sarajevo: Auto-Mobile.ba. http://www.auto-mobile.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=1 Pristupljeno 21. travnja 2011

[105] (eng.) PressTV (19. travnja 2009.). "Iran unveils domestic-made car Runna". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/91873.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[106] (eng.) PressTV (17. travnja 2011.). "Iran Khodro unveils luxury car Dena". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/175212.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[107] (eng.) Fars News (18. kolovoza 2010.). "Iran Ranks 5th in Car Production Growth". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515 Pristupljeno 21. travnja 2011

[OICA2010-108] 108,0 ^108,1 ^108,2 (eng.) OICA (2010.). "World Motor Vehicle Production". Paris: Organisation Internationale des Constructeurs d’Automobiles. http://oica.net/category/production-statistics/ Pristupljeno 21. travnja 2011

[TehranTimes20092010-109] 109,0 ^109,1 (eng.) Tehran Times (20. rujna 2010.). "Iran ranks 2nd in using gas-fueled cars". Tehran: Tehran Times. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986 Pristupljeno 21. travnja 2011

[110] (eng.) Payvand News (10. siječnja 2010.). "Iran Khodro to boost Samand export to Russia". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[111] (eng.) PressTV (30. studenog 2007.). "Samand gaining foothold in Belarus". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/33155.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[112] (eng.) PressTV (1. studenog 2009.). "Iran exports Samand to Switzerland". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/110157.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Pike17012011-113] 113,0 ^113,1 (eng.) Pike, John (17. siječnja 2011.). "World Wide Military Expenditures - 2011". Alexandria, Virginia. http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[114] (per.) IranianUK (2010.). "اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده". UK: IranianUK.com. http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184 Pristupljeno 21. travnja 2011

[115] (eng.) Nation Master (2003.). "Military Statistics > Expenditures > Dollar figure (per capita) (most recent) by country". USA: The World Factbook. http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita Pristupljeno 21. travnja 2011

[116] Vidi:
• (eng.) AP (12. kolovoza 2008.). "Iran builds new smart submarine". Vienna, Saint Petersburg, Moscow: Pravda. http://english.pravda.ru/news/world/12-08-2008/106076-submarine-0/ Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) PressTV (24. svibnja 2009.). "Advanced attack chopper joins Iran fleet". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101 Pristupljeno 21. travnja 2011

[117] Vidi:
• (eng.) IRIB (23. travnja 2005.). "IRI exports warfare to 50 countries". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://web.archive.org/web/20080213202418/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IRIB (3. rujna 2006.). "Iran exports military equipment". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://web.archive.org/web/20070927213942/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12 Pristupljeno 21. travnja 2011

[PressTV17012011-118] 118,0 ^118,1 (eng.) PressTV (17. siječnja 2011.). "Iran's mineral exports up 39 percent". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/160504.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Austrade31072007-119] 119,0 ^119,1 (eng.) Austrade (31. srpnja 2007.). "Mining to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[120] (eng.) Pars Times (23. lipanj 2002.). "Iran's Uranium Reserves, 44 Billion Barrels of Crude Oil". Tehran: Hamshahri. http://www.parstimes.com/business/uranium_reserves.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[EIUMarketProfile2008-121] 121,0 ^121,1 ^121,2 ^121,3 (eng.) Zawya (2008.). "Market Profile for Iran". London: Economist Intelligence Unit. https://www.zawya.com/story.cfm?id=EIU20080501212100777&pass=1 Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[Klimasinska28112008-122] 122,0 ^122,1 (eng.) Klimasinska, Katarzyna (28. studenog 2008.). "Iran Plans to Produce 250,000 Tons of Copper in Year to March". New York City: Bloomberg. http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a1rzkB_rOKok Pristupljeno 21. travnja 2011

[123] (eng.) NITC (11. lipnja 2009.). "Steel Self-Sufficiency This Summer". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275 Pristupljeno 21. travnja 2011

[124] Vidi:
• (eng.) PressTV (27. veljače 2011.). "Iran's steel output to hit 20mn tons". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/167245.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) IRIB (27. veljače 2011.). "Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons". Tehran: Islamic Republic of Iran Broadcasting. http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons Pristupljeno 21. travnja 2011

[IMIDRO01022010-125] 125,0 ^125,1 (eng.) IMIDRO (1. veljače 2010.). "Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years". Tehran: Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. kolovoza 2011.. http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[126] (eng.) Refractories (2010.). "Steel Production Capacity at 20 Mt". Germany: Refractories World Forum. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. srpnja 2011.. http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[127] (eng.) PressTV (22. kolovoza 2010.). "Iran exports $637mn of cement". Tehran: PressTV. http://www.presstv.ir/detail/139606.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[128] (eng.) Tehran Times (8. veljače 2010.). "Iran exports cement to 40 countries". Tehran: Tehran Times. http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=213927 Pristupljeno 21. travnja 2011

[129] (eng.) The World Factbook (2010.). "Natural Gas - Proved Reserves". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[DOE012010-130] 130,0 ^130,1 ^130,2 ^130,3 ^130,4 ^130,5 ^130,6 (eng.) DOE (siječanj 2010.). "Iran". Washington D.C.: United States Department of Energy. http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR Pristupljeno 21. travnja 2011

[131] (eng.) The World Factbook (2010.). "Oil - Proved Reserves". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[132] (eng.) Payvand News (30. listopada 2008.). "Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[133] (eng.) BP (lipanj 2010.). "BP Statistical Review of World Energy". London: British Petroleum. http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[134] (eng.) NITC (27. travnja 2008.). "Energy Subsidies Reach $84b". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[135] (eng.) The World Factbook (2009.). "Natural Gas - Consumption". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[136] (eng.) PressTV (11. kolovoza 2010.). "Iran: Bushehr launch peaceful symbol". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/139502.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[137] (eng.) AP (25. prosinca 2007.). "Iran plans 19 more nuclear plants". Los Angeles: Los Angeles Times. http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25 Pristupljeno 21. travnja 2011

[138] (eng.) Pars Times (prosinac 1987.). "Iran: The Economy". Washington D.C.: The Library of Congress Country Studies. http://www.parstimes.com/history/economy.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[139] (eng.) AP (26. prosinca 2006.). "Iran oil industry founders, report says". Seattle: The Seattle Times. http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[140] (eng.) CRI (31. listopada 2004.). "China, Iran sign biggest oil & gas deal". Beijing, China: China Daily. http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[141] (eng.) JP (14. srpnja 2008.). "Iran and Russia sign major oil deal". Jerusalem: Jerusalem Post. http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull Pristupljeno 21. travnja 2011

[142] (eng.) Rediff (4. siječnja 2008.). "OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India". Mumbai, India: Rediff Business. http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[143] (eng.) China Daily (27. prosinca 2007.). "Iran, Malaysia sign $16b oil deal". Beijing, China: China Daily. http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[144] Vidi:
• (eng.) Trend (27. rujna 2010.). "FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry". Baku, Azerbaijan: Trend News Agency. http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Fars News (26. rujna 2010.). "Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. srpnja 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Shana (18. srpnja 2010.). "Share of domestically made equipments on the rise". Tehran: Shana.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 9. ožujka 2012.. http://www.shana.ir/155561-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[145] (eng.) Shana (15. lipnja 2009.). "Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope". Tehran: Shana.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. srpnja 2011.. http://www.shana.ir/142918-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[146] (eng.) GasAndOil (20. kolovoza 2009.). "Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025". Limbach, Germany: GasAndOil.com. http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[147] (eng.) IRNA (17. veljače 2008.). "1st phase of Iran oil stock inaugurated on Kish island". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://replay.web.archive.org/20090110151138/http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[148] (eng.) PressTV (17. veljače 2008.). "Oil bourse opens in Iran's Kish Island". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[149] (eng.) Austin, Steve (2. lipnja 2008.). "Iranian Oil Bourse Opening". USA: Oil-Price.net. http://www.oil-price.net/en/articles/iranian-oil-bourse-opening.php Pristupljeno 21. travnja 2011

[150] (eng.) Shana (28. lipnja 2004.). "Shiraz Fertilizer Plant Tender Started". Tehran: Shana.ir. http://www.shana.ir/25007-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[151] (eng.) PressTV (7. prosinca 2008.). "Iran opens world largest ethylene unit". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[PressTV26042008-152] 152,0 ^152,1 (eng.) PressTV (26. travnja 2008.). "Iran exports $570M of petrochemicals". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[153] (eng.) Shana (31. siječnja 2011.). "Petrochemical Exports Pass $7 Billion". Tehran: Shana.ir. http://www.shana.ir/165360-en.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[154] (eng.) NITC (24. travnja 2008.). "$500b Needed For Hydrocarbon Sector". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3109/html/economy.htm#s297894 Pristupljeno 21. travnja 2011

[NITC18062009-155] 155,0 ^155,1 (eng.) NITC (18. lipnja 2009.). "Freight Transport Report". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826 Pristupljeno 21. travnja 2011

[156] (eng.) Iranica (15. prosinca 1989.). "Bāzār". Encyclopedia Iranica. New York. http://www.iranica.com/articles/bazar-index Pristupljeno 3. veljače 2011

[Euromonitor032011-157] 157,0 ^157,1 (eng.) Euromonitor (ožujak 2011.). "Retailing in Iran". London: Euromonitor International. http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report Pristupljeno 21. travnja 2011

[158] (eng.) IRNA (3. prosinca 2008.). "Iran's e-commerce to reach rls10,000b". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://replay.web.archive.org/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[159] (eng.) Zawya (18. koloviza 2008.). "Iran: Healthcare and Pharmaceuticals Forecast". London: Economist Intelligence Unit. http://www.zawya.com/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Healthcare%20And%20Pharmaceuticals%20Forecast&pass=1 Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[Austrade19072007-160] 160,0 ^160,1 (eng.) Austrade (19. srpnja 2007.). "Health services and pharmaceuticals to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://classic-web.archive.org/web/20080419082947/http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[BMI25032009-161] 161,0 ^161,1 (eng.) Payvand News (25. ožujka 2009.). "Iran Pharmaceuticals and Healthcare Report Q2". London: Business Monitor International. http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[162] (eng.) PressTV (26. rujna 2010.). "Iran's medicine production growing". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/144089.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[163] (eng.) Iran Daily (30. lipnja 2007.). "18% of Medicines Thrown Out Annually". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20071018051214/http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm#s238959 Pristupljeno 21. travnja 2011

[IranTravels2010-164] 164,0 ^164,1 (eng.) Iran Travels (2010.). "Iran: Economy". Tehran: Shokoufeh. http://www.iran-travels.com/english/economy.php Pristupljeno 21. travnja 2011

[UNWTO062010-165] 165,0 ^165,1 ^165,2 (eng.) UNWTO (lipanj 2010.). "World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)". Madrid: UN World Tourism Organization. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. rujna 2015.. http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[PressTV19032010-166] 166,0 ^166,1 ^166,2 ^166,3 (eng.) PressTV (19. ožujka 2010.). "Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108 Pristupljeno 21. travnja 2011

[167] (eng.) BBC (6. kolovoza 2003.). "Iran blocks share price gains". London: British Broadcasting Corporation. http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm Pristupljeno 21. travnja 2011

[Bloomberg26072010-168] 168,0 ^168,1 (eng.) Sheikholeslami, Ali; Sukumar, Nandini (26. srpnja 2010.). "Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors". New York City: Bloomberg BusinessWeek. http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[169] Vidi:
• (eng.) NITC (7. listopada 2008.). "Banking System Needs Overhaul". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3238/html/ Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) NITC (9. listopada 2008.). "President in Birjand Rally". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/ Pristupljeno 21. travnja 2011

[EIUFinancial2008-170] 170,0 ^170,1 (eng.) Zawya (2008.). "Iran Financial Services Forecast". London: Economist Intelligence Unit. http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[171] (eng.) The World Factbook (2010.). "Country comparison: Reserves of foreign exchange and gold". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[172] (eng.) PressTV (1. veljače 2011.). "TSE ranked as best bourse index". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.com/detail/163110.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[173] (eng.) NITC (9. listopada 2008.). "Vast Economic Potential Lauded". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[174] (eng.) Burkhart, Grey E. (1998.). "Iran". Washington D.C.: National Security and the Internet in the Persian Gulf Region. http://classic-web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[175] (eng.) Internet World Stats (2010.). "Iran". Bogota, Colombia: Miniwatts Marketing Group. http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[176] (eng.) Joffe-Walt, Benjamin (2. lipnja 2010.). "Hackers take Iran's civil war online". Jerusalem: Jerusalem Post. http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963 Pristupljeno 21. travnja 2011

[177] (eng.) Austrade (4. lipnja 2008.). "Information and communications technology (ICT) to Iran". Sydney, Australia: Australian Trade Commission. http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[178] (eng.) NITC (9. listopada 2006.). "Privatization of Telecom Companies". Tehran: Iran Daily. http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[179] (eng.) World Bank (2008.). "ICT At-a-Glance: Iran". Washington D.C.: The World Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 7. lipnja 2007.. http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[EIUIT2008-180] 180,0 ^180,1 (eng.) EIU (2008.). "Iran: Telecoms and technology background". London: Economist Intelligence Unit. http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR Pristupljeno 21. travnja 2011

[181] (eng.) ITP (4. siječnja 2009.). "Iran software export market nearing $60 million". UAE: ITP.net. http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million Pristupljeno 21. travnja 2011

[182] (eng.) Campbell, Susan J. (22. siječnja 2010.). "Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report". Norwalk, Connecticut: Voice Quality. http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[EIUAutomotive2008-183] 183,0 ^183,1 (eng.) Zawya (18. kolovoza 2008.). "Automotive Forecast: Iran". London: Economist Intelligence Unit. https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[184] Vidi:
• (eng.) Kurczewski, Nick (5. ožujka 2009.). "Iranian Automaker Bets on Natural Gas". New York: New York Times. http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/ Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Jarman, Brett (5. kolovoza 2009.). "Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing". Auckland, New Zealand: NGV Global. http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805 Pristupljeno 21. travnja 2011

[185] (eng.) Dow Jones Newswires (29. srpnja 2010.). "Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth". Auckland, New Zealand: NGV Global. http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729 Pristupljeno 21. travnja 2011

[186] (eng.) PressTV (10. studenog 2008.). "MEED: Tehran metro funding admirable". Tehran: PressTV.ir. Inačica izvorne stranice arhivirana 10. ožujka 2016.. http://edition.presstv.ir/detail/74892.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[187] (eng.) PressTV (24. siječnja 2011.). "Iran constructing 5,000 km railway". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/161731.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[188] (eng.) PressTV (26. listopada 2007.). "Iran builds first huge cargo ship". Tehran: PressTV.ir. http://edition.presstv.ir/detail/28630.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[189] (eng.) The World Factbook (2010.). "Airports - With Paved Runways". USA: The World Factbook. https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[190] Vidi:
• (eng.) IranAir (veljača 2011.). "IranAir Fleet". Tehran: Iran Air. Inačica izvorne stranice arhivirana 16. svibnja 2011.. http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Jaeger, Thomas; Saugy, Martial (2011.). "Iran Air Fleet". Switzerland: CH-Aviation. http://ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&airline=IR&al_op=1 Pristupljeno 21. travnja 2011

[191] (eng.) RIA Novosti (16. studenog 2007.). "Russia's Ilyushin Finance to supply Tu-204 planes to Iran". Moscow: Russian International News Agency. http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[192] (eng.) NITC (21. prosinca 2008.). "Road Construction Projects Upbeat". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3298/html/economy.htm#s352350 Pristupljeno 21. travnja 2011

[DOE14072010-193] 193,0 ^193,1 (eng.) DOE (14. srpnja 2010.). "Iran". Washington D.C.: United States Department of Energy. http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR Pristupljeno 21. travnja 2011

[194] (eng.) Fars News (17. siječnja 2010.). "Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. ožujka 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643 Pristupljeno 21. travnja 2011

[195] (eng.) IRNA (1. listopada 2010.). "Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://replay.web.archive.org/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[196] (eng.) PressTV (25. listopada 2008.). "Iran to launch more trade counselors". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[197] (eng.) Karimi, Majid (24. studenog 2008.). "Engineering Service Exports Improve". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3278/html/ Pristupljeno 21. travnja 2011

[198] (eng.) PressTV (13. travnja 2010.). "Iran's trade not limited to Europe". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[199] (eng.) UNIDO (2009.). "An Overview of the Economy of the Islamic Republic of Iran". New York City: United Nations Industrial Development Organization. http://www.unido.org/index.php?id=5035 Pristupljeno 21. travnja 2011

[200] (eng.) Habibi, Nader (5. svibnja 2006.). "The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran". San Francisco: Payvand News. http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[201] (eng.) PressTV (1. studenog 2008.). "$13bn: new record in Iran-India trade". Tehran: PressTV.ir. http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102 Pristupljeno 21. travnja 2011

[202] (eng.) PressTV (15. prosinca 2010.). "Iran pres. to attend ECO summit". Tehran: PressTV.ir. http://www.presstv.ir/detail/155512.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[203] (eng.) IRNA (20. veljače 2011.). "Iran, Iraq to broaden mutual cooperation". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471 Pristupljeno 21. travnja 2011

[204] (eng.) IRNA (17. siječnja 2011.). "Iran, Afghanistan trade up 25%". Tehran: Islamic Republic News Agency. http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919 Pristupljeno 21. travnja 2011

[205] (eng.) NITC (22. siječnja 2006.). "Islamic WTO Proposed". Tehran: Iran Daily. http://classic-web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm#s121587 Pristupljeno 21. travnja 2011

[206] (eng.) NITC (4. travnja 2006.). "In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b". Tehran: Iran Daily. http://classic-web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm#s135036 Pristupljeno 21. travnja 2011

[207] (eng.) NITC (22. listopada 2007.). "Overseas Workers Remit Over $2b". Tehran: Iran Daily. http://classic-web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm#s266820 Pristupljeno 21. travnja 2011

[Bloomberg25012010-208] 208,0 ^208,1 (eng.) Foroohar, Kambiz (25. siječnja 2010.). "Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws". New York City: Bloomberg BusinessWeek. http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA Pristupljeno 21. travnja 2011

[209] (eng.) ABC (lipanj 2002.). "Iran - Oil & Gas". Tehran: Atieh Bahar Consulting. http://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil&Gas.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[210] (eng.) Payvand News (27. svibnja 2007.). "Iran attracted $24.3b foreign capital in 16 years". Tehran: Mehr News Agency. http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[211] (eng.) Iran Daily (10. travnja 2007.). "Foreign Investment At Record Level". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20071222164054/http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[212] (eng.) Rodman, Véronique (9. svibnja 2007.). "Global Investment in Iran: Interactive". Washington D.C.: American Enterprise Institute. http://www.aei.org/press/26147 Pristupljeno 21. travnja 2011

[Parsi22052010-213] 213,0 ^213,1 (eng.) Parsi, Massoud (22. svibnja 2010.). "The tragicomedy of Iran sanctions". Doha, Qatar: Al Jazeera. http://english.aljazeera.net/focus/2010/05/201052271814825709.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[214] (eng.) Mehr News (30. lipnja 2007.). "Iran’s foreign assets surpass $62b". Tehran: Mehr News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. prosinca 2007.. http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378 Pristupljeno 21. travnja 2011

[215] (eng.) Amuzegar, Jahangir (3. listopada 2005.). "Iran's Third Development Plan: an Appraisal". Dallas, Texas: Red Orbit. http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[216] (eng.) Iran Daily (14. veljače 2007.). "Expats Worth $1.3 Trillion". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm#s209226 Pristupljeno 21. travnja 2011

[217] (eng.) MIGA (22. studenog 1010.). "MIGA Member Countries (175)". Washington D.C.: Multilateral Investment Guarantee Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 15. studenoga 2010.. http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695 Pristupljeno 21. travnja 2011

[218] (eng.) NITC (7. prosinca 2008.). "$34b Foreign Investment in 16 Years". Tehran: Iran Daily. http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941 Pristupljeno 21. travnja 2011

[219] (eng.) WTO (2011.). "Accessions: Iran". Geneva, Switzerland: World Trade Organization. http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[Dombey26052005-220] 220,0 ^220,1 (eng.) Dombey, Daniel (26. svibnja 2005.). "US agrees to Iran WTO membership talks". London: Financial Times. http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer= Pristupljeno 21. travnja 2011 (potrebna pretplata)

[221] (eng.) Iran Daily (15. travnja 2007.). "WTO Membership". Tehran: Iran-Daily.com. http://classic-web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm Pristupljeno 21. travnja 2011

[222] (eng.) Fars News (16. siječnja 2010.). "Iran Plans to Open Trade Centers Abroad". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 1. ožujka 2012.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289 Pristupljeno 21. travnja 2011

[223] (eng.) Maloney, Suzanne (2010.). "The Revolutionary Economy". Washington D.C.: United States Institute of Peace. http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy Pristupljeno 21. travnja 2011

[224] (eng.) Katzman, Kenneth (31. srpnja 2003.). "The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)". Washington D.C.: Congressional Research Service. http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf Pristupljeno 21. travnja 2011

[225] (eng.) Becker, Jo (23. prosinca 2010.). "U.S. Approved Business With Blacklisted Nations". New York City: New York Times. http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all Pristupljeno 21. travnja 2011

[226] (eng.) France 24 (30. studenog 2010.). "Iran nuclear talks back on, in Geneva next week". Issy-les-Moulineaux: France 24. http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week Pristupljeno 21. travnja 2011

[227] Vidi:
• (eng.) Fars News (22. svibnja 2010.). "Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient". Tehran: Fars News Agency. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. svibnja 2010.. http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372 Pristupljeno 21. travnja 2011
• (eng.) Richter, Paul (3. studenog 2010.). "Diplomat says Iran sanctions not working". Washington D.C.: Tribune Washington Bureau. http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[Cvitić30032004-228] 228,0 ^228,1 ^228,2 ^228,3 ^228,4 (hrv.) Cvitić, Plamenko (30. ožujka 2004.). "Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom". Zagreb: Nacional. http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom Pristupljeno 21. travnja 2011

[Čubelić08112008-229] 229,0 ^229,1 ^229,2 (hrv.) Čubelić, Tonka (8. studenog 2008.). "Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju". Split: Slobodna Dalmacija. http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[230] (hrv.) Klarić, Jasmina (10. svibnja 2010.). "Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom". Zagreb: Hrvatska radiotelevizija. http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94 Pristupljeno 21. travnja 2011

[231] (hrv.) TDR (8. rujna 2008.). "TDR gradi tvornicu u Iranu". Rovinj: Tvornica duhana Rovinj. http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html Pristupljeno 21. travnja 2011

[232] (hrv.) Vejnović, Saša (13. veljače 2009.). "Iranski Samand stiže u Hrvatsku". Zagreb: Poslovni dnevnik. http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx Pristupljeno 21. travnja 2011

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]

[27]

[28]

[29]

[30]

[31]

[32]

[33]

[34]

[35]

[36]

[37]

[38]

[39]

[40]

[41]

[42]

[43]

[44]

[45]

[46]

[47]

[48]

[49]

[50]

[51]

[52]

[53]

[54]

[55]

[56]

[57]

[58]

[59]

[60]

[61]

[62]

[63]

[64]

[65]

[66]

[67]

[68]

[69]

[70]

[71]

[72]

[73]

[74]

[75]

[76]

[77]

[78]

[79]

[80]

[81]

[82]

[83]

[84]

[85]

[86]

[87]

[88]

[89]

[90]

[91]

[92]

[93]

[94]

[95]

[96]

[97]

[98]

[99]

[100]

Gospodarstvo Irana
Datoteka:Tehran skyline may 2007.jpg
Teheran
Valuta	rijal
Fiskalna godina	21. ožujka - 20. ožujka (iranska kalendarska godina)
Gospodarske organizacije	ECO, OPEC, GECF, WTO (promatrač)
Statistika
BDP (PPP)	$1.296 bilijun USD (2013. proc.) (18.)
BDP rast	3% (2010. proc.)
BDP per capita	11.396 USD^[1] (2010. proc.)
BDP po sektoru	poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) (2010. proc.)
Inflacija (IPC)	8%^[2]
Stopa siromaštva	18% (2007. proc.)
Radna snaga	25,7 milijuna
Radna snaga prem zanimanju	poljoprivreda (25%), industrija (31%), usluge (45%) (2007. proc.)
Nezaposlenost	14,6%
Glavna industrija	nafta i prirodni plin, natrijev karbonat, motorna vozila, lijekovi, kućanski aparati, elektronika, energetika, električna energija, tekstili, graditeljstvo, cement i građevinski materijali, hrana, gnojivo, metali, obrambena industrija, turizam
Trgovina
Izvoz	94,6 milijardi USD^[3] (2010. proc.)
Izvozna dobra	nafta i prirodni plin (70%)^[3], motorna vozila, hrana, tehnika, rukotvorine
Glavni izvozni partneri	Kina (16.58%), Japan (11.9%), Indija (10.54%), Južna Koreja (7.54%), Turska (4.36%) (2009. proc.)
Uvoz	58.97 milijardi USD (2010. proc.)
Uvozna dobra	industrijske sirovine (46%), gotovi proizvodi (35%), tehnika
Glavni uvozni partneri	UAE (15.14%, Kina (13.48%), Njemačka (9.66%), Južna Koreja (7.16%), Italija (5.27%), Rusija (4.81%), Indija (4.12%) (2009. proc.)
Javne financije
Javni dug	12.84 milijardi USD
Prihodi	347 milijardi USD^[4]
Rashodi	333 milijardi USD^[4]
Ekonomska pomoć	121 milijuna USD (2008. proc.)
Glavni izvor Svi iznosi izraženi su u američkim dolarima

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<!--'''Gospodarstvo Irana'''-->{{izdvojeni članak|lipanj 2011.}}
+<!--'''Gospodarstvo Irana'''-->
 {{Gospodarstvo
 |zemlja u genitivu = Irana
@@ Redak 11: / Redak 11: @@
 |bdp               = $1.296 bilijun [[USD]] <small>([[2013.]] proc.)</small>
 |rast              = 3% <small>([[2010.]] proc.)</small>
-|per capita        = 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small>
+|per capita        = 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=Iran: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/01/weodata/weorept.aspx?pr.x=81&pr.y=11&sy=1980&ey=2010&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=429&s=NGDP_R%2CNGDP_RPCH%2CNGDP%2CNGDPD%2CNGDP_D%2CNGDPRPC%2CNGDPPC%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CPPPSH%2CPPPEX%2CPCPI%2CPCPIPCH%2CPCPIE%2CPCPIEPCH%2CLP%2CBCA%2CBCA_NGDPD&grp=0&a=#cs3|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small>
 |sektori           = poljoprivreda (11%), industrija (45,9%), usluge (43,1%) <small>([[2010.]] proc.)</small>
-|inflacija         = 8%<ref name="IMF2010.17">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 17.</ref>
+|inflacija         = 8%<ref name="IMF2010.17">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 17.</ref>
 |siromaštvo        = 18% <small>([[2007.]] proc.)</small>
 |radna-snaga       = 25,7 milijuna
@@ Redak 19: / Redak 19: @@
 |nezaposlenost     = 14,6%
 |industrija        = [[nafta]] i [[prirodni plin]], [[natrijev karbonat]], [[motorna vozila]], [[lijek]]ovi, kućanski aparati, [[elektronika]], [[Energija|energetika]], [[električna energija]], [[tekstil]]i, [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], [[cement]] i građevinski materijali, [[hrana]], [[gnojivo]], [[metal]]i, [[Vojna industrija|obrambena industrija]], [[turizam]]
-|izvoz             = 94,6 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small>
+|izvoz             = 94,6 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's non-oil exports reach $29bn|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167914.html|date=2. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> <small>([[2010.]] proc.)</small>
 |izvozna dobra     = [[nafta]] i [[prirodni plin]] (70%)<ref name="PressTV02032011"/>, [[motorna vozila]], [[hrana]], [[tehnika]], rukotvorine
 |izvozni partneri  = [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%), [[Turska]] (4.36%) <small>([[2009.]] proc.)</small>
@@ Redak 26: / Redak 26: @@
 |uvozni partneri   = [[UAE]] (15.14%, [[Kina]] (13.48%), [[Njemačka]] (9.66%), [[Južna Koreja]] (7.16%), [[Italija]] (5.27%), [[Rusija]] (4.81%), [[Indija]] (4.12%) <small>([[2009.]] proc.)</small>
 |dug               = 12.84 milijardi [[USD]]
-|prihodi           = 347 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010">{{eng icon}} {{cite web|last=Dareini|first=Ali Akbar|title=Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|url=http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm|date=10. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+|prihodi           = 347 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Dareini|first=Ali Akbar|title=Fighting intensifies in Iran over subsidy cuts|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|url=http://www.businessweek.com/ap/financialnews/D9EBMT480.htm|date=10. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |rashodi           = 333 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg1032010"/>
 |pomoć             = 121 milijuna [[USD]] <small>([[2008.]] proc.)</small>
 }}
-'''[[Iran]]sko gospodarstvo''' mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{cite web|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iransko [[gospodarstvo]] bilo je 18. najveće u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u međunarodnim statistikama: [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{hrv icon}} {{cite web|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+'''[[Iran]]sko gospodarstvo''' mješavina je [[Plansko gospodarstvo|centralno planiranog]] državnog [[Vlasništvo|vlasništva]] nad [[Nafta|naftnim]] i drugim velikim [[Poduzeće|poduzećima]], privatnog [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i seoske [[Poljoprivreda|poljoprivrede]]<ref name="TDS2011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=TDS|title=Iran: Economy|url=http://www.traveldocs.com/ir/economy.htm|publisher=Travel Document Systems|location=Washington DC, New York, San Francisco|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem [[2000-ih]] godina iransko [[gospodarstvo]] bilo je 18. najveće u [[svijet]]u<ref name="IranBDP3">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Country comparison: GDP at purchasing power parity|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2001rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Gross domestic product 2009, PPP|url=http://siteresources.worldbank.org/DATASTATISTICS/Resources/GDP_PPP.pdf|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=World: 5. Report for Selected Countries and Subjects|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2010/02/weodata/weorept.aspx?sy=2009&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=512%2C941%2C914%2C446%2C612%2C666%2C614%2C668%2C311%2C672%2C213%2C946%2C911%2C137%2C193%2C962%2C122%2C674%2C912%2C676%2C313%2C548%2C419%2C556%2C513%2C678%2C316%2C181%2C913%2C682%2C124%2C684%2C339%2C273%2C638%2C921%2C514%2C948%2C218%2C943%2C963%2C686%2C616%2C688%2C223%2C518%2C516%2C728%2C918%2C558%2C748%2C138%2C618%2C196%2C522%2C278%2C622%2C692%2C156%2C694%2C624%2C142%2C626%2C449%2C628%2C564%2C228%2C283%2C924%2C853%2C233%2C288%2C632%2C293%2C636%2C566%2C634%2C964%2C238%2C182%2C662%2C453%2C960%2C968%2C423%2C922%2C935%2C714%2C128%2C862%2C611%2C716%2C321%2C456%2C243%2C722%2C248%2C942%2C469%2C718%2C253%2C724%2C642%2C576%2C643%2C936%2C939%2C961%2C644%2C813%2C819%2C199%2C172%2C184%2C132%2C524%2C646%2C361%2C648%2C362%2C915%2C364%2C134%2C732%2C652%2C366%2C174%2C734%2C328%2C144%2C258%2C146%2C656%2C463%2C654%2C528%2C336%2C923%2C263%2C738%2C268%2C578%2C532%2C537%2C944%2C742%2C176%2C866%2C534%2C369%2C536%2C744%2C429%2C186%2C433%2C925%2C178%2C746%2C436%2C926%2C136%2C466%2C343%2C112%2C158%2C111%2C439%2C298%2C916%2C927%2C664%2C846%2C826%2C299%2C542%2C582%2C967%2C474%2C443%2C754%2C917%2C698%2C544&s=PPPGDP&grp=0&a=&pr.x=64&pr.y=7|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (s tendencijom rasta na 12. mjesto do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to be world's 12th economy in 2015|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.com/detail/156979.html|date=24. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), s najrazvijenijom [[Industrija|industrijom]], [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[Energija|energetikom]], [[IT|informatičkom tehnologijom]] i [[građevinarstvo]]m na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>Iran u međunarodnim statistikama: [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Industrija]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Poljoprivreda]], [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Energetika]] i [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Komunikacije]]</ref><ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Hodaej|first=Mohsen Šarif|title=Islamska Republika Iran, znanstveno i tehnološko središte regije|url=http://www.iran.hr/index.php/opcipodatci/ostaliclanci/znanstvenotehnoloskosrediste|publisher=Iranski Kulturni Centar|location=Zagreb|date=18. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{cite web|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=veljača 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je [[Iran]] danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{cite web|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.
+Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji [[Nafta|nafte]] i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim [[Tržišno gospodarstvo|tržišnim reformama]]. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja [[automobil]]ske, [[Zračni promet|zračne]], [[Elektronika|elektroničke]], [[Rafinerija nafte|petrokemijske]] i [[Iranski nuklearni program|nuklearne industrije]]. Jako naftno tržište od [[1996.]] godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova<ref name="Farahbakhsh2001">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Farahbakhsh|first=Ali|title=Iranian Economy in Six Snapshots|url=http://web.archive.org/web/20070927023440/http://www.irvl.net/six_snapshots.htm|publisher=Payam-e Emrooz (No. 23)|location=Iran|date=veljača 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> zbog čega je [[Iran]] danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na [[BDP]] (3,7% odnosno 12,8 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Country comparison: Debt - External|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2079rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>). [[Nafta]] i [[prirodni plin]], nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> ali ujedno manje od 10% ukupnog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IMF2010.15">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 15.</ref>.
-Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas [[Iran]] ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{hrv icon}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. rujna 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine [[Iran]] je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. srpanj 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna [[proizvodnja]] najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, [[automobil]]e, [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvode, [[lijek]]ove, itd. Danas [[Iran]] ima razvijenu domaću [[Industrija|industriju]], a mnogo se ulaže i u napredne [[znanost]]i poput [[Nanotehnologija|nanotehnologije]], [[Biotehnologija|biotehnologije]], [[Farmakologija|farmakologije]], [[svemir]]ske i [[Nuklearna energija|nuklearne tehnologije]], itd.<ref name="LiderPress20032008">{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Iran ima i veliki [[Turizam|turistički]] potencijal s obzirom da se na temelju atraktivnih [[Zemljopis Irana|prirodnih]] i [[Povijest Irana|povijesnih]] lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta<ref name="Payvand07092003">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran ranks 68th in tourism revenues worldwide|url=http://www.payvand.com/news/03/sep/1037.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=7. rujna 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2005.]] i [[2010.]] godine [[Iran]] je prošao proces [[Privatizacija|privatizacije]] zbog čega je državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] smanjen sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran privatizes $63bn of state assets|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=112444&sectionid=351020102|date=29. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%<ref name="Privat20">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Justice Shares Payment Soon|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3300/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=23. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=بحث داغ محافل اقتصادی ايران درباره فرمان آيت الله خامنه ای|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/story/2006/07/060716_ra-rm-article44.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=16. srpanj 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Gospodarstvo [[Iran]]a u [[2010.]] godini procjenjeno je između 858.66<ref name="IMFIran2010"/> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni gospodarski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref name="IMF2010.17"/>.
+Gospodarstvo [[Iran]]a u [[2010.]] godini procjenjeno je između 858.66<ref name="IMFIran2010"/> i 863,5<ref name="IranCIA2011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Iran|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/ir.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> milijardi [[USD]] prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]], odnosno na oko 11.396 [[USD]] po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije [[1979.]] godine unatoč udvostručenju stanovništva<ref name="IMFIran2010"/>. Usprkos sankcijama nametnutih zbog [[Iranski nuklearni program|nuklearnog programa]], Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetske financijske krize]]<ref name="2Kriza">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran economy strong despite sanctions|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/144029.html|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Iran's economy dynamic despite US sanctions|url=http://english.irib.ir/analysis/commentaries/item/72168-irans-economy-dynamic-despite-us-sanctions|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Glavni gospodarski problemi tijekom [[2000-ih]] godina bili su dvoznamenkasti postoci [[nezaposlenost]]i<ref name="Farahbakhsh2001"/> i [[Inflacija|inflacije]]<ref name="MundiInflation2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Index Mundi|title=Iran Inflation rate (consumer prices)|url=http://www.indexmundi.com/iran/inflation_rate_(consumer_prices).html|publisher=The World Factbook|location=USA|date=11. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, koji su [[2010.]] godine iznosili 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> odnosno 8%<ref name="IMF2010.17"/>.
-Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je [[Iran]] ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|archivedate=21. studenoga 2011.}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Vodeći iranski trgovački partneri su [[Kina]], [[Njemačka]], [[Južna Koreja]], [[Francuska]], [[Japan]], [[Rusija]], [[Turska]] i [[Italija]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su [[Sirija]], [[Indija]], [[Venecuela]], [[Šri Lanka]] i [[Južna Afrika]]. Postotak [[žena]] u radnoj snazi je 33%<ref name="Payvand10022009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Moghadam|first=Valentine M.|title=Where Are Iran's Working Women?|url=http://www.payvand.com/news/09/feb/1110.html|publisher=The Middle East Institute|work=Payvand Iran News|location=Washington D.C.|date=10. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 28,4% u industriji po čemu je [[Iran]] ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Labor Statistics > Employees, industry, female > % of female employment (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|publisher=World Development Indicators database|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20111121122121/http://www.nationmaster.com/graph/lab_emp_ind_fem_of_fem_emp-labor-employees-industry-female-employment|archivedate=21. studenoga 2011.}}</ref>. Iranska metropola [[Teheran]] najjeftiniji je glavni grad [[svijet]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=CNN|title=World's most expensive cities|url=http://money.cnn.com/2007/03/05/real_estate/expensive_world_cities/index.htm|publisher=Cable News Network|location=Atlanta, Georgia|date=6. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 == Povijest ==
-[[Iran]] je bilježio stabilni [[Gospodarstvo|gospodarski]] rast do prijelaza iz [[1970-ih]] u [[1980-ih|1980-e]]<ref name="TDS2011"/> kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala ([[1978.]]), a potom [[Iranska revolucija|revolucija]] ([[1979.]]) i [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]] – [[1988.]]). Tradicionalno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] društvo u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prošlo je kroz razdoblje intezivne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i gospodarske modernizacije koja je [[1978.]] godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi [[USD]] (neposredno prije revolucije)<ref name="Hakimzadeh2006">{{eng icon}} {{cite web|last=Hakimzadeh|first=Shirin|title=Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home|url=http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424|publisher=Migration Information|location=Washington D.C.|date=rujan 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iran]] je bilježio stabilni [[Gospodarstvo|gospodarski]] rast do prijelaza iz [[1970-ih]] u [[1980-ih|1980-e]]<ref name="TDS2011"/> kada je zemlju prvo zahvatio snažan bijeg kapitala ([[1978.]]), a potom [[Iranska revolucija|revolucija]] ([[1979.]]) i [[Iransko-irački rat|iračka agresija]] ([[1980.]] – [[1988.]]). Tradicionalno [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] društvo u drugoj polovici [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prošlo je kroz razdoblje intezivne [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] i gospodarske modernizacije koja je [[1978.]] godine narušena snažnim bijegom kapitala iz zemlje u vrijednosti 30-40 milijardi [[USD]] (neposredno prije revolucije)<ref name="Hakimzadeh2006">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Hakimzadeh|first=Shirin|title=Iran: A Vast Diaspora Abroad and Millions of Refugees at Home|url=http://www.migrationinformation.org/Profiles/display.cfm?ID=424|publisher=Migration Information|location=Washington D.C.|date=rujan 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 Ciljevi [[iran]]ske vlade nakon revolucije bili su [[Gospodarstvo|gospodarska]] nezavisnost, potpuna zaposlenost i zadovoljavajući životni standard za sve građane. Ipak, krajem [[20. stoljeće|20. stoljeća]] zemlja se suočavala s problemom udvostručenja [[Stanovništvo|stanovništva]] između [[1980.]] i [[2000.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Gheissari|first=Ali|title=Contemporary Iran: Economy, Society, Politics|publisher=Oxford University Press|location=USA|year=2009.|isbn=0195378490}}</ref>. Broj poljoprivrednika značajno je opao zbog procesa [[Urbanizacija|urbanizacije]] započetog još [[1960-ih]] godina<ref name="Hakimzadeh2006"/>.
-Nakon [[Nacionalizacija|Nacionalizacije]] iz [[1979.]] godine oko 80% iranskog gospodarstva stavljeno je pod državnu kontrolu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Osmogodišnji [[Iransko-irački rat|rat]] protiv [[Irak]]a i njegovih saveznika uzrokovao je oko 300.000 mrtvih i više od 500.000 ranjenih Iranaca, dok je nanesena šteta gospodarstvu iznosila oko 500 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Iran-Iraq War (1980-1988)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=27. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Poslije rata koji je završen [[1988.]] godine, iranska vlada pokrenula je intezivan razvoj [[Komunikacije|komunikacija]], [[promet]]a, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], [[Industrija|industrije]], [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Obrazovanje|obrazovanja]] i energetike (uključujući [[Iranski nuklearni program|nuklearni program]]), kao i uspostavljanje boljih [[Trgovina|trgovačkih]] odnosa sa susjednim i drugim državama [[svijet]]a<ref name="Farahbakhsh2001"/>.
+Nakon [[Nacionalizacija|Nacionalizacije]] iz [[1979.]] godine oko 80% iranskog gospodarstva stavljeno je pod državnu kontrolu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Bonyad-e Mostazafan va Janbazan; Oppressed and Disabled Veterans Foundation (MJF)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/mjf.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Osmogodišnji [[Iransko-irački rat|rat]] protiv [[Irak]]a i njegovih saveznika uzrokovao je oko 300.000 mrtvih i više od 500.000 ranjenih Iranaca, dok je nanesena šteta gospodarstvu iznosila oko 500 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Iran-Iraq War (1980-1988)|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/war/iran-iraq.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=27. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Poslije rata koji je završen [[1988.]] godine, iranska vlada pokrenula je intezivan razvoj [[Komunikacije|komunikacija]], [[promet]]a, [[Poljoprivreda|poljoprivrede]], [[Industrija|industrije]], [[Zdravstvo|zdravstva]], [[Obrazovanje|obrazovanja]] i energetike (uključujući [[Iranski nuklearni program|nuklearni program]]), kao i uspostavljanje boljih [[Trgovina|trgovačkih]] odnosa sa susjednim i drugim državama [[svijet]]a<ref name="Farahbakhsh2001"/>.
 == Makroekonomski trendovi ==
 [[Datoteka:Iran BDP (Cro).jpg|mini|desno|250px|[[Iran]]ski nominalni [[BDP]] između [[2000.]] i [[2016.]] godine]]
-Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] ([[BDP]]), zatim [[industrija]] ([[rudarstvo]] i proizvodnja), te [[poljoprivreda]]<ref name="IranCIA2011"/>. Nominalni [[BDP]] iznosio je 331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2009.]] godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u za [[2010.]] godinu; odnosno 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za [[2011.]] godinu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[EIU]]-a očekuje se porast od 472 milijardi [[USD]] u [[2011.]], 545 milijardi [[USD]] u [[2012.]], 626 milijardi [[USD]] u [[2013.]], 705 milijardi [[USD]] u [[2014.]], te 804 milijarde [[USD]] u [[2015.]] godini.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[BDP]] prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi [[USD]]<ref name="IranBDP3"/> odnosno 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010"/> po glavi stanovnika što je istovjetno [[Svijet|svjetskom]] prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima [[Goldman Sachs]]a, ugledne [[SAD|američke]] tvrtke za [[banka]]rska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da [[Iran]] postane jedno od najvećih svjetskih gospodarstava u [[21. stoljeće|21. stoljeću]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130910223910/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|archivedate=10. rujna 2013.}}</ref>.
+Početkom [[21. stoljeće|21. stoljeća]] uslužne djelatnosti činile su najveći postotak u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] ([[BDP]]), zatim [[industrija]] ([[rudarstvo]] i proizvodnja), te [[poljoprivreda]]<ref name="IranCIA2011"/>. Nominalni [[BDP]] iznosio je 331.02 milijardi [[USD]] prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2009.]] godine; 337,9 milijardi [[USD]] prema [[MMF]]-u za [[2010.]] godinu; odnosno 484 milijarde [[USD]] prema iranskim procjenama za [[2011.]] godinu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran GDP exceeds $484bn per annum|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167500.html|date=28. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[EIU]]-a očekuje se porast od 472 milijardi [[USD]] u [[2011.]], 545 milijardi [[USD]] u [[2012.]], 626 milijardi [[USD]] u [[2013.]], 705 milijardi [[USD]] u [[2014.]], te 804 milijarde [[USD]] u [[2015.]] godini.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=231013|title=Iran’s GDP up $44b: Economist|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=28. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[BDP]] prema paritetu kupovne moći iznosi 863,5 milijardi [[USD]]<ref name="IranBDP3"/> odnosno 11.396 [[USD]]<ref name="IMFIran2010"/> po glavi stanovnika što je istovjetno [[Svijet|svjetskom]] prosjeku, dok se u idućih pet godina očekuje udvostručenje BDP-a. Prema podacima [[Goldman Sachs]]a, ugledne [[SAD|američke]] tvrtke za [[banka]]rska ulaganja i sigurnost, postoji velika mogućnost da [[Iran]] postane jedno od najvećih svjetskih gospodarstava u [[21. stoljeće|21. stoljeću]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130910223910/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20'07-goldmansachs.pdf|archivedate=10. rujna 2013.}}</ref>.
 {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%;"
@@ Redak 75: / Redak 75: @@
 [[Datoteka:US dollar Iranian rial exchange rates (Cro).jpg|mini|desno|250px|Nakon uvođenja fluktuirajućeg deviznog tečaja [[2003.]] godine vrijednost [[iran]]skog [[Iranski rijal|rijala]] ostala je relativno stabilna]]
-Od revolucije iz [[1979.]] godine, prosječna vladina izdvajanja za socijalnu politiku iznosila su 59% državnog [[budžet]]a, 17% za gospodarske namjene, 15% za [[Oružane snage Irana|obranu]], te 13% za općenite namjene<ref name="CurtisHooglund2008">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric James|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=Library of Congress|location=Washington D.C.|date=travanj 2008.|isbn=978-0-8444-1187-3|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 195.</ref>. Od socijalno-gospodarskih izdvajanja prosječno je 39% odlazilo na [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i socijalnu sigurnost, 20% za ostalu socijalnu skrb, 3% za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], 16% za [[Voda|vodu]] i [[Energija|energiju]], 5% za [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]], 12% za [[Cestovni promet|cestogradnju]] i [[promet]], te 5% za ostale namjene<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Iransko [[Investicija|investiranje]] je u [[2009.]] godini iznosilo 27,7% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je između [[2002.]] i [[2006.]] godine prosječna [[inflacija]] iznosila 14%<ref name="MundiInflation2010"/> (8% u 2010.<ref name="IMF2010.17"/>). Državni [[budžet]] u [[2010.]] godini procjenjen je na 368 milijardi [[USD]] što je porast od 31% u odnosu na godinu ranije<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Bozorgmehr|first=Najmeh|title=Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget|url=http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1|publisher=Financial Times|location=London|date=24. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok je početkom [[2009.]] godine Iran imao devizne pričuve u vrijednosti iznad 100 milijardi [[USD]]<ref name="bloomberg.com">{{eng icon}} {{cite web|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Od revolucije iz [[1979.]] godine, prosječna vladina izdvajanja za socijalnu politiku iznosila su 59% državnog [[budžet]]a, 17% za gospodarske namjene, 15% za [[Oružane snage Irana|obranu]], te 13% za općenite namjene<ref name="CurtisHooglund2008">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Curtis|first=Glenn|coauthors=Hooglund, Eric James|title=Iran, a country study|url=http://lcweb2.loc.gov/frd/cs/pdf/CS_Iran.pdf|publisher=Library of Congress|location=Washington D.C.|date=travanj 2008.|isbn=978-0-8444-1187-3|accessdate=21. travnja 2011}}, str. 195.</ref>. Od socijalno-gospodarskih izdvajanja prosječno je 39% odlazilo na [[obrazovanje]], [[zdravstvo]] i socijalnu sigurnost, 20% za ostalu socijalnu skrb, 3% za [[Poljoprivreda|poljoprivredu]], 16% za [[Voda|vodu]] i [[Energija|energiju]], 5% za [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]], 12% za [[Cestovni promet|cestogradnju]] i [[promet]], te 5% za ostale namjene<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Iransko [[Investicija|investiranje]] je u [[2009.]] godini iznosilo 27,7% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok je između [[2002.]] i [[2006.]] godine prosječna [[inflacija]] iznosila 14%<ref name="MundiInflation2010"/> (8% u 2010.<ref name="IMF2010.17"/>). Državni [[budžet]] u [[2010.]] godini procjenjen je na 368 milijardi [[USD]] što je porast od 31% u odnosu na godinu ranije<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Bozorgmehr|first=Najmeh|title=Ahmadinejad unveils expansionary Iran budget|url=http://www.ft.com/cms/s/a1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2Fa1d2d898-0908-11df-ba88-00144feabdc0.html%3Fnclick_check%3D1&_i_referer=&nclick_check=1|publisher=Financial Times|location=London|date=24. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok je početkom [[2009.]] godine Iran imao devizne pričuve u vrijednosti iznad 100 milijardi [[USD]]<ref name="bloomberg.com">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nasseri|first=Ladane|title=Iran Has Foreign Exchange Reserves Topping $100 Billion, Ahmadinejad Says|publisher=Bloomberg|location=USA|url=http://www.bloomberg.com/news/2010-10-30/iran-has-foreign-exchange-reserves-topping-100-billion-ahmadinejad-says.html|date=30. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 == Petogodišnji društveno-gospodarski razvojni plan ==
-Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo|društveno]]-[[Gospodarstvo|gospodarski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=14. rujna 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IJPH|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[Plansko gospodarstvo|planskog]] i [[Tržišno gospodarstvo|tržišnog]] [[Gospodarstvo|gospodarstva]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Jbili|first=Abdelali|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=1. ožujka 2007.|isbn=9781589064416|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Petogodišnji [[Planiranje (ekonomija)|razvojni plan]] za razdoblje između [[2010.]] i [[2015.]] godine postavlja smjernice za državni [[Društvo|društveno]]-[[Gospodarstvo|gospodarski]] razvoj<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran’s fifth development plan sees 12% inflation rate|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=203292|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=14. rujna 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sam plan osmišljen je da stanovništvu omogući veći utjecaj i dijelom je „Vizije [[2025.]]”, strategije za dugoročni održivi rast<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IJPH|title=Iran’s Health Innovation and Science Development Plan by 2025|url=http://journals.tums.ac.ir/upload_files/pdf/13322.pdf|publisher=Iranian Journal of Public Health, Vol. 38, Suppl. 1|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[MMF|Međunarodnog monetarnog fonda]], [[Iran]] se nalazi u tranziciji između [[Plansko gospodarstvo|planskog]] i [[Tržišno gospodarstvo|tržišnog]] [[Gospodarstvo|gospodarstva]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jbili|first=Abdelali|coauthors=Kramarenko, Vitali; Bailén, José|title=Islamic Republic of Iran: Managing the Transition to a Market Economy|url=http://www.imf.org/External/Pubs/NFT/2007/iran/market/market.pdf|publisher=International Monetary Fund|location=Washington D.C.|date=1. ožujka 2007.|isbn=9781589064416|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 === Plan gospodarske reforme ===
-Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Iranski rijal|valute]], [[porez]]a, [[Carina|carine]], [[Građevinarstvo|graditeljstva]], zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i [[produktivnost]]. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do [[2015.]] godine<ref name="Turquoise012011">{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Special Report: Subsidies Reform Plan|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52|location=Tehran & London|date=siječanj 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Yamouri2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Yamouri|first=Najat|title=Country Brief: Iran|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=rujan 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Guillaume|first=Dominique|coauthors=Zytek, Roman|title=Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm|publisher=International Monetary Fund Survey Magazine|location=Washington D.C.|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije [[cijena]] u državnom gospodarstvu što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih gospodarskih grana<ref name="Turquoise012011"/>. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na [[bankarstvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Market Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49|location=Tehran & London|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveće [[gospodarstvo]] svijeta do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010"/>.
+Proširenje javne zdravstvene skrbi i međunarodni odnosi spadaju u ostale glavne ciljeve petogodišnjeg razvojnog plana koji uključuje reformu subvencioniranja, [[Bankarstvo|bankarstva]], [[Iranski rijal|valute]], [[porez]]a, [[Carina|carine]], [[Građevinarstvo|graditeljstva]], zapošljavanja, razvoj nacionalne distribucije robe i usluga, te socijalnu pravdu i [[produktivnost]]. Glavni cilj iranske vlade jest ostvarivanje apsolutne samodostatnosti do [[2015.]] godine<ref name="Turquoise012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Turquoise Partners|title=Special Report: Subsidies Reform Plan|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Jan11.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 52|location=Tehran & London|date=siječanj 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Yamouri2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Yamouri|first=Najat|title=Country Brief: Iran|url=http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312966~pagePK:141132~piPK:141107~theSitePK:312943,00.html|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=rujan 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Uklanjajući energetske subvencije, iranski dugoročni cilj je poboljšanje industrijske učinkovitosti kao i povećanje tržišne konkurentnosti na svjetskoj gospodarskoj sceni<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Guillaume|first=Dominique|coauthors=Zytek, Roman|title=Iran to Cut Oil Subsidies in Energy Reform|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/survey/so/2010/INT092810A.htm|publisher=International Monetary Fund Survey Magazine|location=Washington D.C.|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedenim reformama planiraju se ukloniti glavni izvori neučinkovitosti odnosno distorzije [[cijena]] u državnom gospodarstvu što bi se trebalo odraziti i na preustroj drugih glavnih gospodarskih grana<ref name="Turquoise012011"/>. Iranski bankarski sektor često se vidi kao potencijalna živica protiv uklanjanja subvencija s obzirom da plan ne obuhvaća izravan utjecaj na [[bankarstvo]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Turquoise Partners|title=Market Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Oct10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 49|location=Tehran & London|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski predsjednik [[Mahmud Ahmadinežad]] objavio je kako je nacionalni cilj postati 12. najveće [[gospodarstvo]] svijeta do [[2015.]] godine<ref name="PressTV24122010"/>.
 {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:left;"
@@ Redak 91: / Redak 91: @@
 | [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Gospodarstvo|Najveće gospodarstvo svijeta]] || 18.<ref name="IranBDP3"/> || 12. u 2015. g.<ref name="PressTV24122010"/>
 |-
-| [[Gospodarski rast]] || 3%<ref name="IranCIA2011"/> || 8% (prosječno)<ref name="France2411012010">{{eng icon}} {{cite web|last=France 24|title=Iran five-year plan targets annual 8% growth|url=http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=11. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>; 3,6% (predviđanja)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BMI|title=Iran Commercial Banking Report Q1 2009|url=http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009|publisher=Business Monitor International|location=London|date=ožujak 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+| [[Gospodarski rast]] || 3%<ref name="IranCIA2011"/> || 8% (prosječno)<ref name="France2411012010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=France 24|title=Iran five-year plan targets annual 8% growth|url=http://www.france24.com/en/20100111-iran-five-year-plan-targets-annual-8-growth?quicktabs_1=0|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=11. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>; 3,6% (predviđanja)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BMI|title=Iran Commercial Banking Report Q1 2009|url=http://www.researchandmarkets.com/research/62a3b3/iran_commercial_banking_report_q1_2009|publisher=Business Monitor International|location=London|date=ožujak 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |-
-| [[Nezaposlenost]] || 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> || 7% u 2012. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to cut jobless rate to 7% by 2012|url=http://www.presstv.ir/detail/165009.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pomoću otvaranja milijun radnih mjesta godišnje<ref name="France2411012010"/>
+| [[Nezaposlenost]] || 14,6%<ref name="IranCIA2011"/> || 7% u 2012. g.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to cut jobless rate to 7% by 2012|url=http://www.presstv.ir/detail/165009.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pomoću otvaranja milijun radnih mjesta godišnje<ref name="France2411012010"/>
 |-
 | [[Inflacija]] || 8%<ref name="IMF2010.15"/> || do 12%<ref name="France2411012010"/>
 |-
-| [[Porez na dodanu vrijednost]] || 3%<ref name="Turquoise122010">{{eng icon}} {{cite web|last=Turquoise Partners|title=Country Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 51|location=Tehran & London|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 8%<ref name="Turquoise122010"/>
+| [[Porez na dodanu vrijednost]] || 3%<ref name="Turquoise122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Turquoise Partners|title=Country Overview|url=http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/IIM-Dec10.pdf|publisher=Iran Investment Monthly, Volume 5, No. 51|location=Tehran & London|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 8%<ref name="Turquoise122010"/>
 |-
-| Cijena [[Nafta|nafte]] || 60 USD po barelu || 65 USD po barelu (prosječno)<ref name="France2411012010"/>; 250 milijarde USD ukupnih godišnjih prihoda<ref name="Payvand22122010">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran eyes $250 billion annual revenue in 5 years|url=http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=22. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+| Cijena [[Nafta|nafte]] || 60 USD po barelu || 65 USD po barelu (prosječno)<ref name="France2411012010"/>; 250 milijarde USD ukupnih godišnjih prihoda<ref name="Payvand22122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran eyes $250 billion annual revenue in 5 years|url=http://www.payvand.com/news/10/dec/1216.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=22. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |-
-| Proizvodnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || 220 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran daily gas production hits 600mcm|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154919.html|date=11. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 330 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to up gas production capacity|url=http://www.presstv.com/detail/158125.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+| Proizvodnja [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || 220 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran daily gas production hits 600mcm|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/154919.html|date=11. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 330 milijardi m³ godišnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to up gas production capacity|url=http://www.presstv.com/detail/158125.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |-
 | Udjel nenaftnog [[izvoz]]a || 30% (66,2 milijardi USD)<ref name="PressTV02032011"/> || 30% (110 milijardi USD) u 2015. g.<ref name="France2411012010"/><ref name="Turquoise122010"/>
 |-
-| Ulaganje u [[Industrija|industriju]] [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || ''Nepoznato'' || 20 milijardi USD godišnje (privatna i izravna strana ulaganja)<ref name="France2411012010"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=South Pars attracts $15b in domestic investment|url=http://www.payvand.com/news/10/jun/1138.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=15. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+| Ulaganje u [[Industrija|industriju]] [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] || ''Nepoznato'' || 20 milijardi USD godišnje (privatna i izravna strana ulaganja)<ref name="France2411012010"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=South Pars attracts $15b in domestic investment|url=http://www.payvand.com/news/10/jun/1138.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=15. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |-
-| [[Rafinerija nafte|Petrokemijska]] proizvodnja || 50 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran to build 46 new petchem units|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=13. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=$44b investment for 64 petchem projects|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=23. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 100 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2"/>
+| [[Rafinerija nafte|Petrokemijska]] proizvodnja || 50 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2">Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran to build 46 new petchem units|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=212109|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=13. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=$44b investment for 64 petchem projects|url=http://www.tehrantimes.com/Index_view.asp?code=230826|publisher=TehranTimes.com|location=Tehran|date=23. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 100 milijuna tona godišnje<ref name="TehranTimes2"/>
 |-
-| Pohrana [[Nafta|nafte]] || 25% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranDaily26102010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Bunkering Sector Flourishing|url=http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm#|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=26. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20121216081057/http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm%23|archivedate=16. prosinca 2012.}}</ref> || 50% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]; 7,5 milijuna tona<ref name="IranDaily26102010"/>
+| Pohrana [[Nafta|nafte]] || 25% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="IranDaily26102010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Bunkering Sector Flourishing|url=http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm#|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=26. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20121216081057/http://www.iran-daily.com/1389/8/4/MainPaper/3810/Page/4/Index.htm%23|archivedate=16. prosinca 2012.}}</ref> || 50% udjela na tržištu [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]; 7,5 milijuna tona<ref name="IranDaily26102010"/>
 |-
-| Pohrana [[Rafinerija nafte|petrokemijskih proizvoda]] || 11,5 milijardi litara<ref name="PressTV28012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to open biggest oil refinery in ME|url=http://www.presstv.com/detail/162338.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 16,7 milijardi litara<ref name="PressTV28012011"/>
+| Pohrana [[Rafinerija nafte|petrokemijskih proizvoda]] || 11,5 milijardi litara<ref name="PressTV28012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to open biggest oil refinery in ME|url=http://www.presstv.com/detail/162338.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 16,7 milijardi litara<ref name="PressTV28012011"/>
 |-
-| Ulaganje u [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] || 30 milijardi USD godišnje (2009.)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran: $30 Billion Dollar to be invested in industry|url=http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=15. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 70 milijardi USD godišnje<ref name="IranDaily04072010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Mining Sector Exports Hit $8b|url=http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=4. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20121209063503/http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|archivedate=9. prosinca 2012.}}</ref>
+| Ulaganje u [[Industrija|industriju]] i [[rudarstvo]] || 30 milijardi USD godišnje (2009.)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran: $30 Billion Dollar to be invested in industry|url=http://www.payvand.com/news/08/nov/1148.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=15. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 70 milijardi USD godišnje<ref name="IranDaily04072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Mining Sector Exports Hit $8b|url=http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=4. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20121209063503/http://www.iran-daily.com/1389/4/13/MainPaper/3720/Page/4/Index.htm|archivedate=9. prosinca 2012.}}</ref>
 |-
 | Proizvodnja sirovog [[Željezo|željeza]] || 10.76 milijuna tona godišnje<ref name="BGS2011">{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Brown|first=T. J.|coauthors=Bide, T.; Walters, A. S.; Idoine, N. E.; Shaw, R. A.; Hannis, S. D.; Lusty, P. A. J.; Kendall, R.|title=World Mineral Production 2005-09|url=http://www.bgs.ac.uk/downloads/start.cfm?id=1987|publisher=British Geological Survey|location=Keyworth, Nottingham|year=2011.|isbn=978-0-85272-677-8|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 42 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
@@ Redak 119: / Redak 119: @@
 | Proizvodnja [[Željezo|željezne]] rudače || 38,2 milijuna tona godišnje<ref name="BGS2011"/> || 66 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
 |-
-| Proizvodnja [[cement]]a || 65 milijuna tona godišnje<ref name="PressTV05072010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran 5th cement producer in world|url=http://edition.presstv.ir/detail/133493.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=5. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 110 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
+| Proizvodnja [[cement]]a || 65 milijuna tona godišnje<ref name="PressTV05072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran 5th cement producer in world|url=http://edition.presstv.ir/detail/133493.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=5. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> || 110 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
 |-
 | Proizvodnja [[Vapnenac|vapnenca]] || ''Nepoznato'' || 166 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily04072010"/>
 |-
-| Novi [[Industrija|industrijski]] parkovi || ''Nepoznato'' || 50 novih industrijskih parkova do 2015. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NGDIR|title=Economy News|url=http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132|publisher=National Geoscience Database of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+| Novi [[Industrija|industrijski]] parkovi || ''Nepoznato'' || 50 novih industrijskih parkova do 2015. g.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NGDIR|title=Economy News|url=http://www.ngdir.ir/News/NewsDetail.asp?PID=16132|publisher=National Geoscience Database of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |-
-| Broj [[Turizam|turističkih]] posjeta || 2,219.000 stranih turista (2007.)<ref name="UNWTO2010">{{eng icon}} {{cite web|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|archivedate=3. rujna 2015.}}</ref> || 20 milijuna turista do 2025. g.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran marks World Tourism Day|url=http://www.presstv.ir/detail/144383.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
+| Broj [[Turizam|turističkih]] posjeta || 2,219.000 stranih turista (2007.)<ref name="UNWTO2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|archivedate=3. rujna 2015.}}</ref> || 20 milijuna turista do 2025. g.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran marks World Tourism Day|url=http://www.presstv.ir/detail/144383.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=28. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>
 |-
-| [[Luka|Lučni]] kapacitet || 150 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Ports Capacity to Increase|url=http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm#|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=27. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20130103183040/http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm%23|archivedate=3. siječnja 2013.}}</ref> || 200 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010"/>
+| [[Luka|Lučni]] kapacitet || 150 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Ports Capacity to Increase|url=http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm#|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=27. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20130103183040/http://www.iran-daily.com/1389/10/6/MainPaper/3855/Page/4/Index.htm%23|archivedate=3. siječnja 2013.}}</ref> || 200 milijuna tona godišnje<ref name="IranDaily27122010"/>
 |-
 | Razvoj [[Željeznica|željezničke]] mreže || ''Nepoznato'' || Osam milijardi USD ulaganja godišnje do 2015. g.<ref name="Turquoise012011"/>
@@ Redak 137: / Redak 137: @@
 [[Datoteka:Foolad Mobarakeh50.jpg|mini|lijevo|200px|Čeličana „Mubaraka” u [[Isfahan]]u, jedna od najvećih [[Tvrtka|tvrtki]] na [[teheran]]skoj burzi]]
-Članak 44. iranskog [[ustav]]a nalaže da se [[gospodarstvo]] mora sastojati od državnog, privatnog i mještovitog [[Vlasništvo|vlasništva]] temeljenih na sustavnom planiranju. Državni sektor uključuje tešku [[Industrija|industriju]], [[Izvoz|vanjsku trgovinu]], glavne [[mineralne sirovine]], [[bankarstvo]], [[osiguranje]], [[Energija|energetiku]], [[Brana|brane]] i goleme sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], [[radio]] i [[TV|televiziju]], [[Pošta|poštu]], [[telegraf]]e i [[telefon]]ske usluge, [[zrakoplovstvo]], [[Pomorstvo|brodarstvo]], [[Cestovni promet|ceste]], [[željeznice]] i [[promet]] općenito. Poduzeća koje se bave proizvodnjom i distribucijom u [[Grad|urbanim]] i [[Selo|ruralnim]] područjima čine temelj zadružnog sektora koji je [[2008.]] godine obuhvaćao 120.000 [[zadruga]] odnosno upošljavao oko 15 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=120,000 Cooperatives Operating in Iran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=30. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Privatni sektor obuhvaća [[Poduzeće|poduzeća]] koja se bave [[građevinarstvo]]m, [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m, [[Industrija|industrijom]], [[Trgovina|trgovinom]], te uslugama koje nadopunjuju gospodarske aktivnosti države i [[zadruga]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ICL|title=Iran - Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html|publisher=University of Bern|location=Bern|date=29. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Članak 44. iranskog [[ustav]]a nalaže da se [[gospodarstvo]] mora sastojati od državnog, privatnog i mještovitog [[Vlasništvo|vlasništva]] temeljenih na sustavnom planiranju. Državni sektor uključuje tešku [[Industrija|industriju]], [[Izvoz|vanjsku trgovinu]], glavne [[mineralne sirovine]], [[bankarstvo]], [[osiguranje]], [[Energija|energetiku]], [[Brana|brane]] i goleme sustave [[Navodnjavanje|navodnjavanja]], [[radio]] i [[TV|televiziju]], [[Pošta|poštu]], [[telegraf]]e i [[telefon]]ske usluge, [[zrakoplovstvo]], [[Pomorstvo|brodarstvo]], [[Cestovni promet|ceste]], [[željeznice]] i [[promet]] općenito. Poduzeća koje se bave proizvodnjom i distribucijom u [[Grad|urbanim]] i [[Selo|ruralnim]] područjima čine temelj zadružnog sektora koji je [[2008.]] godine obuhvaćao 120.000 [[zadruga]] odnosno upošljavao oko 15 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=120,000 Cooperatives Operating in Iran|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3162/html/economy.htm#s315450|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=30. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Privatni sektor obuhvaća [[Poduzeće|poduzeća]] koja se bave [[građevinarstvo]]m, [[Poljoprivreda|poljoprivredom]], [[stočarstvo]]m, [[Industrija|industrijom]], [[Trgovina|trgovinom]], te uslugama koje nadopunjuju gospodarske aktivnosti države i [[zadruga]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ICL|title=Iran - Constitution|url=http://www.servat.unibe.ch/icl/ir00000_.html|publisher=University of Bern|location=Bern|date=29. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 [[Datoteka:Tehran Stock Exchange Building.jpg|thumb|150px|Teheranska burza]]
-Strogo provođenje članka 44. nije primjenjivano u zemlji tijekom posljednjih 30 godina, pa je privatni sektor igrao mnogo važniju ulogu od one propisane [[ustav]]om<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Call for Prioritizing Vision 2025|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=12. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Kao rezultat toga u posljednjih nekoliko godina privatni sektor značajno je porastao, posebice nakon [[2004.]] godine kada je usvojen ustavni amandman kojim se dozvoljava [[privatizacija]] 80% državnog vlasništva<ref name="Privat20"/>. Polovica od navedenog postotka planira se [[Privatizacija|privatizirati]] kroz okvire „pravnih dionica” odnosno ostatak kroz [[teheran]]sku [[Burza|burzu]], dok vlada planira zadržati ostalih 20%<ref name="Privat20"/>. Vrijednost državne [[Imovina|imovine]] u [[2005.]] godini procjenjivala se na oko 120 milijardi [[USD]]. Oko 63 milijarde [[USD]] od navedene imovine privatizirana je između [[2005.]] i [[2010.]] godine, smanjujući pritom državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009"/>.
+Strogo provođenje članka 44. nije primjenjivano u zemlji tijekom posljednjih 30 godina, pa je privatni sektor igrao mnogo važniju ulogu od one propisane [[ustav]]om<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Call for Prioritizing Vision 2025|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3340/html/economy.htm#s363345|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=12. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Kao rezultat toga u posljednjih nekoliko godina privatni sektor značajno je porastao, posebice nakon [[2004.]] godine kada je usvojen ustavni amandman kojim se dozvoljava [[privatizacija]] 80% državnog vlasništva<ref name="Privat20"/>. Polovica od navedenog postotka planira se [[Privatizacija|privatizirati]] kroz okvire „pravnih dionica” odnosno ostatak kroz [[teheran]]sku [[Burza|burzu]], dok vlada planira zadržati ostalih 20%<ref name="Privat20"/>. Vrijednost državne [[Imovina|imovine]] u [[2005.]] godini procjenjivala se na oko 120 milijardi [[USD]]. Oko 63 milijarde [[USD]] od navedene imovine privatizirana je između [[2005.]] i [[2010.]] godine, smanjujući pritom državni udjel u [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] sa 80% na 40%<ref name="PressTV29112009"/>.
 == Radna snaga ==
-Stručnjaci vjeruju kako je [[Iran]]u potreban gospodarski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Naderi|first=Ghanbar|title=Gov’t Set to Change Economic Course|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Poljoprivreda]] sačinjava oko 11% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] i zapošljava približno trećinu radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009">{{eng icon}} {{cite web|last=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130310232210/http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|archivedate=10. ožujka 2013.}}</ref>. Godine [[2004.]] [[sekundarne djelatnosti]] koje uključuju [[rudarstvo]], proizvodnju i [[građevinarstvo]] sačinjavale su 42% [[BDP]]-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009"/>. Iako [[mineralne sirovine]] čine 70% [[izvoz]]a, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage<ref name="IMOC2009"/>. Uslužne djelatnosti doprinose 48% [[BDP]]-a, a zapošljavaju 44% radne snage<ref name="IranCIA2011"/>. U [[2005.]] godini 33% iranske radne snage činile su [[žene]]<ref name="Payvand10022009"/>, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iranian unemployment rate not reduced to target|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Stručnjaci vjeruju kako je [[Iran]]u potreban gospodarski rast iznad 5% da bi zaposlio priljev od 900.000 radnika svake godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Naderi|first=Ghanbar|title=Gov’t Set to Change Economic Course|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3157/html/index.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Poljoprivreda]] sačinjava oko 11% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] i zapošljava približno trećinu radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130310232210/http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|archivedate=10. ožujka 2013.}}</ref>. Godine [[2004.]] [[sekundarne djelatnosti]] koje uključuju [[rudarstvo]], proizvodnju i [[građevinarstvo]] sačinjavale su 42% [[BDP]]-a odnosno zapošljavale su 31% radne snage<ref name="IranCIA2011"/><ref name="IMOC2009"/>. Iako [[mineralne sirovine]] čine 70% [[izvoz]]a, u rudarstvu je zaposleno manje od 1% radne snage<ref name="IMOC2009"/>. Uslužne djelatnosti doprinose 48% [[BDP]]-a, a zapošljavaju 44% radne snage<ref name="IranCIA2011"/>. U [[2005.]] godini 33% iranske radne snage činile su [[žene]]<ref name="Payvand10022009"/>, dok je dvije trećine stanovništva odnosno radnika ispod 30 godina starosti<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iranian unemployment rate not reduced to target|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=117056&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 === Osobni prihodi ===
 [[Datoteka:Provinces of Iran GDP 2004 (Cro).jpg|mini|desno|250px|[[Iranske pokrajine]] prema udjelu u ukupnom državnom [[BDP]]-u]]
-[[Iran]] se klasificira kao zemlja viših srednjih prihoda koja je napravila značajan napredak u [[Zdravstvo|zdravstvu]] i [[Obrazovanje|obrazovanju]] tijekom razdoblja ''Milenijskog razvojnog programa'' (MDG). Pokrivenost zdravstvenom skrbi iznosi gotovo 100%, isto kao i postotak upisa u [[Osnovna škola|osnovne škole]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2010.]] godini prosječna iranska mjesečna [[plaća]] iznosila je oko 500 [[USD]]
+[[Iran]] se klasificira kao zemlja viših srednjih prihoda koja je napravila značajan napredak u [[Zdravstvo|zdravstvu]] i [[Obrazovanje|obrazovanju]] tijekom razdoblja ''Milenijskog razvojnog programa'' (MDG). Pokrivenost zdravstvenom skrbi iznosi gotovo 100%, isto kao i postotak upisa u [[Osnovna škola|osnovne škole]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Education Statistics > School enrollment, primary > % net (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/edu_sch_enr_pri_net-education-school-enrollment-primary-net|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2010.]] godini prosječna iranska mjesečna [[plaća]] iznosila je oko 500 [[USD]]
-<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Iran, Islamic Rep.|url=http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (11.396 [[USD]] po stanovniku godišnje prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]<ref name="IMFIran2010"/>). U zemlji je za svaku gospodarsku granu propisana i minimalna [[plaća]] koju određuje vrhovno radničko vijeće, a u [[2009.]] godini ona je iznosila približno 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]] (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika)<ref>Vidi:<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389|publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201131459/http://www.hesabdary.com/news/detail.asp/?id=1402|archivedate=1. prosinca 2017.}}<br>• {{fas icon}} {{cite web|last=Fars News|url=http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|title=حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2001.]] godine o iranskim kućanstvima, oko 20% potrošnje odlazilo je za [[Hrana|hranu]], 32% za [[gorivo]], 12% za [[zdravstvo]], te 8% za [[obrazovanje]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nations Encyclopedia|title=Iran - Income|url=http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html|publisher=Encyclopedia of the Nations|location=Farmington Hills, Michigan|date=2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u [[Teheran]]u je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje. Postotak siromašnog stanovništva u [[2007.]] godini iznosio je 18%<ref name="IranCIA2011"/>.
+<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Iran, Islamic Rep.|url=http://data.worldbank.org/country/iran-islamic-republic|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (11.396 [[USD]] po stanovniku godišnje prema [[Paritet kupovne moći|paritetu kupovne moći]]<ref name="IMFIran2010"/>). U zemlji je za svaku gospodarsku granu propisana i minimalna [[plaća]] koju određuje vrhovno radničko vijeće, a u [[2009.]] godini ona je iznosila približno 3,030.480 [[Iranski rijal|rijala]] (oko 303 [[USD]]) mjesečno odnosno 6700 [[USD]] godišnje (približno 60% [[BDP]]-a po glavi stanovnika)<ref>Vidi:<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=Hesabdary|url=http://www.hesabdary.com/news/detail.asp?id=1402|title=حداقل دستمزد سال 1389|publisher=Hesabdary.com|location=Iran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20171201131459/http://www.hesabdary.com/news/detail.asp/?id=1402|archivedate=1. prosinca 2017.}}<br>• {{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=Fars News|url=http://www.farsnews.com/newstext.php?nn=8812221177|title=حداقل دستمزد كارگران 303 هزار و 48 تومان تعيين شد|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2001.]] godine o iranskim kućanstvima, oko 20% potrošnje odlazilo je za [[Hrana|hranu]], 32% za [[gorivo]], 12% za [[zdravstvo]], te 8% za [[obrazovanje]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nations Encyclopedia|title=Iran - Income|url=http://www.nationsencyclopedia.com/Asia-and-Oceania/Iran-INCOME.html|publisher=Encyclopedia of the Nations|location=Farmington Hills, Michigan|date=2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Granica [[Siromaštvo|siromaštva]] u [[Teheran]]u je [[2008.]] godine iznosila 9612 [[USD]], dok je prosječna granica siromaštva u cijeloj zemlji bila 4932 [[USD]] godišnje. Postotak siromašnog stanovništva u [[2007.]] godini iznosio je 18%<ref name="IranCIA2011"/>.
 === Socijalna sigurnost ===
-[[Iran]]ska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se promatra kroz [[Bliski istok|regionalnu]] perspektivu<ref name="Yamouri2010"/>, a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja<ref name="Yamouri2010"/> koja su obvezna za sve zaposlene u zemlji<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rasmi|first=Rouznameh|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm|publisher=International Labour Organization - Natlex|location=Geneva|date=17. veljače 1991.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Socijalna sigurnost također obuhvaća [[Nezaposlenost|nezaposlene]], [[Bolest|bolesne]], starije osobe, te [[Ozljeda na radu|povrijeđene radnike]]<ref name="SocialSecurity2005">{{eng icon}} {{cite web|last=Social Security|title=Asia and the Pacific: Iran|url=https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html|publisher=U.S. Social Security Administration|location=Baltimore, Maryland|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2003.]] minimalna [[mirovina]] iznosila je 50% redovitih [[prihod]]a, ali ne ispod minimalne propisane granice<ref name="SocialSecurity2005"/>. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog [[budžet]]a za socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na [[Mirovina|mirovine]]<ref name="CBI2009">{{eng icon}} {{cite web|last=CBI|title=Annual Review for 1387 (2008/09)|url=http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|date=1. prosinca 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=BBC|title=وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=9. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iran]]ska socijalna sigurnost na visokoj je razini ako se promatra kroz [[Bliski istok|regionalnu]] perspektivu<ref name="Yamouri2010"/>, a u zemlji postoji 28 raznih vrsta socijalnog osiguranja<ref name="Yamouri2010"/> koja su obvezna za sve zaposlene u zemlji<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Rasmi|first=Rouznameh|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.ilo.org/dyn/natlex/docs/WEBTEXT/21843/64830/E90IRN01.htm|publisher=International Labour Organization - Natlex|location=Geneva|date=17. veljače 1991.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Socijalna sigurnost također obuhvaća [[Nezaposlenost|nezaposlene]], [[Bolest|bolesne]], starije osobe, te [[Ozljeda na radu|povrijeđene radnike]]<ref name="SocialSecurity2005">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Social Security|title=Asia and the Pacific: Iran|url=https://www.socialsecurity.gov/policy/docs/progdesc/ssptw/2004-2005/asia/iran.html|publisher=U.S. Social Security Administration|location=Baltimore, Maryland|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2003.]] minimalna [[mirovina]] iznosila je 50% redovitih [[prihod]]a, ali ne ispod minimalne propisane granice<ref name="SocialSecurity2005"/>. Iste godine Iran je potrošio 22,5% državnog [[budžet]]a za socijalna izdvajanja od čega je oko 50% odlazilo na [[Mirovina|mirovine]]<ref name="CBI2009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=CBI|title=Annual Review for 1387 (2008/09)|url=http://www.cbi.ir/showitem/6650.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|date=1. prosinca 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Trenutačni omjer radnika i umirovljenika u zemlji je 15:1<ref>{{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=وضعیت بازنشستگی و بازنشستگان به روایت آمار|url=http://www.bbc.co.uk/persian/business/2010/09/100914_pensions_table.shtml|publisher=BBCPersian.com|location=London|date=9. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sustavom [[Mirovinsko osiguranje|mirovinskog osiguranja]], a financiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plaće), poslodavca (20-23%) te države koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%<ref name="SocialSecurity2005"/>. Osiguravanje socijalne sigurnosti je prošireno na samozaposlene radnike koji dobrovoljno doprinose između 12% i 18% od prihoda ovisno o vrsti zatraženog osiguranja<ref name="SocialSecurity2005"/>. Državni službenici, redovni [[Vojnik|vojnici]], agencije za provedbu [[zakon]]a, te pripadnici [[Iranska revolucionarna garda|revolucionarne garde]] sačinjavaju posebni ogranak mirovinskog sustava<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Iran - The pension system in Iran|url=http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=9. siječnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Zaposlenici u dobi između 18 i 65 godina pokriveni su sustavom [[Mirovinsko osiguranje|mirovinskog osiguranja]], a financiranje se vrši putem zaposlenika (7% od plaće), poslodavca (20-23%) te države koja pokriva doprinos poslodavca do ukupne vrijednosti od 3%<ref name="SocialSecurity2005"/>. Osiguravanje socijalne sigurnosti je prošireno na samozaposlene radnike koji dobrovoljno doprinose između 12% i 18% od prihoda ovisno o vrsti zatraženog osiguranja<ref name="SocialSecurity2005"/>. Državni službenici, redovni [[Vojnik|vojnici]], agencije za provedbu [[zakon]]a, te pripadnici [[Iranska revolucionarna garda|revolucionarne garde]] sačinjavaju posebni ogranak mirovinskog sustava<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Iran - The pension system in Iran|url=http://web.worldbank.org/external/default/main?pagePK=51187349&piPK=51189435&theSitePK=312943&menuPK=64187510&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943&entityID=000160016_20031029121338&searchMenuPK=312997&theSitePK=312943|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=9. siječnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 == Gospodarska područja ==
@@ Redak 165: / Redak 165: @@
 [[Datoteka:Iran Major Crops (Cro).jpg|mini|desno|250px|Zemljovid [[Iran]]a s prikazanim [[Usjev|poljoprivrednim kulturama]]]]
-Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400&nbsp;km² odnosno 13.43% od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima Irana [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Gotovo 40% obradivih površina se navodnjava (82.970&nbsp;km²<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{cite web|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) po čemu Iran kotira peti u [[svijet]]u<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Irrigated Land|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se trend navodnjavanja povećava iz godine u godinu zahvaljujući gradnji velikih [[brana]] i vodospremnika podno [[Zagros]]a i [[Alborz]]a. Površina stalnih [[usjev]]a je oko 116.470&nbsp;km² prema službenim iranskim podacima iz [[2004.]] godine<ref>{{fas icon}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uvjetuju snažan rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje<ref name="WorldBank20061994">{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Površina [[Obradivo tlo|obradivog tla]] u [[Iran]]u iznosi oko 221.400&nbsp;km² odnosno 13.43% od ukupne površine, od čega se većina nalazi uz [[Kaspijsko jezero]] i u sjeverozapadnim [[dolina]]ma zemlje. U sjevernim i zapadnim dijelovima Irana [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] površine uspjevaju zahvaljujući [[Kiša|kiši]], dok je kod ostalih za uspješne [[usjev]]e nužno [[navodnjavanje]]<ref name="CurtisHooglund2008"/>. Gotovo 40% obradivih površina se navodnjava (82.970&nbsp;km²<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Statistical Centre of Iran|title=4.8. Agricultural Lands Area on Holdings with Irrigated Cropland by Ostan: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98547&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) po čemu Iran kotira peti u [[svijet]]u<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Irrigated Land|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2146.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se trend navodnjavanja povećava iz godine u godinu zahvaljujući gradnji velikih [[brana]] i vodospremnika podno [[Zagros]]a i [[Alborz]]a. Površina stalnih [[usjev]]a je oko 116.470&nbsp;km² prema službenim iranskim podacima iz [[2004.]] godine<ref>{{per oznaka}}{{eng icon}} {{Citiranje knjige|last=Statistical Centre of Iran|title=4.6. Agricultural Lands Area on Holdings with Cropland by Size: 1382|url=http://amar.sci.org.ir/Detail.aspx?Ln=E&no=98545&S=TP|location=Tehran|publisher=Iranian ministry of the Interior|year=2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Modernizacija, mehanizacija, poboljšanje kvalitete usjeva i stoke, te brojni programi preraspodjele zemljišta uvjetuju snažan rast [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje<ref name="WorldBank20061994">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-[[Pšenica]] kao najvažniji [[usjev]] uzgaja se uglavnom u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dok su [[Polje|polja]] [[Riža|riže]] smještena uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsko]] područje. Ostale poljoprivredne kulture koje uspijevaju u zemlji su [[ječam]], [[kukuruz]], [[pamuk]], [[šećerna repa]], [[čaj]], industrijska [[konoplja]], [[duhan]], [[voće]], [[krumpir]], [[mahunarke]] ([[grah]] i [[leća]]), [[povrće]], [[krmno bilje]] ([[lucerna]] i [[djetelina]]), [[badem]]i, [[orasi]] i [[začin]]i. Iran je najveći svjetski proizvođač [[šafran]]a, [[pistacija]] i [[bobica]]<ref name="FAO2008">{{eng icon}} {{cite web|last=FAO|title=Commodities by country: Iran|url=http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx|publisher=UN Food and Agriculture Organization|location=Rome, Italy|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno drugi najveći proizvođač [[datulja]] i [[marelica]]<ref name="FAO2008"/>. Iranski [[Meso|mesni]] i [[Mlijeko|mliječni]] proizvodi uključuju [[Janjetina|janjetinu]], [[kozje meso]], [[Govedina|govedinu]], [[Piletina|piletinu]], [[mlijeko]], [[jaja]], [[maslac]] i [[sir]]. Ostali važni proizvodi su [[vuna]] i [[Koža (materijal)|koža]], [[med]] se prikuplja iz [[košnica]], te [[svila]] od dudovog svilca. Oko 110.750&nbsp;km² [[Šuma|šumskih]] površina<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=Environmental Indicators: Forest area|url=http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm|publisher=United Nations|location=New York City|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> većinom na sjevernim obroncima planine [[Alborz]] važan su gospodarski čimbenik za proizvodnju [[Drvo (materijal)|drva]] iako je sječa [[Stablo|stabala]] pod strogom kontrolom vlade koja provodi i intezivan program [[Pošumljavanje|pošumljavanja]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Ajorlo|first=M.|title=The History of Afforestation in Iran|url=http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM|publisher=XII World Forestry Congress|location=Québec City, Canada|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=The Islamic Republic of Iran: Economy|url=http://www.un.org.ir/about_iran.asp|publisher=United Nations|location=New York City|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] [[Kaspijsko jezero|kaspijskog]] slijeva bogate su [[losos]]om, [[šaran]]om, [[Pastrva|pastrvom]], [[Štuka|štukom]] i [[Kečiga|kečigom]], a jedna od važnijih grana u [[Ribarstvo|ribarstvu]] je proizvodnja [[kavijar]]a u kojoj [[Iran]] predvodi u svijetu<ref name="WorldBank20061994"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|title=Crunch time for Caspian caviar|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=19. lipnja 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Pšenica]] kao najvažniji [[usjev]] uzgaja se uglavnom u zapadnim i sjeverozapadnim dijelovima zemlje, dok su [[Polje|polja]] [[Riža|riže]] smještena uz [[Kaspijsko jezero|kaspijsko]] područje. Ostale poljoprivredne kulture koje uspijevaju u zemlji su [[ječam]], [[kukuruz]], [[pamuk]], [[šećerna repa]], [[čaj]], industrijska [[konoplja]], [[duhan]], [[voće]], [[krumpir]], [[mahunarke]] ([[grah]] i [[leća]]), [[povrće]], [[krmno bilje]] ([[lucerna]] i [[djetelina]]), [[badem]]i, [[orasi]] i [[začin]]i. Iran je najveći svjetski proizvođač [[šafran]]a, [[pistacija]] i [[bobica]]<ref name="FAO2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=FAO|title=Commodities by country: Iran|url=http://faostat.fao.org/site/339/default.aspx|publisher=UN Food and Agriculture Organization|location=Rome, Italy|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno drugi najveći proizvođač [[datulja]] i [[marelica]]<ref name="FAO2008"/>. Iranski [[Meso|mesni]] i [[Mlijeko|mliječni]] proizvodi uključuju [[Janjetina|janjetinu]], [[kozje meso]], [[Govedina|govedinu]], [[Piletina|piletinu]], [[mlijeko]], [[jaja]], [[maslac]] i [[sir]]. Ostali važni proizvodi su [[vuna]] i [[Koža (materijal)|koža]], [[med]] se prikuplja iz [[košnica]], te [[svila]] od dudovog svilca. Oko 110.750&nbsp;km² [[Šuma|šumskih]] površina<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UN|title=Environmental Indicators: Forest area|url=http://unstats.un.org/unsd/environment/forestarea.htm|publisher=United Nations|location=New York City|date=prosinac 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> većinom na sjevernim obroncima planine [[Alborz]] važan su gospodarski čimbenik za proizvodnju [[Drvo (materijal)|drva]] iako je sječa [[Stablo|stabala]] pod strogom kontrolom vlade koja provodi i intezivan program [[Pošumljavanje|pošumljavanja]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Ajorlo|first=M.|title=The History of Afforestation in Iran|url=http://www.fao.org/DOCREP/ARTICLE/WFC/XII/0402-B1.HTM|publisher=XII World Forestry Congress|location=Québec City, Canada|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UN|title=The Islamic Republic of Iran: Economy|url=http://www.un.org.ir/about_iran.asp|publisher=United Nations|location=New York City|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] [[Kaspijsko jezero|kaspijskog]] slijeva bogate su [[losos]]om, [[šaran]]om, [[Pastrva|pastrvom]], [[Štuka|štukom]] i [[Kečiga|kečigom]], a jedna od važnijih grana u [[Ribarstvo|ribarstvu]] je proizvodnja [[kavijar]]a u kojoj [[Iran]] predvodi u svijetu<ref name="WorldBank20061994"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=Crunch time for Caspian caviar|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/1394717.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=19. lipnja 2001.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Od [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine provedena je opsežna reforma [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje koja se od [[1980.]] do [[2004.]] godine utrostručila i danas iznosi 41% više od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1997.]] vrijednost proizvedenih poljoprivrednih dobara iznosila je 25 milijardi [[USD]]<ref name="IMOC2009"/>. U to vrijeme Iran je ostvario 85%-tnu samodostatnost u prijeko potrebnim poljoprivrednim proizvodima<ref name="Agropolis2004">{{eng icon}} {{cite web|last=Agropolis International|title=The Case Study of The Islamic Republic of Iran|url=http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf|publisher=World Bank|location=Montpellier, France|date=10. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> iako proizvodnja [[Riža|riže]] nije zadovoljila domaću potražnju zbog čega je djelomično uvožena. U [[2007.]] godini Iran je ostvario potpunu samodostatnnost u proizvodnji [[Pšenica|pšenice]] pa je postao [[izvoz]]nikom te [[Usjev|kulture]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Trade With PGCC To Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=31. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Početkom [[2000-ih]] godina poljoprivredni proizvodi činili su četvrtinu iranskog nenaftnog izvoza<ref name="Agropolis2004"/>, a najvažniji među njima bili su svježe [[voće]], jezgričasto voće, životinjska [[Koža (materijal)|koža]], prerađena [[hrana]] i [[začin]]i<ref name="IMOC2009"/>.
+Od [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine provedena je opsežna reforma [[Poljoprivreda|poljoprivredne]] proizvodnje koja se od [[1980.]] do [[2004.]] godine utrostručila i danas iznosi 41% više od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UN|title=Table 9. Aricultural production index|url=http://www.unescap.org/stat/data/statind/pdf/t9_dec05.pdf|location=New York City|publisher=United Nations|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1997.]] vrijednost proizvedenih poljoprivrednih dobara iznosila je 25 milijardi [[USD]]<ref name="IMOC2009"/>. U to vrijeme Iran je ostvario 85%-tnu samodostatnost u prijeko potrebnim poljoprivrednim proizvodima<ref name="Agropolis2004">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Agropolis International|title=The Case Study of The Islamic Republic of Iran|url=http://info.worldbank.org/etools/docs/library/55547/geoindications/geoindications/pdf/casIRANillustrated.pdf|publisher=World Bank|location=Montpellier, France|date=10. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> iako proizvodnja [[Riža|riže]] nije zadovoljila domaću potražnju zbog čega je djelomično uvožena. U [[2007.]] godini Iran je ostvario potpunu samodostatnnost u proizvodnji [[Pšenica|pšenice]] pa je postao [[izvoz]]nikom te [[Usjev|kulture]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Trade With PGCC To Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/3029/html/economy.htm#s283482|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=31. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Početkom [[2000-ih]] godina poljoprivredni proizvodi činili su četvrtinu iranskog nenaftnog izvoza<ref name="Agropolis2004"/>, a najvažniji među njima bili su svježe [[voće]], jezgričasto voće, životinjska [[Koža (materijal)|koža]], prerađena [[hrana]] i [[začin]]i<ref name="IMOC2009"/>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Poljoprivreda|Iran u međunarodnim statistikama: Poljoprivreda]]
@@ Redak 178: / Redak 178: @@
 [[Datoteka:Industrial Workforce Middle East (Cro).PNG|mini|desno|250px|[[Iran]] prema broju radnika sačunjava oko 40% [[Industrija|industrijskog]] radništva na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]]]
-Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća. U vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna iranska industrijska postrojenja u jugozapadnom dijelu zemlje bila su oštećena, uključujući i golemu [[Rafinerija nafte|rafineriju]] [[Nafta|nafte]] u [[Abadan]]u gdje je proizvodnja potpuno obustavljena<ref name="Coutsoukis10112004">{{eng icon}} {{cite web|last=Coutsoukis|first=Photius|title=Iran Refining and Transport|url=http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html|publisher=Photius.com|location=Medford and Ashland, Oregon|date=10. studenog 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Njena rekonstrukcija započela je [[1988.]] godine, dok je proizvodnja pokrenuta pet godina kasnije. Tijekom [[Iransko-irački rat|ratnog razdoblja]] otvorene su brojne manje [[Tvornica|tvornice]] za proizvodnju dobara i materijala potrebnih [[Oružane snage Irana|iranskoj vojsci]]<ref name="Pike13022009">{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=Defense Industry of Iran|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Proces [[Industrijalizacija|industrijalizacije]] većih razmjera u [[Iran]]u započinje [[1920-ih]] godina i postupno se razvijalo tijekom sljedećih desetljeća. U vrijeme [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] brojna iranska industrijska postrojenja u jugozapadnom dijelu zemlje bila su oštećena, uključujući i golemu [[Rafinerija nafte|rafineriju]] [[Nafta|nafte]] u [[Abadan]]u gdje je proizvodnja potpuno obustavljena<ref name="Coutsoukis10112004">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Coutsoukis|first=Photius|title=Iran Refining and Transport|url=http://www.photius.com/countries/iran/economy/iran_economy_refining_and_transpo~270.html|publisher=Photius.com|location=Medford and Ashland, Oregon|date=10. studenog 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Njena rekonstrukcija započela je [[1988.]] godine, dok je proizvodnja pokrenuta pet godina kasnije. Tijekom [[Iransko-irački rat|ratnog razdoblja]] otvorene su brojne manje [[Tvornica|tvornice]] za proizvodnju dobara i materijala potrebnih [[Oružane snage Irana|iranskoj vojsci]]<ref name="Pike13022009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=Defense Industry of Iran|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/iran/industry.htm|publisher=Global Security|location=Alexandria, Virginia|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Najvažniji iranski [[Industrija|industrijski]] proizvodi danas su petrokemikalije, [[čelik]] i [[Bakar (element)|bakar]], a među ostalima [[motorna vozila]], [[elektronika]], kućanski aparati, [[lijekovi]], [[tekstil]]i, [[hrana]], [[papir]], [[guma]], [[cement]] i građevinski materijali, [[Telekomunikacije|telekomunikacijska oprema]], [[Vojna industrija|vojni proizvodi]], te industrijski [[stroj]]evi<ref name="IranCIA2011"/>. Također, [[Iran]] je i najveći proizvođač industrijskih [[robot]]a u [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UNECE|title=UNECE/IFR issues its 2005 World Robotics survey|url=http://www.worldrobotics.org/downloads/General.pdf|publisher=United Nations Economic Commission for Europe|location=Geneva|date=11. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2000.]] [[tekstil]]ni pogoni [[pamuk]]a i [[Vuna|vune]] u sjevernom dijelu zemlje zapošljavali su oko 400.000 radnika<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Soltani|first=Ehsan|title=Iran: a land of apparel opportunity?|url=http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx|publisher=Just Style|location=Bromsgrove, Worcestershire|date=8. travnja 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Najvažniji iranski [[Industrija|industrijski]] proizvodi danas su petrokemikalije, [[čelik]] i [[Bakar (element)|bakar]], a među ostalima [[motorna vozila]], [[elektronika]], kućanski aparati, [[lijekovi]], [[tekstil]]i, [[hrana]], [[papir]], [[guma]], [[cement]] i građevinski materijali, [[Telekomunikacije|telekomunikacijska oprema]], [[Vojna industrija|vojni proizvodi]], te industrijski [[stroj]]evi<ref name="IranCIA2011"/>. Također, [[Iran]] je i najveći proizvođač industrijskih [[robot]]a u [[Zapadna Azija|zapadnoj Aziji]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNECE|title=UNECE/IFR issues its 2005 World Robotics survey|url=http://www.worldrobotics.org/downloads/General.pdf|publisher=United Nations Economic Commission for Europe|location=Geneva|date=11. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2000.]] [[tekstil]]ni pogoni [[pamuk]]a i [[Vuna|vune]] u sjevernom dijelu zemlje zapošljavali su oko 400.000 radnika<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Soltani|first=Ehsan|title=Iran: a land of apparel opportunity?|url=http://www.just-style.com/analysis/a-land-of-apparel-opportunity_id92975.aspx|publisher=Just Style|location=Bromsgrove, Worcestershire|date=8. travnja 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Prema podacima ''The Economista'', vrijednost iranskih [[Industrija|industrijskih]] proizvoda [[2008.]] godine bila je 23 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Iran 39th Industrialized Country|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3410/html/economy.htm#s382353|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. svibnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (29. u svijetu prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Industry Statistics > Manufacturing, value added > constant 2000 US$ (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), dok je između [[2008.]] i [[2009.]] godine zabilježen skok sa 69. na 28. mjesto prema rastu industrijske proizvodnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran advances 41 places in industrial production|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=215089|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=28. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Najnovije studije pokazuju da je [[Iran]] u posljednjih nekoliko godina ostvario golem napredak u različitim [[Znanost|znanstvenim]] i [[Tehnologija|tehnološkim]] područjima. Značajan napredak ostvaren je na području petrokemijske, farmaceutske, svemirske, obrambene i teške industrije, unatoč tridesetogodišnjim [[SAD|američkim]] sankcijama. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] se priključio skupini visokoindustrijaliziranih zemalja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Torbat|first=Akbar E.|title=Industrialization and Dependency: the Case of Iran|url=http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|publisher=California State University|location=Los Angeles|date=27. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726015057/http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref>.
+Prema podacima ''The Economista'', vrijednost iranskih [[Industrija|industrijskih]] proizvoda [[2008.]] godine bila je 23 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Iran 39th Industrialized Country|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3410/html/economy.htm#s382353|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. svibnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (29. u svijetu prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]] iz [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Industry Statistics > Manufacturing, value added > constant 2000 US$ (most recent) by country|url=http://www.nationmaster.com/graph/ind_man_val_add_con_2000_us-value-added-constant-2000-us|publisher=World Bank|location=Washington D.C.|year=2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>), dok je između [[2008.]] i [[2009.]] godine zabilježen skok sa 69. na 28. mjesto prema rastu industrijske proizvodnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran advances 41 places in industrial production|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=215089|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=28. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Najnovije studije pokazuju da je [[Iran]] u posljednjih nekoliko godina ostvario golem napredak u različitim [[Znanost|znanstvenim]] i [[Tehnologija|tehnološkim]] područjima. Značajan napredak ostvaren je na području petrokemijske, farmaceutske, svemirske, obrambene i teške industrije, unatoč tridesetogodišnjim [[SAD|američkim]] sankcijama. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] se priključio skupini visokoindustrijaliziranih zemalja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Torbat|first=Akbar E.|title=Industrialization and Dependency: the Case of Iran|url=http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|publisher=California State University|location=Los Angeles|date=27. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726015057/http://www.ecosecretariat.org/ftproot/Publications/Journal/2/Industrialization%20and%20Dependency%20-%20the%20Case%20of%20Iran%20d%20by%20Akbar%20Torbat.doc|archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Industrija|Iran u međunarodnim statistikama: Industrija]]
@@ Redak 189: / Redak 189: @@
 {{glavni|Iranska umjetnost|Perzijski sagovi}}
-[[Iran]] ima [[Povijest Irana|tisućljetnu tradiciju]] u proizvodnji [[Umjetnost|umjetničkih]] dobara kao što su [[Perzijski sag|sagovi]], [[keramika]], [[Bakar (element)|bakreno]] i [[mjed]]eno posuđe, [[staklo]], [[Koža (materijal)|koža]], [[tekstil]] i [[Drvo (materijal)|drvene]] rukotvorine. Najvažnija grana ove industrije je proizvodnja ručno izrađenih [[sag]]ova čija tradicija seže duboko u [[stari vijek]] a danas čini značajni dio prihoda u ruralnim krajevima. Procjenjuje se da 1,2 milijuna ljudi izrađuje sagove za domaće i inozemno tržište<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to form carpet export consortium|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=9. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godišnja zarada od sagova premašuje 500 milijuna [[USD]] i ima udjel od 30% na svjetskom tržištu<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Health Insurance for Carpet Weavers|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3296/html/economy.htm#s352050|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=16. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Khalaj|first=Mehrnosh|title=Iran’s oldest craft left behind|url=http://www.ft.com/cms/s/5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=10. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Oko 5,2 milijuna ljudi sveukupno je zaposleno na 250 različitih polja izrade rukotvorina čija industrija sačinjava oko 3% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran handcraft exports reach $106mn in 8 months|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=6. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iran]] ima [[Povijest Irana|tisućljetnu tradiciju]] u proizvodnji [[Umjetnost|umjetničkih]] dobara kao što su [[Perzijski sag|sagovi]], [[keramika]], [[Bakar (element)|bakreno]] i [[mjed]]eno posuđe, [[staklo]], [[Koža (materijal)|koža]], [[tekstil]] i [[Drvo (materijal)|drvene]] rukotvorine. Najvažnija grana ove industrije je proizvodnja ručno izrađenih [[sag]]ova čija tradicija seže duboko u [[stari vijek]] a danas čini značajni dio prihoda u ruralnim krajevima. Procjenjuje se da 1,2 milijuna ljudi izrađuje sagove za domaće i inozemno tržište<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to form carpet export consortium|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=74845&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=9. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godišnja zarada od sagova premašuje 500 milijuna [[USD]] i ima udjel od 30% na svjetskom tržištu<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Health Insurance for Carpet Weavers|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3296/html/economy.htm#s352050|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=16. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Khalaj|first=Mehrnosh|title=Iran’s oldest craft left behind|url=http://www.ft.com/cms/s/5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F5a5c0444-1669-11df-bf44-00144feab49a.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=10. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Oko 5,2 milijuna ljudi sveukupno je zaposleno na 250 različitih polja izrade rukotvorina čija industrija sačinjava oko 3% iranskog [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran handcraft exports reach $106mn in 8 months|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=115459&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=6. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 <center>
@@ Redak 203: / Redak 203: @@
 {{glavni|Graditeljstvo u Iranu}}
-Do ranih [[1950-ih]] godina iranska [[Građevinarstvo|građevinska]] industrija oslanjala se uglavnom na malena domaća [[Poduzeće|poduzeća]]. Povećanje prihoda od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] kao i mogućnost podizanja povoljnih [[kredit]]a uvjetovali su snažan rast građevinske industrije odnosno priljev stranih građevinskih [[Tvrtka|tvrtki]]. Ovaj rast nastavljen je do sredine [[1970-ih]] godina kada naglo pada zbog povećanja [[Inflacija|inflacije]] i ukidanja povoljnih [[kredit]]a. Građevinska industrija ponovno je doživjela veliki zamah sredinom [[1980-ih]] godina, posebno zbog ubrzane [[Urbanizacija|urbanizacije]]. Sa 178 [[brana]] u izgradnji<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Simultaneous Dam, Spillways Construction Obligatory, 30% Drinking Water Wasted|url=http://web.archive.org/web/20071020011634/http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm#s191613|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=29. studenog 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[Iran]] je danas uz [[Kina|Kinu]] i [[Turska|Tursku]] najveći graditelj [[hidroelektrana]] u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Iran, 3rd Major Dam Builder Worldwide|url=http://www.shana.ir/51948-en.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=6. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> među kojima je i najviša svjetska brana Bahtijari visine od 315 m<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to build world's tallest concrete dam|url=http://www.presstv.ir/detail/169941.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Jedan od graditeljskih simbola suvremenog Irana je i [[toranj Milad]] (435 m) koji je sredinom [[2000-ih]] u potpunosti građen domaćom tehnologijom<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Milad Tower to Become Tehran Symbol|url=http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html|publisher=Cultural Heritage News Agency|location=Tehran|date=15. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godišnji prihodi ostvareni u građevinskoj industriji iznosili su 38,4 milijarde [[USD]] u [[2005.]] godini<ref name="Austrade08022007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Construction to Iran|url=http://web.archive.org/web/20070306065159/http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=8. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 32,8 milijardi [[USD]] u [[2011.]] godini<ref name="BMI02012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PRLog.org|title=Iran Infrastructure Report Q1 2011: New research report available at Fast Market Research|url=http://www.prlog.org/11187248-iran-infrastructure-report-q1-2011-new-research-report-available-at-fast-market-research.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=2. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a samo graditeljstvo jedan je od najvažnijih grana iranske industrije s obzirom da obuhvaća između 20% i 50% ukupnog privatnog ulaganja u [[grad]]ska područja<ref name="CBI2009"/>. Državni udio u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] je 2% dok ostalih 98% leži u privatnom vlasništvu<ref name="Austrade08022007"/>, a godišnji rast građevinske industrije u [[2011.]] godini procjenjuje se na 1,4%<ref name="BMI02012011"/>. Oko 70% Iranaca posjeduje vlastiti [[Kuća|dom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=70% of Population Own Homes|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.is/20070623040228/http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|archivedate=23. lipnja 2007.}}</ref>.
+Do ranih [[1950-ih]] godina iranska [[Građevinarstvo|građevinska]] industrija oslanjala se uglavnom na malena domaća [[Poduzeće|poduzeća]]. Povećanje prihoda od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] kao i mogućnost podizanja povoljnih [[kredit]]a uvjetovali su snažan rast građevinske industrije odnosno priljev stranih građevinskih [[Tvrtka|tvrtki]]. Ovaj rast nastavljen je do sredine [[1970-ih]] godina kada naglo pada zbog povećanja [[Inflacija|inflacije]] i ukidanja povoljnih [[kredit]]a. Građevinska industrija ponovno je doživjela veliki zamah sredinom [[1980-ih]] godina, posebno zbog ubrzane [[Urbanizacija|urbanizacije]]. Sa 178 [[brana]] u izgradnji<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Simultaneous Dam, Spillways Construction Obligatory, 30% Drinking Water Wasted|url=http://web.archive.org/web/20071020011634/http://iran-daily.com/1385/2720/html/economy.htm#s191613|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=29. studenog 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> [[Iran]] je danas uz [[Kina|Kinu]] i [[Turska|Tursku]] najveći graditelj [[hidroelektrana]] u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Iran, 3rd Major Dam Builder Worldwide|url=http://www.shana.ir/51948-en.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=6. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> među kojima je i najviša svjetska brana Bahtijari visine od 315 m<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to build world's tallest concrete dam|url=http://www.presstv.ir/detail/169941.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=14. ožujka 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Jedan od graditeljskih simbola suvremenog Irana je i [[toranj Milad]] (435 m) koji je sredinom [[2000-ih]] u potpunosti građen domaćom tehnologijom<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Milad Tower to Become Tehran Symbol|url=http://www.payvand.com/news/05/may/1119.html|publisher=Cultural Heritage News Agency|location=Tehran|date=15. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godišnji prihodi ostvareni u građevinskoj industriji iznosili su 38,4 milijarde [[USD]] u [[2005.]] godini<ref name="Austrade08022007">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Construction to Iran|url=http://web.archive.org/web/20070306065159/http://www.austrade.gov.au/Construction-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=8. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 32,8 milijardi [[USD]] u [[2011.]] godini<ref name="BMI02012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PRLog.org|title=Iran Infrastructure Report Q1 2011: New research report available at Fast Market Research|url=http://www.prlog.org/11187248-iran-infrastructure-report-q1-2011-new-research-report-available-at-fast-market-research.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=2. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a samo graditeljstvo jedan je od najvažnijih grana iranske industrije s obzirom da obuhvaća između 20% i 50% ukupnog privatnog ulaganja u [[grad]]ska područja<ref name="CBI2009"/>. Državni udio u [[Građevinarstvo|građevinarstvu]] je 2% dok ostalih 98% leži u privatnom vlasništvu<ref name="Austrade08022007"/>, a godišnji rast građevinske industrije u [[2011.]] godini procjenjuje se na 1,4%<ref name="BMI02012011"/>. Oko 70% Iranaca posjeduje vlastiti [[Kuća|dom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=70% of Population Own Homes|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.is/20070623040228/http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1386/2812/html/economy.htm#s218292|archivedate=23. lipnja 2007.}}</ref>.
 <center>
@@ Redak 215: / Redak 215: @@
 {{glavni|Iranska automobilska industrija}}
-Od [[2001.]] godine u [[Iran]]u postoji 13 državnih i privatnih proizvođača [[automobil]]a među kojima su najveći ''[[Iran Hodro]]'' i ''[[Saipa]]'' čiji udjel u domaćoj proizvodnji iznosi 96%<ref name="ABC20102008">{{eng icon}} {{cite web|last=ABC|title=Iran’s Automotive Industry Overview|url=http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=20. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707182609/http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|archivedate=7. srpnja 2011.}}</ref>. Iran Hodrov model ''[[Pajkan]]'' bio je iranski nacionalni automobil sve do [[2005.]] godine kada ga je zamijenio model ''[[Samand]]''<ref name="AutoMobile2011">{{bos oznaka}} {{cite web|last=Auto Mobile|title=Iranski Samand stigao na BiH tržište|url=http://www.auto-mobile.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=1|publisher=Auto-Mobile.ba|location=Sarajevo|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ostali iranski autohtoni modeli su ''[[Runna]]'' koja je izašla na tržište [[2011.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran unveils domestic-made car Runna|url=http://edition.presstv.ir/detail/91873.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. travnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno [[:Kategorija:Luksuzni automobili|luksuzni automobil]] ''[[Dena]]'' koja izlazi [[2012.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran Khodro unveils luxury car Dena|url=http://www.presstv.ir/detail/175212.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. travnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Drugi iranski proizvođači automobila su ''Grupa Bahman'', ''Kerman Motori'', ''Kiš Hodro'', ''Raniran'', ''Šahab Hodro'' i ostali čiji ukupni udjel u proizvodnji iznosi 3,7%<ref name="ABC20102008"/>. Navedeni autoproizvođači proizvode razne vrste [[Motorno vozilo|motornih vozila]] uključujući [[motocikl]]e, [[Osobni automobil|osobne automobile]], [[furgon]]e, [[Kombinirano vozilo|kombije]], [[kamion]]e i razna [[Teretno vozilo|teretna vozila]], [[autobus]]e, te brojna druga [[specijalna vozila]]<ref name="ABC20102008"/>. Godine [[2009.]] Iran je kotirao peti u svijetu prema rastu proizvodnje [[Motorno vozilo|motornih vozila]] nakon [[Kina|Kine]], [[Tajvan]]a, [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Indija|Indije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Iran Ranks 5th in Car Production Growth|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=18. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004951/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515|archivedate=1. ožujka 2012.}}</ref>. U [[2010.]] godini Iran je bio 13. najveći proizvođač [[Motorno vozilo|motornih vozila]] odnosno 11. najveći proizvođač [[automobil]]a u svijetu<ref name="OICA2010">{{eng icon}} {{cite web|last=OICA|title=World Motor Vehicle Production|url=http://oica.net/category/production-statistics/|publisher=Organisation Internationale des Constructeurs d’Automobiles|location=Paris|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, s ukupno 11 milijuna vozila u čitavoj zemlji<ref name="TehranTimes20092010">{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran ranks 2nd in using gas-fueled cars|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=20. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedene godine proizvedeno je 1,599.454 motornih vozila od čega 1,367.014 automobila odnosno 232.440 komercijalnih vozila<ref name="OICA2010"/>, a godišnji rast u proizvodnji svih motornih vozila iznosi 14,7%<ref name="OICA2010"/>. Iranski [[automobil]]i poput ''[[Samand]]a'' izvoze se u dvadesetak država [[svijet]]a, među kojima su i [[Europa|europske]] zemlje [[Rusija]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran Khodro to boost Samand export to Russia|url=http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=10. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Bjelorusija]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Samand gaining foothold in Belarus|url=http://edition.presstv.ir/detail/33155.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=30. studenog 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="AutoMobile2011"/>, te [[Švicarska]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports Samand to Switzerland|url=http://edition.presstv.ir/detail/110157.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Od [[2001.]] godine u [[Iran]]u postoji 13 državnih i privatnih proizvođača [[automobil]]a među kojima su najveći ''[[Iran Hodro]]'' i ''[[Saipa]]'' čiji udjel u domaćoj proizvodnji iznosi 96%<ref name="ABC20102008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ABC|title=Iran’s Automotive Industry Overview|url=http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=20. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110707182609/http://www.atiehbahar.com/Resource.aspx?n=1000042|archivedate=7. srpnja 2011.}}</ref>. Iran Hodrov model ''[[Pajkan]]'' bio je iranski nacionalni automobil sve do [[2005.]] godine kada ga je zamijenio model ''[[Samand]]''<ref name="AutoMobile2011">{{boš oznaka}} {{Citiranje weba|last=Auto Mobile|title=Iranski Samand stigao na BiH tržište|url=http://www.auto-mobile.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=167&Itemid=1|publisher=Auto-Mobile.ba|location=Sarajevo|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ostali iranski autohtoni modeli su ''[[Runna]]'' koja je izašla na tržište [[2011.]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran unveils domestic-made car Runna|url=http://edition.presstv.ir/detail/91873.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. travnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno [[:Kategorija:Luksuzni automobili|luksuzni automobil]] ''[[Dena]]'' koja izlazi [[2012.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran Khodro unveils luxury car Dena|url=http://www.presstv.ir/detail/175212.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. travnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Drugi iranski proizvođači automobila su ''Grupa Bahman'', ''Kerman Motori'', ''Kiš Hodro'', ''Raniran'', ''Šahab Hodro'' i ostali čiji ukupni udjel u proizvodnji iznosi 3,7%<ref name="ABC20102008"/>. Navedeni autoproizvođači proizvode razne vrste [[Motorno vozilo|motornih vozila]] uključujući [[motocikl]]e, [[Osobni automobil|osobne automobile]], [[furgon]]e, [[Kombinirano vozilo|kombije]], [[kamion]]e i razna [[Teretno vozilo|teretna vozila]], [[autobus]]e, te brojna druga [[specijalna vozila]]<ref name="ABC20102008"/>. Godine [[2009.]] Iran je kotirao peti u svijetu prema rastu proizvodnje [[Motorno vozilo|motornih vozila]] nakon [[Kina|Kine]], [[Tajvan]]a, [[Rumunjska|Rumunjske]] i [[Indija|Indije]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Iran Ranks 5th in Car Production Growth|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=18. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004951/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8905271515|archivedate=1. ožujka 2012.}}</ref>. U [[2010.]] godini Iran je bio 13. najveći proizvođač [[Motorno vozilo|motornih vozila]] odnosno 11. najveći proizvođač [[automobil]]a u svijetu<ref name="OICA2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=OICA|title=World Motor Vehicle Production|url=http://oica.net/category/production-statistics/|publisher=Organisation Internationale des Constructeurs d’Automobiles|location=Paris|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, s ukupno 11 milijuna vozila u čitavoj zemlji<ref name="TehranTimes20092010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran ranks 2nd in using gas-fueled cars|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=226986|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=20. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Navedene godine proizvedeno je 1,599.454 motornih vozila od čega 1,367.014 automobila odnosno 232.440 komercijalnih vozila<ref name="OICA2010"/>, a godišnji rast u proizvodnji svih motornih vozila iznosi 14,7%<ref name="OICA2010"/>. Iranski [[automobil]]i poput ''[[Samand]]a'' izvoze se u dvadesetak država [[svijet]]a, među kojima su i [[Europa|europske]] zemlje [[Rusija]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran Khodro to boost Samand export to Russia|url=http://www.payvand.com/news/10/jan/1091.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=10. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Bjelorusija]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Samand gaining foothold in Belarus|url=http://edition.presstv.ir/detail/33155.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=30. studenog 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Bosna i Hercegovina]]<ref name="AutoMobile2011"/>, te [[Švicarska]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports Samand to Switzerland|url=http://edition.presstv.ir/detail/110157.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 <center>
@@ Redak 228: / Redak 228: @@
 {{glavni|Oružane snage Irana}}
-[[Iran]]ski državni budžet za [[Oružane snage Irana|oružane snage]] prema procjeni [[SAD|američke]] organizacije ''Global Security'' u [[2011.]] godini iznosio je 20.65 milijardi [[USD]]<ref name="Pike17012011">{{eng icon}} {{cite web|last=Pike|first=John|title=World Wide Military Expenditures - 2011|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm|location=Alexandria, Virginia|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (15. u svijetu; 2,5% [[BDP]]-a<ref name="Pike17012011"/>), dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi [[USD]]<ref>{{fas icon}} {{cite web|last=IranianUK|title=اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده|publisher=IranianUK.com|location=UK|url=http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Procjene [[CIA]]-e iz [[2003.]] godine govore o izdvajanju 64.77 [[USD]] po glavi stanovnika što je jedan od najmanjih prosjeka na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Nation Master|title=Military Statistics > Expenditures > Dollar figure (per capita) (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranska [[vojna industrija]] značajno se razvila u posljednjih 25 godina pa Iran danas proizvodi brojne vrste [[Oružje|oružja]] i vojne opreme, te je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nastoji ostvariti apsolutnu samodostatnost u obrambenoj industriji<ref name="Pike13022009"/>. Od [[1992.]] godine iranska Organizacija obrambene industrije (DIO) proizvodi vlastite [[tenk]]ove, [[Borbeno oklopno vozilo|borbena oklopna vozila]], navođene [[projektil]]e, [[radar]]e, [[razarač]]e i druge [[Ratni brod|ratne brodove]], [[Podmornica|podmornice]], [[helikopter]]e i [[Borbeni zrakoplov|borbene zrakoplove]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=AP|title=Iran builds new smart submarine|url=http://english.pravda.ru/news/world/12-08-2008/106076-submarine-0/|publisher=Pravda|location=Vienna, Saint Petersburg, Moscow|date=12. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Advanced attack chopper joins Iran fleet|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. svibnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini [[Iran]] je izvozio [[oružje]] vrijedno 100 milijuna [[USD]] u 57 država [[svijet]]a uključujući članice [[NATO]]-a<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=IRI exports warfare to 50 countries|url=http://web.archive.org/web/20080213202418/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=23. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Iran exports military equipment|url=http://web.archive.org/web/20070927213942/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=3. rujna 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iran]]ski državni budžet za [[Oružane snage Irana|oružane snage]] prema procjeni [[SAD|američke]] organizacije ''Global Security'' u [[2011.]] godini iznosio je 20.65 milijardi [[USD]]<ref name="Pike17012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pike|first=John|title=World Wide Military Expenditures - 2011|url=http://www.globalsecurity.org/military/world/spending.htm|location=Alexandria, Virginia|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (15. u svijetu; 2,5% [[BDP]]-a<ref name="Pike17012011"/>), dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi [[USD]]<ref>{{per oznaka}} {{Citiranje weba|last=IranianUK|title=اطلاعات جالبي از بودجه دستگاه‌هاي امنيتي در سال آينده|publisher=IranianUK.com|location=UK|url=http://www.iranianuk.com/article.php?id=46184|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Procjene [[CIA]]-e iz [[2003.]] godine govore o izdvajanju 64.77 [[USD]] po glavi stanovnika što je jedan od najmanjih prosjeka na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Nation Master|title=Military Statistics > Expenditures > Dollar figure (per capita) (most recent) by country |url=http://www.nationmaster.com/graph/mil_exp_dol_fig_percap-expenditures-dollar-figure-per-capita|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranska [[vojna industrija]] značajno se razvila u posljednjih 25 godina pa Iran danas proizvodi brojne vrste [[Oružje|oružja]] i vojne opreme, te je jedna od rijetkih zemalja svijeta koja nastoji ostvariti apsolutnu samodostatnost u obrambenoj industriji<ref name="Pike13022009"/>. Od [[1992.]] godine iranska Organizacija obrambene industrije (DIO) proizvodi vlastite [[tenk]]ove, [[Borbeno oklopno vozilo|borbena oklopna vozila]], navođene [[projektil]]e, [[radar]]e, [[razarač]]e i druge [[Ratni brod|ratne brodove]], [[Podmornica|podmornice]], [[helikopter]]e i [[Borbeni zrakoplov|borbene zrakoplove]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=AP|title=Iran builds new smart submarine|url=http://english.pravda.ru/news/world/12-08-2008/106076-submarine-0/|publisher=Pravda|location=Vienna, Saint Petersburg, Moscow|date=12. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Advanced attack chopper joins Iran fleet|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=95824&sectionid=351020101|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. svibnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini [[Iran]] je izvozio [[oružje]] vrijedno 100 milijuna [[USD]] u 57 država [[svijet]]a uključujući članice [[NATO]]-a<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=IRI exports warfare to 50 countries|url=http://web.archive.org/web/20080213202418/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=190718&n=32|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=23. travnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Iran exports military equipment|url=http://web.archive.org/web/20070927213942/http://www.iribnews.ir/Full_en.asp?news_id=220656&n=12|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|date=3. rujna 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Vojska|Iran u međunarodnim statistikama: Vojska]]
@@ Redak 235: / Redak 235: @@
 {{glavni|Rudarstvo u Iranu}}
-[[Rudarstvo]] čini 0,6% udjela u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] prema procjenama iz [[2011.]] godine<ref name="PressTV17012011">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's mineral exports up 39 percent|url=http://www.presstv.com/detail/160504.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iako [[Nafta|naftna]] industrija čini većinu prihoda, u njoj je zaposleno svega 25% ukupnih radnika u rudarstvu<ref name="IMOC2009"/> dok ostatak radi na proizvodnji [[ugljen]]a, [[Željezo|željezne rudače]], [[Bakar (element)|bakra]], [[Olovo|olova]], [[cink]]a, [[krom]]a, [[barit]]a, [[sol]]i, [[gips]]a, [[molibden]]a, [[stroncij]]a, [[silicij]]a, [[uranij]]a, [[Zlato|zlata]], itd. Nalazište bakra u Sarčešmi u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]] drugo je najveće u svijetu<ref name="CurtisHooglund2008"/>, dok se velika nalazišta [[Željezo|željezne rudače]] nalaze u središnjem Iranu odnosno pokraj [[Bafk]]a, [[Jazd]]a i [[Kerman]]a. S provjerenim zalihama od 37 milijardi odnosno potencijalnim zalihama od 57 milijardi [[tona]] Iran spada među 15 rudarsko najbogatijih zemalja svijeta<ref name="PressTV17012011"/>. Oko 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu, no postotak opada zahvaljujući liberalizaciji tržišta odnosno stranim ulaganjima<ref name="Austrade31072007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Mining to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=31. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rudarstvo]] čini oko 3% ukupnog iranskog [[izvoz]]a<ref name="Austrade31072007"/>.
+[[Rudarstvo]] čini 0,6% udjela u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] prema procjenama iz [[2011.]] godine<ref name="PressTV17012011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's mineral exports up 39 percent|url=http://www.presstv.com/detail/160504.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iako [[Nafta|naftna]] industrija čini većinu prihoda, u njoj je zaposleno svega 25% ukupnih radnika u rudarstvu<ref name="IMOC2009"/> dok ostatak radi na proizvodnji [[ugljen]]a, [[Željezo|željezne rudače]], [[Bakar (element)|bakra]], [[Olovo|olova]], [[cink]]a, [[krom]]a, [[barit]]a, [[sol]]i, [[gips]]a, [[molibden]]a, [[stroncij]]a, [[silicij]]a, [[uranij]]a, [[Zlato|zlata]], itd. Nalazište bakra u Sarčešmi u [[Kermanska pokrajina|Kermanskoj pokrajini]] drugo je najveće u svijetu<ref name="CurtisHooglund2008"/>, dok se velika nalazišta [[Željezo|željezne rudače]] nalaze u središnjem Iranu odnosno pokraj [[Bafk]]a, [[Jazd]]a i [[Kerman]]a. S provjerenim zalihama od 37 milijardi odnosno potencijalnim zalihama od 57 milijardi [[tona]] Iran spada među 15 rudarsko najbogatijih zemalja svijeta<ref name="PressTV17012011"/>. Oko 90% rudnika i povezanih industrija nalazi se u državnom vlasništvu, no postotak opada zahvaljujući liberalizaciji tržišta odnosno stranim ulaganjima<ref name="Austrade31072007">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Mining to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080723094637/http://www.austrade.gov.au/Mining-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=31. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Rudarstvo]] čini oko 3% ukupnog iranskog [[izvoz]]a<ref name="Austrade31072007"/>.
-Iranske zalihe [[ugljen]]a procjenjuju se na između 13 i 50 milijardi [[tona]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pars Times|title=Iran's Uranium Reserves, 44 Billion Barrels of Crude Oil|url=http://www.parstimes.com/business/uranium_reserves.html|publisher=Hamshahri|location=Tehran|date=23. lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sredinom [[2000-ih]] Iran je proizvodio 1.33 milijuna tona [[ugljen]]a godišnje, dok je zbog povećane potrošnje također uvozio oko 520.000 tona<ref name="EIUMarketProfile2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Market Profile for Iran|url=https://www.zawya.com/story.cfm?id=EIU20080501212100777&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. U studenom [[2008.]] godine proizvodnja ugljena premašila je dva milijuna tona<ref name="Klimasinska28112008">{{eng icon}} {{cite web|last=Klimasinska|first=Katarzyna|title=Iran Plans to Produce 250,000 Tons of Copper in Year to March|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a1rzkB_rOKok|publisher=Bloomberg|location=New York City|date=28. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se [[2012.]] očekuje porast proizvodnje na pet milijuna [[tona]]<ref name="Klimasinska28112008"/>. Iran je postao samodostatan u proizvodnji [[čelik]]a [[2009.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Steel Self-Sufficiency This Summer|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=11. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, zahvaljujući rastu proizvodnje u glavnim čeličanama smještenima u [[Isfahan]]u i [[Huzestan]]u. Iste godine proizvedeno je 10,873.000 tona [[čelik]]a, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 milijuna tona<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167245.html|date=27. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IRIB|title=Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons|date=27. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u [[2013.]], 23 milijuna tona u [[2014.]] i 29,8 milijuna tona u [[2015.]] godini<ref name="IMIDRO01022010">{{eng icon}} {{cite web|last=IMIDRO|title=Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years|publisher=Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization|location=Tehran|url=http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx|date=1. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110823052213/http://news.imidro.org/en/magazines%3Dno.30/categories%3D2/news%3D578/show.aspx|archivedate=23. kolovoza 2011.}}</ref>, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u [[2013.]], 34,7 milijuna tona u [[2014.]], 35,5 milijuna tona u [[2015.]]<ref name="IMIDRO01022010"/>, te konačno 55 milijuna tona [[2020.]] godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Refractories|title=Steel Production Capacity at 20 Mt|publisher=Refractories World Forum|location=Germany|url=http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110715170434/http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|archivedate=15. srpnja 2011.}}</ref> Od ostalih važnijih [[metal]]a u industriji treba izdvojiti proizvodnju [[aluminij]]a od 281.300 tona<ref name="BGS2011"/>, odnosno proizvodnju [[Bakar (element)|bakra]] od 262.500 [[tona]]<ref name="BGS2011"/>. Godišnje se proizvede 65 milijuna tona [[cement]]a<ref name="PressTV05072010"/> (uz godišnji porast proizvodnje od 16%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports $637mn of cement|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/139606.html|date=22. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) koji se izvozi u 40 zemalja svijeta<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Tehran Times|title=Iran exports cement to 40 countries|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=213927|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=8. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Iranske zalihe [[ugljen]]a procjenjuju se na između 13 i 50 milijardi [[tona]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pars Times|title=Iran's Uranium Reserves, 44 Billion Barrels of Crude Oil|url=http://www.parstimes.com/business/uranium_reserves.html|publisher=Hamshahri|location=Tehran|date=23. lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Sredinom [[2000-ih]] Iran je proizvodio 1.33 milijuna tona [[ugljen]]a godišnje, dok je zbog povećane potrošnje također uvozio oko 520.000 tona<ref name="EIUMarketProfile2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Market Profile for Iran|url=https://www.zawya.com/story.cfm?id=EIU20080501212100777&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. U studenom [[2008.]] godine proizvodnja ugljena premašila je dva milijuna tona<ref name="Klimasinska28112008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Klimasinska|first=Katarzyna|title=Iran Plans to Produce 250,000 Tons of Copper in Year to March|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=a1rzkB_rOKok|publisher=Bloomberg|location=New York City|date=28. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se [[2012.]] očekuje porast proizvodnje na pet milijuna [[tona]]<ref name="Klimasinska28112008"/>. Iran je postao samodostatan u proizvodnji [[čelik]]a [[2009.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Steel Self-Sufficiency This Summer|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3421/html/economy.htm#s385275|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=11. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, zahvaljujući rastu proizvodnje u glavnim čeličanama smještenima u [[Isfahan]]u i [[Huzestan]]u. Iste godine proizvedeno je 10,873.000 tona [[čelik]]a, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 milijuna tona<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/167245.html|date=27. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRIB|title=Minister: Iran's steel output to hit 20mn tons|publisher=Islamic Republic of Iran Broadcasting|location=Tehran|url=http://english.irib.ir/news/economy/item/71645-minister-irans-steel-output-to-hit-20mn-tons|date=27. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u [[2013.]], 23 milijuna tona u [[2014.]] i 29,8 milijuna tona u [[2015.]] godini<ref name="IMIDRO01022010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IMIDRO|title=Iran’s Steel Production Capacity to Hit 35 mt in 5 Years|publisher=Iranian Mines and Mining Industries Development and Renovation Organization|location=Tehran|url=http://news.imidro.org/en/magazines=no.30/categories=2/news=578/show.aspx|date=1. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110823052213/http://news.imidro.org/en/magazines%3Dno.30/categories%3D2/news%3D578/show.aspx|archivedate=23. kolovoza 2011.}}</ref>, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u [[2013.]], 34,7 milijuna tona u [[2014.]], 35,5 milijuna tona u [[2015.]]<ref name="IMIDRO01022010"/>, te konačno 55 milijuna tona [[2020.]] godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Refractories|title=Steel Production Capacity at 20 Mt|publisher=Refractories World Forum|location=Germany|url=http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110715170434/http://www.refractories-worldforum.com/global-news/130-steel-production-capacity-at-20-mt.html|archivedate=15. srpnja 2011.}}</ref> Od ostalih važnijih [[metal]]a u industriji treba izdvojiti proizvodnju [[aluminij]]a od 281.300 tona<ref name="BGS2011"/>, odnosno proizvodnju [[Bakar (element)|bakra]] od 262.500 [[tona]]<ref name="BGS2011"/>. Godišnje se proizvede 65 milijuna tona [[cement]]a<ref name="PressTV05072010"/> (uz godišnji porast proizvodnje od 16%<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports $637mn of cement|publisher=PressTV|location=Tehran|url=http://www.presstv.ir/detail/139606.html|date=22. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) koji se izvozi u 40 zemalja svijeta<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Tehran Times|title=Iran exports cement to 40 countries|url=http://www.tehrantimes.com/index_View.asp?code=213927|publisher=Tehran Times|location=Tehran|date=8. veljače 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Rudarstvo|Iran u međunarodnim statistikama: Rudarstvo]]
@@ Redak 246: / Redak 246: @@
 [[Datoteka:Iran NPP CIMG2451 m1.jpg|mini|desno|250px|Maketa [[NE Bušeher]] izgrađene [[2010.]] godine]]
-[[Iran]] je drugi u [[svijet]]u po zalihama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] (15%)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="DOE012010">{{eng icon}} {{cite web|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=siječanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno treći u svijetu po zalihama [[Nafta|nafte]] (10%)<ref name="DOE012010"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Oil - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Termoelektrana|Termoelektrane]] na naftu, plin i [[ugljen]] zajedno s [[Nuklearna elektrana|nuklearnom elektranom]] u [[Bušeher]]u, [[hidroelektrana]]ma i drugim [[elektrana]]ma koje koriste [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]] zadovoljavaju zemlju [[Električna energija|eletričnom energijom]]<ref name="DOE012010"/>. Godišnje rasipanje [[Energija|energije]] procjenjuje se između šest i sedam milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year|url=http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=30. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je energetska potrošnja mnogo veća od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BP|title=BP Statistical Review of World Energy|url=http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf|publisher=British Petroleum|location=London|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2008.]] godini iranska vlada isplatila je 84 milijardi [[USD]] subvencija za naftu, plin i električnu energiju<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Energy Subsidies Reach $84b|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran godišnje troši oko 140 milijardi m³ godišnje (najviše nakon [[SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Consumption|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, uz najveći porast potrošnje u svijetu. Godine [[2010.]] uz [[Rusija|rusku]] pomoć otvorena je prva iranska [[nuklearna elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran: Bushehr launch peaceful symbol|url=http://www.presstv.ir/detail/139502.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=11. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je u planu izgradnja dodatnih 19 diljem zemlje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=AP|title=Iran plans 19 more nuclear plants|url=http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25|publisher=Los Angeles Times|location=Los Angeles|date=25. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iran]] je drugi u [[svijet]]u po zalihama [[Prirodni plin|prirodnog plina]] (15%)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2179rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="DOE012010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/cab.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=siječanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno treći u svijetu po zalihama [[Nafta|nafte]] (10%)<ref name="DOE012010"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Oil - Proved Reserves|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2178rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Termoelektrana|Termoelektrane]] na naftu, plin i [[ugljen]] zajedno s [[Nuklearna elektrana|nuklearnom elektranom]] u [[Bušeher]]u, [[hidroelektrana]]ma i drugim [[elektrana]]ma koje koriste [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive izvore energije]] zadovoljavaju zemlju [[Električna energija|eletričnom energijom]]<ref name="DOE012010"/>. Godišnje rasipanje [[Energija|energije]] procjenjuje se između šest i sedam milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Energy Wastage In Iran Equals 6-7 Billion Dallars Per Year|url=http://www.payvand.com/news/08/oct/1303.html|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=30. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je energetska potrošnja mnogo veća od svjetskog prosjeka<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BP|title=BP Statistical Review of World Energy|url=http://www.bp.com/liveassets/bp_internet/globalbp/globalbp_uk_english/reports_and_publications/statistical_energy_review_2008/STAGING/local_assets/2010_downloads/statistical_review_of_world_energy_full_report_2010.pdf|publisher=British Petroleum|location=London|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2008.]] godini iranska vlada isplatila je 84 milijardi [[USD]] subvencija za naftu, plin i električnu energiju<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Energy Subsidies Reach $84b|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3111/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=27. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran godišnje troši oko 140 milijardi m³ godišnje (najviše nakon [[SAD]]-a i [[Rusija|Rusije]])<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Natural Gas - Consumption|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2181rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, uz najveći porast potrošnje u svijetu. Godine [[2010.]] uz [[Rusija|rusku]] pomoć otvorena je prva iranska [[nuklearna elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran: Bushehr launch peaceful symbol|url=http://www.presstv.ir/detail/139502.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=11. kolovoza 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je u planu izgradnja dodatnih 19 diljem zemlje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=AP|title=Iran plans 19 more nuclear plants|url=http://articles.latimes.com/2007/dec/25/world/fg-iran25|publisher=Los Angeles Times|location=Los Angeles|date=25. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Iran je među glavnim izvoznicima [[Nafta|nafte]] još od [[1913.]] godine. Najznačajnija nalazišta smještena su u jugozapadnom dijelu zemlje zapadno od [[Zagros]]a, u [[Huzestan]]u, [[Hormuzgan]]u, [[Fars]]u, te [[Ilamska pokrajina|Ilamskoj]] i [[Bušeherska pokrajina|Bušeherskoj pokrajini]]. Velika naftna i plinska polja također se nalaze i na području [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Godine [[1978.]] Iran je bio četvrti najveći proizvođač [[Nafta|nafte]] u [[svijet]]u, odnosno drugi najveći [[OPEC]]-ov proizvođač i izvoznik<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Pars Times|title=Iran: The Economy|url=http://www.parstimes.com/history/economy.html|publisher=The Library of Congress Country Studies|location=Washington D.C.|date=prosinac 1987.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine nova vlada smanjila je proizvodnju u skladu s politikom dugoročnog očuvanja izvora, a nagli pad proizvodnje nadalje je zabilježen tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] tijekom kojeg su [[Irak|iračke]] i [[SAD|američke]] oružane snage [[Bombardiranje|bombardirale]] iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]]. Kasnih [[1980-ih]] godina proizvodnja nafte raste, što je uvjetovano obnovom infrastrukture kao i novootkrivenim nalazištima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. Godine [[2004.]] proizvodnja nafte dosegla je 1,4 milijarde [[barel]]a godišnje čime je ostvaren neto profit od 50 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=AP|title=Iran oil industry founders, report says|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html|publisher=The Seattle Times|location=Seattle|date=26. prosinca 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se [[2009.]] godine proizvodnja povećala na 1.53 milijarde [[barel]]a. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] je s [[Kina|Kinom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=CRI|title=China, Iran sign biggest oil & gas deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=31. listopada 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Rusija|Rusijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=JP|title=Iran and Russia sign major oil deal|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=14. srpnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Indija|Indijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rediff|title=OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India|url=http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm|publisher=Rediff Business|location=Mumbai, India|date=4. siječnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Malezija|Malezijom]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=China Daily|title=Iran, Malaysia sign $16b oil deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=27. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> sklopio brojne ugovore na području naftne infrastrukture čija je vrijednost više desetaka milijardi [[USD]]. Iran u domaćim pogonima trenutačno proizvodi 70-80% potrebne opreme za istraživanje, proizvodnju i transport [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Trend|title=FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry|url=http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html|publisher=Trend News Agency|location=Baku, Azerbaijan|date=27. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20120708082052/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|archivedate=8. srpnja 2012.}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Share of domestically made equipments on the rise|url=http://www.shana.ir/155561-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=18. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120309074817/http://www.shana.ir/155561-en.html|archivedate=9. ožujka 2012.}}</ref>. Prema procjenama iranskih službenika, nakon dovršetka radova na infrastrukturi zarada od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] će u [[2015.]] godini dosegnuti 250 milijardi [[USD]]<ref name="Payvand22122010"/>.
+Iran je među glavnim izvoznicima [[Nafta|nafte]] još od [[1913.]] godine. Najznačajnija nalazišta smještena su u jugozapadnom dijelu zemlje zapadno od [[Zagros]]a, u [[Huzestan]]u, [[Hormuzgan]]u, [[Fars]]u, te [[Ilamska pokrajina|Ilamskoj]] i [[Bušeherska pokrajina|Bušeherskoj pokrajini]]. Velika naftna i plinska polja također se nalaze i na području [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]. Godine [[1978.]] Iran je bio četvrti najveći proizvođač [[Nafta|nafte]] u [[svijet]]u, odnosno drugi najveći [[OPEC]]-ov proizvođač i izvoznik<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Pars Times|title=Iran: The Economy|url=http://www.parstimes.com/history/economy.html|publisher=The Library of Congress Country Studies|location=Washington D.C.|date=prosinac 1987.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] iz [[1979.]] godine nova vlada smanjila je proizvodnju u skladu s politikom dugoročnog očuvanja izvora, a nagli pad proizvodnje nadalje je zabilježen tijekom [[Iransko-irački rat|iransko-iračkog rata]] tijekom kojeg su [[Irak|iračke]] i [[SAD|američke]] oružane snage [[Bombardiranje|bombardirale]] iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]]. Kasnih [[1980-ih]] godina proizvodnja nafte raste, što je uvjetovano obnovom infrastrukture kao i novootkrivenim nalazištima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom zaljevu]]. Godine [[2004.]] proizvodnja nafte dosegla je 1,4 milijarde [[barel]]a godišnje čime je ostvaren neto profit od 50 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=AP|title=Iran oil industry founders, report says|url=http://seattletimes.nwsource.com/html/nationworld/2003494872_iranoil26.html|publisher=The Seattle Times|location=Seattle|date=26. prosinca 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se [[2009.]] godine proizvodnja povećala na 1.53 milijarde [[barel]]a. Krajem [[2000-ih]] godina [[Iran]] je s [[Kina|Kinom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=CRI|title=China, Iran sign biggest oil & gas deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/english/doc/2004-10/31/content_387140.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=31. listopada 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Rusija|Rusijom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=JP|title=Iran and Russia sign major oil deal|url=http://fr.jpost.com/servlet/Satellite?cid=1215330962516&pagename=JPost/JPArticle/ShowFull|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=14. srpnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, [[Indija|Indijom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Rediff|title=OVL-Hinduja plan $20 bn investment in Iran, India|url=http://in.rediff.com/money/2008/jan/04ongc.htm|publisher=Rediff Business|location=Mumbai, India|date=4. siječnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Malezija|Malezijom]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=China Daily|title=Iran, Malaysia sign $16b oil deal|url=http://www.chinadaily.com.cn/world/2007-12/27/content_6351901.htm|publisher=China Daily|location=Beijing, China|date=27. prosinca 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> sklopio brojne ugovore na području naftne infrastrukture čija je vrijednost više desetaka milijardi [[USD]]. Iran u domaćim pogonima trenutačno proizvodi 70-80% potrebne opreme za istraživanje, proizvodnju i transport [[Fosilna goriva|fosilnih goriva]]<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Trend|title=FM: Iran produces major equipment for its oil and gas industry|url=http://en.trend.az/capital/energy/1757093.html|publisher=Trend News Agency|location=Baku, Azerbaijan|date=27. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Equipment Needs in Iran's Oil, Gas Industries Mostly Supplied Domestically|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://archive.today/20120708082052/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8907041206|archivedate=8. srpnja 2012.}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Share of domestically made equipments on the rise|url=http://www.shana.ir/155561-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=18. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120309074817/http://www.shana.ir/155561-en.html|archivedate=9. ožujka 2012.}}</ref>. Prema procjenama iranskih službenika, nakon dovršetka radova na infrastrukturi zarada od [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] će u [[2015.]] godini dosegnuti 250 milijardi [[USD]]<ref name="Payvand22122010"/>.
 <center>
@@ Redak 260: / Redak 260: @@
 </center>
-Glavne iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]] smještene su u [[Abadan]]u (prva iranska rafinerija), [[Kermanšah]]u, [[Teheran]]u, [[Isfahan]]u, [[Širaz]]u, [[Tabriz]]u, [[Arak (grad)|Araku]] i [[Bandar Abas]]u<ref name="Coutsoukis10112004"/>. Golema većina [[Nafta|nafte]] s nalazišta u rafinerije transportira se [[naftovod]]ima. Ukupna dužina [[cjevovod]]a je 34.789&nbsp;km, od čega 7&nbsp;km kondenzacijskih, 397&nbsp;km za kondenzirani prirodni plin, 19.161&nbsp;km za prirodni plin (4. u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|url=http://www.shana.ir/142918-en.html|title=Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=15. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726210316/http://www.shana.ir/142918-en.html|archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref>), 570&nbsp;km za ukapljeni naftni plin, 7018&nbsp;km za naftu, te 7936&nbsp;km za ostale rafinirane proizvode. Do [[2025.]] godine planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000&nbsp;km.<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=GasAndOil|url=http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm |title=Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025|publisher=GasAndOil.com|location=Limbach, Germany|date=20. kolovoza 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Najznačajnije [[Luka|luke]] za izvoz nafte su [[Abadan]], [[Bandar Abas]], [[Bandar Mušur]], [[Harg]], [[Lavan]], [[Kiš]] i [[Neka]]<ref name="DOE012010"/>.
+Glavne iranske [[Rafinerija nafte|rafinerije]] smještene su u [[Abadan]]u (prva iranska rafinerija), [[Kermanšah]]u, [[Teheran]]u, [[Isfahan]]u, [[Širaz]]u, [[Tabriz]]u, [[Arak (grad)|Araku]] i [[Bandar Abas]]u<ref name="Coutsoukis10112004"/>. Golema većina [[Nafta|nafte]] s nalazišta u rafinerije transportira se [[naftovod]]ima. Ukupna dužina [[cjevovod]]a je 34.789&nbsp;km, od čega 7&nbsp;km kondenzacijskih, 397&nbsp;km za kondenzirani prirodni plin, 19.161&nbsp;km za prirodni plin (4. u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|url=http://www.shana.ir/142918-en.html|title=Iran Ranks 4th in Gas Pipeline Scope|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=15. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110726210316/http://www.shana.ir/142918-en.html|archivedate=26. srpnja 2011.}}</ref>), 570&nbsp;km za ukapljeni naftni plin, 7018&nbsp;km za naftu, te 7936&nbsp;km za ostale rafinirane proizvode. Do [[2025.]] godine planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000&nbsp;km.<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=GasAndOil|url=http://www.gasandoil.com/goc/company/cnm93321.htm |title=Alexander's Gas & Oil Connections - Iran plans 40,000 km gas pipeline network by 2025|publisher=GasAndOil.com|location=Limbach, Germany|date=20. kolovoza 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> Najznačajnije [[Luka|luke]] za izvoz nafte su [[Abadan]], [[Bandar Abas]], [[Bandar Mušur]], [[Harg]], [[Lavan]], [[Kiš]] i [[Neka]]<ref name="DOE012010"/>.
-Godine [[2008.]] na otoku [[Kiš]]u otvorena je Iranska naftna burza (IOB) na kojoj se trguje [[Nafta|nafte]], [[Prirodni plin|prirodnim plinom]] i petrokemijskim proizvodima<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=1st phase of Iran oil stock inaugurated on Kish island
+Godine [[2008.]] na otoku [[Kiš]]u otvorena je Iranska naftna burza (IOB) na kojoj se trguje [[Nafta|nafte]], [[Prirodni plin|prirodnim plinom]] i petrokemijskim proizvodima<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=1st phase of Iran oil stock inaugurated on Kish island
-|url=http://replay.web.archive.org/20090110151138/http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. veljače 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Većina trgovine obavlja se u [[Euro|eurima]] i [[Iranski rijal|iranskim rijalima]] te ostalim [[valuta]]ma<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Oil bourse opens in Iran's Kish Island|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. veljače 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[američki dolar]] u potpunosti isključen<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Austin|first=Steve|title=Iranian Oil Bourse Opening|url=http://www.oil-price.net/en/articles/iranian-oil-bourse-opening.php|publisher=Oil-Price.net|location=USA|date=2. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Zahvaljujući proizvodnji dušičnog [[Gnojivo|gnojiva]] u [[Širaz]]u<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Shiraz Fertilizer Plant Tender Started|url=http://www.shana.ir/25007-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=28. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, najvećoj [[Tvornica|tvornici]] [[eten]]a u svijetu smještenoj u [[Asaluja|Asaluji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran opens world largest ethylene unit|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> kao i drugim proizvodnjim zonama diljem zemlje, iranski [[izvoz]] petrokemikalija dosegnuo je 5,5 milijardi [[USD]] u [[2007.]]<ref name="PressTV26042008">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran exports $570M of petrochemicals|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, 9 milijardi [[USD]] u [[2008.]]<ref name="PressTV26042008"/>, te 7,6 milijardi [[USD]] u prvih deset mjeseci [[2010.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Shana|title=Petrochemical Exports Pass $7 Billion|url=http://www.shana.ir/165360-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=31. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Iranskog ministarstva za naftu, [[Iran]] do [[2025.]] godine planira uložiti 500 milijardi [[USD]] u naftnu infrastrukturu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=$500b Needed For Hydrocarbon Sector|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3109/html/economy.htm#s297894|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+|url=http://replay.web.archive.org/20090110151138/http://www2.irna.ir/en/news/view/line-203/0802173565111734.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. veljače 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Većina trgovine obavlja se u [[Euro|eurima]] i [[Iranski rijal|iranskim rijalima]] te ostalim [[valuta]]ma<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Oil bourse opens in Iran's Kish Island|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=43476&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=17. veljače 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[američki dolar]] u potpunosti isključen<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austin|first=Steve|title=Iranian Oil Bourse Opening|url=http://www.oil-price.net/en/articles/iranian-oil-bourse-opening.php|publisher=Oil-Price.net|location=USA|date=2. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Zahvaljujući proizvodnji dušičnog [[Gnojivo|gnojiva]] u [[Širaz]]u<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Shiraz Fertilizer Plant Tender Started|url=http://www.shana.ir/25007-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=28. lipnja 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, najvećoj [[Tvornica|tvornici]] [[eten]]a u svijetu smještenoj u [[Asaluja|Asaluji]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran opens world largest ethylene unit|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=77737&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> kao i drugim proizvodnjim zonama diljem zemlje, iranski [[izvoz]] petrokemikalija dosegnuo je 5,5 milijardi [[USD]] u [[2007.]]<ref name="PressTV26042008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran exports $570M of petrochemicals|url=http://previous.presstv.com/Detail.aspx?id=53267&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, 9 milijardi [[USD]] u [[2008.]]<ref name="PressTV26042008"/>, te 7,6 milijardi [[USD]] u prvih deset mjeseci [[2010.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Shana|title=Petrochemical Exports Pass $7 Billion|url=http://www.shana.ir/165360-en.html|publisher=Shana.ir|location=Tehran|date=31. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Iranskog ministarstva za naftu, [[Iran]] do [[2025.]] godine planira uložiti 500 milijardi [[USD]] u naftnu infrastrukturu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=$500b Needed For Hydrocarbon Sector|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3109/html/economy.htm#s297894|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. travnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Energetika|Iran u međunarodnim statistikama: Energetika]]
@@ Redak 272: / Redak 272: @@
 Unatoč gospodarskoj [[Liberalizam|liberalizaciji]] iz [[1990-ih]] godina, državna potrošnja (uključujući izdatke poluvladinih fondova) ostala je relativno visoka. Procjene potrošnje u uslužnim djelatnostima Irana iznose približno 40% [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]], od čega je većina državnog karaktera uključujući i izdatke za [[Oružane snage Irana|oružane snage]], državne [[Plaća|plaće]] i isplate za socijalnu sigurnost<ref name="IranCIA2011"/>. Proces [[Urbanizacija|urbanizacije]] značajno je doprinio uslužnim djelatnostima među kojima su najznačajnije javne službe (uključujući [[obrazovanje]]), [[trgovina]], osobne i stručne usluge, te [[turizam]].
-Ukupna vrijednost [[promet]]a i [[Komunikacije|komunikacija]] prema procjenama za [[2013.]] godinu porasti će na 46 milijardi [[USD]] što predstavlja 6,8% iranskog [[BDP]]-a<ref name="NITC18062009">{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Freight Transport Report|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=18. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Međunarodne radničke organizacije o zapošljavanju iz [[1996.]] godine, na području prometa i komunikacija bilo je zaposleno oko 3,4 milijuna ljudi odnosno oko 20,5% ukupne radne snage iz [[2008.]] godine<ref name="NITC18062009"/>.
+Ukupna vrijednost [[promet]]a i [[Komunikacije|komunikacija]] prema procjenama za [[2013.]] godinu porasti će na 46 milijardi [[USD]] što predstavlja 6,8% iranskog [[BDP]]-a<ref name="NITC18062009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Freight Transport Report|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1388/3427/html/economy.htm#s386826|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=18. lipnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema podacima Međunarodne radničke organizacije o zapošljavanju iz [[1996.]] godine, na području prometa i komunikacija bilo je zaposleno oko 3,4 milijuna ljudi odnosno oko 20,5% ukupne radne snage iz [[2008.]] godine<ref name="NITC18062009"/>.
 ==== Maloprodaja ====
-Iranska industrija [[Maloprodaja|maloprodaje]] sastoji se uglavnom od [[zadruga]] (uglavnom pod vladinim sponzorstvom) i nezavisnih trgovaca na malo koji posluju u [[bazar]]ima ([[tržnica]]ma)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iranica|title=Bāzār|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/bazar-index|date=15. prosinca 1989.|accessdate=3. veljače 2011}}</ref>. Najveći dio [[Hrana|hrane]] pojavljuje se na uličnim tržnicama s [[cijena]]ma koje određuje iranski Glavni statistički zavod. U zemlji djeluje 438.478 trgovaca mješovitom robom<ref name="Euromonitor032011">{{eng icon}} {{cite web|last=Euromonitor|title=Retailing in Iran|url=http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report|publisher=Euromonitor International|location=London|date=ožujak 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od kojih većina posluje van [[Teheran]]a gdje postoji velik broj hipermarketa i [[supermarket]]a. Diljem Irana bilježi se i veliki rast manjih [[trgovina]] koje su većinom u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]. Najveći iranski trgovački lanci u državnom vlasništvu su ''Etka'', ''Refah'', ''Šahrvand'' and ''Hyperstar Market''<ref name="Euromonitor032011"/>. [[Elektroničko poslovanje]] u [[2008.]] godini ostvarilo je promet od milijardu [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran's e-commerce to reach rls10,000b|url=http://replay.web.archive.org/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=3. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Iranska industrija [[Maloprodaja|maloprodaje]] sastoji se uglavnom od [[zadruga]] (uglavnom pod vladinim sponzorstvom) i nezavisnih trgovaca na malo koji posluju u [[bazar]]ima ([[tržnica]]ma)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iranica|title=Bāzār|work=Encyclopedia Iranica|location=New York|url=http://www.iranica.com/articles/bazar-index|date=15. prosinca 1989.|accessdate=3. veljače 2011}}</ref>. Najveći dio [[Hrana|hrane]] pojavljuje se na uličnim tržnicama s [[cijena]]ma koje određuje iranski Glavni statistički zavod. U zemlji djeluje 438.478 trgovaca mješovitom robom<ref name="Euromonitor032011">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Euromonitor|title=Retailing in Iran|url=http://www.euromonitor.com/retailing-in-iran/report|publisher=Euromonitor International|location=London|date=ožujak 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od kojih većina posluje van [[Teheran]]a gdje postoji velik broj hipermarketa i [[supermarket]]a. Diljem Irana bilježi se i veliki rast manjih [[trgovina]] koje su većinom u privatnom [[Vlasništvo|vlasništvu]]. Najveći iranski trgovački lanci u državnom vlasništvu su ''Etka'', ''Refah'', ''Šahrvand'' and ''Hyperstar Market''<ref name="Euromonitor032011"/>. [[Elektroničko poslovanje]] u [[2008.]] godini ostvarilo je promet od milijardu [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran's e-commerce to reach rls10,000b|url=http://replay.web.archive.org/20090110154827/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-234/0812030911192309.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=3. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 ==== Zdravstvo i ljekarništvo ====
@@ Redak 282: / Redak 282: @@
 {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:right;"
 |- style="background:lightblue;"
-! Zdravstvo u Iranu (''Izvor: [[Economist Intelligence Unit]]''<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Iran: Healthcare and Pharmaceuticals Forecast|url=http://www.zawya.com/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Healthcare%20And%20Pharmaceuticals%20Forecast&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. koloviza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>)
+! Zdravstvo u Iranu (''Izvor: [[Economist Intelligence Unit]]''<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Iran: Healthcare and Pharmaceuticals Forecast|url=http://www.zawya.com/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Healthcare%20And%20Pharmaceuticals%20Forecast&pass=1|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. koloviza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>)
 ! 2005.
 ! 2006.
@@ Redak 333: / Redak 333: @@
 |}
-Iranskim [[ustav]]om zajamčena je [[Zdravstvo|zdravstvena]] skrb svim stanovnicima zemlje. Do [[2008.]] godine 73% Iranaca bilo je obuhvaćeno dobrovoljnom nacionalnom zdravstvenom skrbi<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Oko 85% stanovnštva koristi sustav osiguranja za lijekove, a vlada uvelike subvencionira [[Farmacija|farmaceutsku]] proizvodnju u cilju povećanja dostupnosti [[lijek]]ova i [[Cijepljenje|cjepiva]]. Ukupna tržišna vrijednost iranske [[Zdravstvo|zdravstvene]] i [[Medicina|medicinske]] mreže bila je 24 milijarde [[USD]] u [[2002.]] godini, dok se s obzirom na sve veću potražnju zdravstvenih usluga procjenjuje rast na 50 milijardi [[USD]] do [[2013.]] godine<ref name="Austrade19072007">{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Health services and pharmaceuticals to Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20080419082947/http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=19. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="BMI25032009">{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran Pharmaceuticals and Healthcare Report Q2|url=http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=25. ožujka 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2006.]] godine 55 iranskih [[Farmacija|farmaceutskih]] tvrtki proizvodi 96% lijekova<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's medicine production growing|url=http://www.presstv.ir/detail/144089.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> vrijednih 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=18% of Medicines Thrown Out Annually|url=http://classic-web.archive.org/web/20071018051214/http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm#s238959|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=30. lipnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> dok se vrijednost cjelokupnog tržišta procjenjuje na 310 milijardi [[USD]]<ref name="Austrade19072007"/>. Procjenjuje se da će samo farmaceutsko tržište [[2013.]] godine narasti na 3.65 milijardi [[USD]]<ref name="BMI25032009"/>.
+Iranskim [[ustav]]om zajamčena je [[Zdravstvo|zdravstvena]] skrb svim stanovnicima zemlje. Do [[2008.]] godine 73% Iranaca bilo je obuhvaćeno dobrovoljnom nacionalnom zdravstvenom skrbi<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Oko 85% stanovnštva koristi sustav osiguranja za lijekove, a vlada uvelike subvencionira [[Farmacija|farmaceutsku]] proizvodnju u cilju povećanja dostupnosti [[lijek]]ova i [[Cijepljenje|cjepiva]]. Ukupna tržišna vrijednost iranske [[Zdravstvo|zdravstvene]] i [[Medicina|medicinske]] mreže bila je 24 milijarde [[USD]] u [[2002.]] godini, dok se s obzirom na sve veću potražnju zdravstvenih usluga procjenjuje rast na 50 milijardi [[USD]] do [[2013.]] godine<ref name="Austrade19072007">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Health services and pharmaceuticals to Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20080419082947/http://www.austrade.gov.au/Health-services-and-pharmaceuticals-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=19. srpnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="BMI25032009">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran Pharmaceuticals and Healthcare Report Q2|url=http://www.payvand.com/news/09/apr/1027.html|publisher=Business Monitor International|location=London|date=25. ožujka 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2006.]] godine 55 iranskih [[Farmacija|farmaceutskih]] tvrtki proizvodi 96% lijekova<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's medicine production growing|url=http://www.presstv.ir/detail/144089.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. rujna 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> vrijednih 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=18% of Medicines Thrown Out Annually|url=http://classic-web.archive.org/web/20071018051214/http://iran-daily.com/1386/2880/html/national.htm#s238959|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=30. lipnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> dok se vrijednost cjelokupnog tržišta procjenjuje na 310 milijardi [[USD]]<ref name="Austrade19072007"/>. Procjenjuje se da će samo farmaceutsko tržište [[2013.]] godine narasti na 3.65 milijardi [[USD]]<ref name="BMI25032009"/>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Zdravstvo|Iran u međunarodnim statistikama: Zdravstvo]]
@@ Redak 340: / Redak 340: @@
 {{glavni|Turizam u Iranu}}
-[[Turizam]] kao gospodarska aktivnost u [[Iran]]u dramatično se smanjila tijekom [[Iransko-irački rat|rata s Irakom]] [[1980-ih]] godina, no [[2000-ih]] je relativno oživjela. Godine [[2004.]] približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju<ref name="IranTravels2010">{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Travels|title=Iran: Economy|url=http://www.iran-travels.com/english/economy.php|publisher=Shokoufeh|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je broj u [[2007.]] godini premašio dva milijuna<ref name="UNWTO062010">{{eng icon}} {{cite web|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=UN World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|archivedate=3. rujna 2015.}}</ref> odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u [[2009.]] godini<ref name="PressTV19032010">{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%<ref name="PressTV19032010"/>. Većina posjetitelja dolazi iz [[Azija|azijskih]] država, dok oko 10% turista dolazi iz [[Europa|europskih]] i [[Amerika|američkih]] zemalja<ref name="IranTravels2010"/><ref name="PressTV19032010"/>. Početkom [[2000-ih]] godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima<ref name="Payvand07092003"/>.
+[[Turizam]] kao gospodarska aktivnost u [[Iran]]u dramatično se smanjila tijekom [[Iransko-irački rat|rata s Irakom]] [[1980-ih]] godina, no [[2000-ih]] je relativno oživjela. Godine [[2004.]] približno 1,659.000 stranih turista posjetilo je zemlju<ref name="IranTravels2010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Travels|title=Iran: Economy|url=http://www.iran-travels.com/english/economy.php|publisher=Shokoufeh|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je broj u [[2007.]] godini premašio dva milijuna<ref name="UNWTO062010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNWTO|title=World Tourism Barometer (Vol. 8, No. 2)|url=http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|publisher=UN World Tourism Organization|location=Madrid|date=lipanj 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20150903225411/http://www.unwto.org/facts/eng/pdf/barometer/UNWTO_Barom10_2_en.pdf|archivedate=3. rujna 2015.}}</ref> odnosno dosegnuo 2,3 milijuna u [[2009.]] godini<ref name="PressTV19032010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran 'hosted 2.3mn tourists this year'|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=121199&sectionid=351020108|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=19. ožujka 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iste je godine zabilježen porast stranih turističkih posjeta od 7%<ref name="PressTV19032010"/>. Većina posjetitelja dolazi iz [[Azija|azijskih]] država, dok oko 10% turista dolazi iz [[Europa|europskih]] i [[Amerika|američkih]] zemalja<ref name="IranTravels2010"/><ref name="PressTV19032010"/>. Početkom [[2000-ih]] godina oko 2% iranske radne snage bilo je zaposleno u turističkim djelatnostima<ref name="Payvand07092003"/>.
 <center>
@@ Redak 357: / Redak 357: @@
 ==== Bankarstvo, financije i osiguranja ====
-[[Datoteka:TEPIX (Cro).PNG|mini|lijevo|250px|[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=BBC|title=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=6. kolovoza 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Bloomberg26072010">{{eng icon}} {{cite web|last=Sheikholeslami|first=Ali|coauthors=Sukumar, Nandini|title=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=26. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]
+[[Datoteka:TEPIX (Cro).PNG|mini|lijevo|250px|[[Teheranska burza]] se prema [[Zapadni svijet|zapadnim]] procjenama smatra jednom od najuspješnijih u [[svijet]]u posljednjih godina<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=BBC|title=Iran blocks share price gains|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/business/3129995.stm|publisher=British Broadcasting Corporation|location=London|date=6. kolovoza 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref name="Bloomberg26072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Sheikholeslami|first=Ali|coauthors=Sukumar, Nandini|title=Tehran Exchange Trades Futures to Attract Investors|url=http://www.businessweek.com/news/2010-07-26/tehran-exchange-trades-futures-to-attract-investors.html|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=26. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]
 Vladini [[kredit]]i i [[Zajam|zajmovi]] su dostupni za industrijske i poljoprivredne projekte, prvenstveno putem [[Banka|banaka]]. Službena [[iran]]ska [[valuta]] je [[Iranski rijal|rijal]] čiji je tečaj krajem [[2000-ih]] iznosio oko 10.000 rijala za jedan [[američki dolar]]<ref name="IranCIA2011"/>, dok se na neslužbenom tržištu mijenjaju i po višoj tarifi. Nakon [[Iranska revolucija|revolucije]] [[1979.]] godine iranska je vlada [[Nacionalizacija|nacionalizirala]] sve privatne [[Banka|banke]], a [[Kamata|kamate]] su u skladu s [[islam]]skim zakonom zamijenjene obrađivačkim pristojbama. Ovaj sustav stupio je na snagu sredinom [[1980-ih]] godina<ref name="CurtisHooglund2008"/>.
-[[Banka]]rski sustav sastoji se od središnje banke ([[Iranska središnja banka|Markazi banka]]) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Nekoliko poslovnih [[Banka|banaka]] sa sjedištem u [[Teheran]]u ima podružnice u cijeloj zemlji. Postoje i dvije razvojne banke i stambene banka koja je specijalizirana u stambenim [[hipoteka]]ma. Računima vladinih banaka dominiraju krediti državi, „[[bonjad]]” poduzeća, velike privatne tvrtke i četiri tisuće imućnijih pojedinaca koji ponekad ne uspijevaju otplatiti svoje [[kredit]]e<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Banking System Needs Overhaul|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3238/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=President in Birjand Rally|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Vlada je počela s privatizacijom bankarskog sustava u [[2001.]] godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu<ref name="EIUFinancial2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Iran Financial Services Forecast|url=http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Godine [[2010.]] iranske devizne pričuve u inozemnim bankama dosegle su iznos od 75.06 milijardi [[USD]] prema američkim izvorima<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Country comparison: Reserves of foreign exchange and gold|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno oko 100 milijardi [[USD]] prema službenim [[iran]]skim izvorima<ref name="bloomberg.com"/>.
+[[Banka]]rski sustav sastoji se od središnje banke ([[Iranska središnja banka|Markazi banka]]) koja izdaje valutu i nadzire sve državne i privatne banke. Nekoliko poslovnih [[Banka|banaka]] sa sjedištem u [[Teheran]]u ima podružnice u cijeloj zemlji. Postoje i dvije razvojne banke i stambene banka koja je specijalizirana u stambenim [[hipoteka]]ma. Računima vladinih banaka dominiraju krediti državi, „[[bonjad]]” poduzeća, velike privatne tvrtke i četiri tisuće imućnijih pojedinaca koji ponekad ne uspijevaju otplatiti svoje [[kredit]]e<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Banking System Needs Overhaul|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3238/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=President in Birjand Rally|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Vlada je počela s privatizacijom bankarskog sustava u [[2001.]] godini kada su izdane dozvole za otvaranje dviju banaka u privatnom vlasništvu<ref name="EIUFinancial2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Iran Financial Services Forecast|url=http://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/story.cfm?id=EIU20080501212121777&section=Countries&page=Iran&eiusection=Financial%20Services%20Forecast-1&cc|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Godine [[2010.]] iranske devizne pričuve u inozemnim bankama dosegle su iznos od 75.06 milijardi [[USD]] prema američkim izvorima<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Country comparison: Reserves of foreign exchange and gold|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/rankorder/2188rank.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, odnosno oko 100 milijardi [[USD]] prema službenim [[iran]]skim izvorima<ref name="bloomberg.com"/>.
-Od [[2010.]] godine [[Teheranska burza]] trguje dionicama više od 330 registriranih [[Tvrtka|tvrtki]]<ref name="Bloomberg26072010"/> čija je ukupna vrijednost u [[2011.]] godini bila oko 100 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=TSE ranked as best bourse index|url=http://www.presstv.com/detail/163110.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Vast Economic Potential Lauded|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Od [[2010.]] godine [[Teheranska burza]] trguje dionicama više od 330 registriranih [[Tvrtka|tvrtki]]<ref name="Bloomberg26072010"/> čija je ukupna vrijednost u [[2011.]] godini bila oko 100 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=TSE ranked as best bourse index|url=http://www.presstv.com/detail/163110.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran prema mišljenju stručnjaka pruža mnoge mogućnosti ulaganja, posebno na Teheranskoj burzi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Vast Economic Potential Lauded|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3240/html/economy.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 Premije [[Osiguranje|osiguranja]] iznosile su tek nešto manje od 1% [[BDP]]-a u [[2008.]] godini<ref name="EIUMarketProfile2008"/> što je uvjetovano prosječnim primanjima po glavi stanovnika<ref name="EIUMarketProfile2008"/>. Pet državnih osiguravajućih društava dominiraju na [[Tržište|tržištu]], od kojih su četiri aktivna u komercijalnom osiguranju. Vodeća osiguravajuća društva su ''Iransko osiguravajuće društvo'', ''Azija osiguranje'', ''Alborz osiguranje'' i ''Dana osiguranje''. U iranskoj fiskalnoj godini [[2001.]]/[[2002.]] osiguranja treće strane činili su 46% premija, slijedi zdravstveno osiguranje sa 13%, protupožarno osiguranje sa 10%, te životno osiguranje sa 9,9%<ref name="EIUFinancial2008"/>.
@@ Redak 369: / Redak 369: @@
 ==== Komunikacije i informatička tehnologija ====
 {{glavni|Komunikacije u Iranu}}
-[[Datoteka:IR Telecom (Cro).JPG|mini|desno|250px|[[Iran]] je među pet vodećih zemalja prema rastu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] sektora (iznad 20%)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Burkhart|first=Grey E.|title=Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html|publisher=National Security and the Internet in the Persian Gulf Region|location=Washington D.C.|year=1998.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]
+[[Datoteka:IR Telecom (Cro).JPG|mini|desno|250px|[[Iran]] je među pet vodećih zemalja prema rastu [[Telekomunikacije|telekomunikacijskog]] sektora (iznad 20%)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Burkhart|first=Grey E.|title=Iran|url=http://classic-web.archive.org/web/20070703041209/http://www.georgetown.edu/research/arabtech/pgi98-4.html|publisher=National Security and the Internet in the Persian Gulf Region|location=Washington D.C.|year=1998.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>]]
-[[Mediji|Medije]] u zemlji čine brojne službene [[Novine|novinske]] agencije, veliki broj dnevnih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a, službeni i privatni [[TV|televizijski]] kanali odnosno [[Radio|radijske]] stanice. U [[2009.]] godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 [[Telefon|fiksnih]] odnosno 675 [[Mobitel|mobilnih]] telefonskih linija<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Osobno računalo|osobnih računala]] naglo se povećao sredinom [[1990-ih]] godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika [[internet]]a koji je [[2010.]] godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Internet World Stats|title=Iran|url=http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm|publisher=Miniwatts Marketing Group|location=Bogota, Colombia|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Također, Iran je sa 700.000 [[blog]]ova treća zemlja u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Joffe-Walt|first=Benjamin|title=Hackers take Iran's civil war online|url=http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=2. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2006.]] u zemlji je postojalo 1223 [[pružatelj internetskih usluga]] (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Austrade|title=Information and communications technology (ICT) to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=4. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a prihodi od [[internet]]a se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Privatization of Telecom Companies|url=http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Mediji|Medije]] u zemlji čine brojne službene [[Novine|novinske]] agencije, veliki broj dnevnih [[Novine|novina]] i [[časopis]]a, službeni i privatni [[TV|televizijski]] kanali odnosno [[Radio|radijske]] stanice. U [[2009.]] godini na 1000 stanovnika postojalo je 331 [[Telefon|fiksnih]] odnosno 675 [[Mobitel|mobilnih]] telefonskih linija<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Osobno računalo|osobnih računala]] naglo se povećao sredinom [[1990-ih]] godina, nakon čega počinje i snažan rast broja korisnika [[internet]]a koji je [[2010.]] godine iznosio približno 33,200.000 (oko 50% ukupnog stanovništva)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Internet World Stats|title=Iran|url=http://www.internetworldstats.com/me/ir.htm|publisher=Miniwatts Marketing Group|location=Bogota, Colombia|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Također, Iran je sa 700.000 [[blog]]ova treća zemlja u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Joffe-Walt|first=Benjamin|title=Hackers take Iran's civil war online|url=http://www.jpost.com/International/Article.aspx?id=167963|publisher=Jerusalem Post|location=Jerusalem|date=2. lipnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[2006.]] u zemlji je postojalo 1223 [[pružatelj internetskih usluga]] (ISP) od čega su svi u privatnom vlasništvu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Austrade|title=Information and communications technology (ICT) to Iran|url=http://web.archive.org/web/20080727015312/http://www.austrade.gov.au/ICT-to-Iran/default.aspx|publisher=Australian Trade Commission|location=Sydney, Australia|date=4. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, a prihodi od [[internet]]a se za istu godinu procjenjuju na 1,2 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Privatization of Telecom Companies|url=http://web.archive.org/web/20080219133406/http://www.iran-daily.com/1385/2681/html/focus.htm|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=9. listopada 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[komunikacije]] i [[informatička tehnologija]] čine 1,4% udjela u iranskom [[BDP]]-u iz [[2008.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=ICT At-a-Glance: Iran|url=http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607053600/http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|archivedate=7. lipnja 2007.}}</ref>. U navedenim gospodarskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji [[softver]]a<ref name="EIUIT2008">{{eng icon}} {{cite web|last=EIU|title=Iran: Telecoms and technology background|url=http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2002.]] godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške<ref name="EIUIT2008"/>. Iranski izvoz softvera u [[2008.]] godini iznosio je 60 milijuna [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ITP|title=Iran software export market nearing $60 million|url=http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million|publisher=ITP.net|location=UAE|date=4. siječnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Krajem [[2009.]] godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde [[USD]], dok se [[2014.]] godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Campbell|first=Susan J.|title=Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report|url=http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm|publisher=Voice Quality|location=Norwalk, Connecticut|date=22. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Prema podacima [[Svjetska banka|Svjetske banke]], [[komunikacije]] i [[informatička tehnologija]] čine 1,4% udjela u iranskom [[BDP]]-u iz [[2008.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=ICT At-a-Glance: Iran|url=http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20070607053600/http://devdata.worldbank.org/ict/irn_ict.pdf|archivedate=7. lipnja 2007.}}</ref>. U navedenim gospodarskim granama zaposleno je oko 150.000 ljudi, uključujući 20.000 u industriji [[softver]]a<ref name="EIUIT2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=EIU|title=Iran: Telecoms and technology background|url=http://www.ebusinessforum.com/index.asp?layout=newdebi&country_id=IR|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|year=2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2002.]] godini u zemlji je bilo registrirano 1200 tvrtki za informatičku tehnologiju, od čega je 200 bilo uključeno u razvoj softvera tj. programske podrške<ref name="EIUIT2008"/>. Iranski izvoz softvera u [[2008.]] godini iznosio je 60 milijuna [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ITP|title=Iran software export market nearing $60 million|url=http://www.itp.net/542560-iran-software-export-market-to-hit-60-million|publisher=ITP.net|location=UAE|date=4. siječnja 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Krajem [[2009.]] godine iransko telekomunikacijsko tržište zabilježilo je prihode od 9,2 milijarde [[USD]], dok se [[2014.]] godine uz trenutni rast od 6,9% očekuje povećanje na 12,9 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Campbell|first=Susan J.|title=Iran Telecom Market Expected to Reach $12.9 Billion by 2014: Report|url=http://voice-quality.tmcnet.com/topics/phone-service/articles/73387-iran-telecom-market-expected-reach-129-billion-2014.htm|publisher=Voice Quality|location=Norwalk, Connecticut|date=22. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Komunikacije|Iran u međunarodnim statistikama: Komunikacije]]
@@ Redak 380: / Redak 380: @@
 {{glavni|Promet u Iranu}}
-[[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. Američke procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, od čega je 125.908&nbsp;km (73%) [[asfalt]]irano<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika u [[2011.]] godini bio je 146<ref name="EIUAutomotive2008">{{eng icon}} {{cite web|last=Zawya|title=Automotive Forecast: Iran|url=https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok godišnji porast iznosi 9%<ref name="EIUAutomotive2008"/>.
+[[Iran]] ima razvijenu mrežu [[asfalt]]iranih [[cesta]] koje spajaju golemu većinu [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|gradova]] i manjih naselja. Američke procjene iz [[2006.]] godine navode kako je ukupna dužina svih iranskih [[cesta]] 172.927&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, od čega je 125.908&nbsp;km (73%) [[asfalt]]irano<ref name="IranCIA2011"/>. Broj [[Motorno vozilo|motornih vozila]] na 1000 stanovnika u [[2011.]] godini bio je 146<ref name="EIUAutomotive2008">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Zawya|title=Automotive Forecast: Iran|url=https://www.zawya.com/marketing.cfm?zp&p=/countries/ir/macrowatch.cfm?eiusection=Automotive%20Forecast|publisher=Economist Intelligence Unit|location=London|date=18. kolovoza 2008.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>, dok godišnji porast iznosi 9%<ref name="EIUAutomotive2008"/>.
-Godine [[2009.]] Iran je sa 1.67 milijuna [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto u svijetu, a krajem [[2010.]] godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu<ref name="TehranTimes20092010"/>. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Kurczewski|first=Nick|url=http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/|title=Iranian Automaker Bets on Natural Gas|publisher=New York Times|location=New York|date=5. ožujka 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Jarman|first=Brett|url=http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|title=Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=5. kolovoza 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pa se [[2012.]] godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin<ref>{{eng icon}} {{cite web|author=Dow Jones Newswires|url=http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|title=Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=29. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 2500 stanica za punjenje. U svim velikim gradovima postoje gradske [[autobus]]ne linije, dok više privatnih tvrtki upravlja međugradskim autobusnim linijama.
+Godine [[2009.]] Iran je sa 1.67 milijuna [[Motorno vozilo|vozila]] na [[prirodni plin]] i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto u svijetu, a krajem [[2010.]] godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu<ref name="TehranTimes20092010"/>. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Kurczewski|first=Nick|url=http://wheels.blogs.nytimes.com/2009/03/05/iranian-automaker-bets-on-natural-gas/|title=Iranian Automaker Bets on Natural Gas|publisher=New York Times|location=New York|date=5. ožujka 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jarman|first=Brett|url=http://www.ngvglobal.com/iranian-cng-revolution-continues-1-5-million-ngvs-and-growing-0805|title=Iranian CNG Revolution Continues – 1.5 Million NGVs and Growing|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=5. kolovoza 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> pa se [[2012.]] godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=Dow Jones Newswires|url=http://www.ngvglobal.com/irans-push-for-fuel-self-sufficiency-drives-ngv-growth-0729|title=Iran’s Push for Fuel Self-Sufficiency Drives NGV Growth|publisher=NGV Global|location=Auckland, New Zealand|date=29. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> odnosno 2500 stanica za punjenje. U svim velikim gradovima postoje gradske [[autobus]]ne linije, dok više privatnih tvrtki upravlja međugradskim autobusnim linijama.
-Operativna [[podzemna željeznica]] trenutačno postoji samo u [[Teheran]]u čija je ukupna dužina linija [[2007.]] godine bila 120,1&nbsp;km (sa 64 stanice). Do [[2012.]] godine planira se proširenje [[teheran]]ske podzemne željeznice za dodatna 172&nbsp;km, a u izgradnji je i 380&nbsp;km podzemnih željeznica u ostalim gradovima poput [[Mašhad]]a, [[Širaz]]a, [[Tabriz]]a, [[Ahvaz]]a i [[Isfahan]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310131900/http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|archivedate=10. ožujka 2016.}}</ref>. Duljina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000&nbsp;km<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran constructing 5,000 km railway|url=http://www.presstv.ir/detail/161731.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Operativna [[podzemna željeznica]] trenutačno postoji samo u [[Teheran]]u čija je ukupna dužina linija [[2007.]] godine bila 120,1&nbsp;km (sa 64 stanice). Do [[2012.]] godine planira se proširenje [[teheran]]ske podzemne željeznice za dodatna 172&nbsp;km, a u izgradnji je i 380&nbsp;km podzemnih željeznica u ostalim gradovima poput [[Mašhad]]a, [[Širaz]]a, [[Tabriz]]a, [[Ahvaz]]a i [[Isfahan]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=MEED: Tehran metro funding admirable|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|url=http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|date=10. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160310131900/http://edition.presstv.ir/detail/74892.html|archivedate=10. ožujka 2016.}}</ref>. Duljina [[Željeznička pruga|željezničkih pruga]] je 8442&nbsp;km<ref name="IranCIA2011"/>, dok je trenutačno u izgradnji dodatnih 5000&nbsp;km<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran constructing 5,000 km railway|url=http://www.presstv.ir/detail/161731.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=24. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 <center>
@@ Redak 397: / Redak 397: @@
 </center>
-Najznačajnija [[luka]] nalazi se u [[Bandar Abas]]u koji je smješten na obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]]<ref name="DOE012010"/>, a pristigla se [[roba]] po državi raznosi [[kamion]]ima ili [[vlak]]ovima. [[Željeznička pruga]] između [[Teheran]]a i Bandar Abasa otvorena je [[1995.]] godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s [[Mašhad]]om igra važnu ulogu u opskrbi [[Središnja Azija|središnje Azije]]. Ostale značajne iranske luke uključuju [[Bandar Anzali]], [[Neka]] i [[Bandar Turkaman]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali<ref name="DOE012010"/>, odnosno [[Horamšaher]] i [[Bandar-e Homeini]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="DOE012010"/>. Iran raspolaže flotom od 74 [[Trgovački brod|trgovačka broda]], uz dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama<ref name="IranCIA2011"/>. Prvi iranski prekooceanski teretni brod u domaćim [[Brodogradilište|brodogradilištima]] izgrađen je [[2007.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran builds first huge cargo ship|url=http://edition.presstv.ir/detail/28630.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Najznačajnija [[luka]] nalazi se u [[Bandar Abas]]u koji je smješten na obali [[Hormuški tjesnac|Hormuškog tjesnaca]]<ref name="DOE012010"/>, a pristigla se [[roba]] po državi raznosi [[kamion]]ima ili [[vlak]]ovima. [[Željeznička pruga]] između [[Teheran]]a i Bandar Abasa otvorena je [[1995.]] godine i zahvaljujući željezničkom spojnicom s [[Mašhad]]om igra važnu ulogu u opskrbi [[Središnja Azija|središnje Azije]]. Ostale značajne iranske luke uključuju [[Bandar Anzali]], [[Neka]] i [[Bandar Turkaman]] na [[Kaspijsko jezero|kaspijskoj]] obali<ref name="DOE012010"/>, odnosno [[Horamšaher]] i [[Bandar-e Homeini]] na obali [[Perzijski zaljev|Perzijskog zaljeva]]<ref name="DOE012010"/>. Iran raspolaže flotom od 74 [[Trgovački brod|trgovačka broda]], uz dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama<ref name="IranCIA2011"/>. Prvi iranski prekooceanski teretni brod u domaćim [[Brodogradilište|brodogradilištima]] izgrađen je [[2007.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran builds first huge cargo ship|url=http://edition.presstv.ir/detail/28630.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=26. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Deseci [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] imaju vlastite [[Zračna luka|zračne luke]] za prihvat [[Putnički zrakoplov|putničkih]] i [[Teretni zrakoplov|teretnih zrakoplova]]. U čitavoj zemlji postoji 319 aktivnih zračnih luka od čega je 133 asfaltiranih<ref name="IranCIA2011"/>, dok prema broju (42) zračnih luka s velikim pistama (iznad 3048 m odnosno 10.000 stopa) Iran zauzima četvrto mjesto u svijetu<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=The World Factbook|title=Airports - With Paved Runways|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iransko nacionalno zrakoplovno poduzeće ''[[Iran Air]]'' osnovano je [[1962.]] godine i danas upravlja flotom od 51 zrakoplova<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=IranAir|title=IranAir Fleet|url=http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|publisher=Iran Air|location=Tehran|date=veljača 2011.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110516140610/http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|archivedate=16. svibnja 2011.}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Jaeger|first=Thomas|coauthors=Saugy, Martial|title=Iran Air Fleet|url=http://ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&airline=IR&al_op=1|publisher=CH-Aviation|location=Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (uz 30 narudžbi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=RIA Novosti|title=Russia's Ilyushin Finance to supply Tu-204 planes to Iran|url=http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html|publisher=Russian International News Agency|location=Moscow|date=16. studenog 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) koji lete na domaćim i međunarodnim letovima. U cjelokupnom prometnom sektoru zaposleno je više od milijun ljudi, a prihodi od prometne industrije u [[2008.]] godini činili su 9% [[BDP]]-a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Road Construction Projects Upbeat|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3298/html/economy.htm#s352350|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=21. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Deseci [[Dodatak:Popis gradova u Iranu|iranskih gradova]] imaju vlastite [[Zračna luka|zračne luke]] za prihvat [[Putnički zrakoplov|putničkih]] i [[Teretni zrakoplov|teretnih zrakoplova]]. U čitavoj zemlji postoji 319 aktivnih zračnih luka od čega je 133 asfaltiranih<ref name="IranCIA2011"/>, dok prema broju (42) zračnih luka s velikim pistama (iznad 3048 m odnosno 10.000 stopa) Iran zauzima četvrto mjesto u svijetu<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=The World Factbook|title=Airports - With Paved Runways|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2030.html|publisher=The World Factbook|location=USA|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iransko nacionalno zrakoplovno poduzeće ''[[Iran Air]]'' osnovano je [[1962.]] godine i danas upravlja flotom od 51 zrakoplova<ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IranAir|title=IranAir Fleet|url=http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|publisher=Iran Air|location=Tehran|date=veljača 2011.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110516140610/http://www.iranair.com/DesktopDefault.aspx?tabid=309|archivedate=16. svibnja 2011.}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Jaeger|first=Thomas|coauthors=Saugy, Martial|title=Iran Air Fleet|url=http://ch-aviation.ch/aircraft.php?search=set&airline=IR&al_op=1|publisher=CH-Aviation|location=Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> (uz 30 narudžbi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=RIA Novosti|title=Russia's Ilyushin Finance to supply Tu-204 planes to Iran|url=http://en.rian.ru/russia/20071116/88447536-print.html|publisher=Russian International News Agency|location=Moscow|date=16. studenog 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>) koji lete na domaćim i međunarodnim letovima. U cjelokupnom prometnom sektoru zaposleno je više od milijun ljudi, a prihodi od prometne industrije u [[2008.]] godini činili su 9% [[BDP]]-a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Road Construction Projects Upbeat|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3298/html/economy.htm#s352350|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=21. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 :'''''Dodatak''''': [[Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama#Promet|Iran u međunarodnim statistikama: Promet]]
@@ Redak 406: / Redak 406: @@
 [[Datoteka:Iranian Export 2006 (Cro).PNG|mini|lijevo|320px|[[Iran]]ski nenaftni [[izvoz]] u [[2006.]] godini]]
-[[Iran]] je jedan od osnivača [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC)<ref name="DOE14072010">{{eng icon}} {{cite web|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=14. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[OGEC|Organizacije zemalja izvoznica plina]] (OGEC)<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120329131936/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|archivedate=29. ožujka 2012.}}</ref>. Udjel industrije [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] iznosi manje od 10%<ref name="IMF2010.15"/>, dok istovremeno sačinjava oko 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 66,2 milijardi [[USD]] prema procjeni iz [[2010.]] godine<ref name="PressTV02032011"/> što je porast od iznad 40% u odnosu na [[2006.]] kada je zarada iznosila 46,9 milijardi [[USD]]<ref name="DOE14072010"/>. Izvoz ostalih proizvoda (30%) iste godine je iznosio 28,4 milijarde [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 75% više nego u [[2007.]] godini kada je ostvarena zarada od 16,3 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b|url=http://replay.web.archive.org/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=1. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iran]] je jedan od osnivača [[OPEC|Organizacije zemalja izvoznica nafte]] (OPEC)<ref name="DOE14072010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=DOE|title=Iran|url=http://www.eia.doe.gov/countries/country-data.cfm?fips=IR|publisher=United States Department of Energy|location=Washington D.C.|date=14. srpnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[OGEC|Organizacije zemalja izvoznica plina]] (OGEC)<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Envoy: Iran to Join Gas Exporters Club Soon|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120329131936/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810271643|archivedate=29. ožujka 2012.}}</ref>. Udjel industrije [[Nafta|nafte]] i [[Prirodni plin|prirodnog plina]] u iranskom [[BDP|bruto domaćem proizvodu]] iznosi manje od 10%<ref name="IMF2010.15"/>, dok istovremeno sačinjava oko 70% [[izvoz]]a<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 66,2 milijardi [[USD]] prema procjeni iz [[2010.]] godine<ref name="PressTV02032011"/> što je porast od iznad 40% u odnosu na [[2006.]] kada je zarada iznosila 46,9 milijardi [[USD]]<ref name="DOE14072010"/>. Izvoz ostalih proizvoda (30%) iste godine je iznosio 28,4 milijarde [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> odnosno 75% više nego u [[2007.]] godini kada je ostvarena zarada od 16,3 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran's non-oil export up to dlrs 16.3b|url=http://replay.web.archive.org/20071001002335/http://www2.irna.ir/en/news/view/menu-237/0704155593011805.htm|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=1. listopada 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Najveći udjel u iranskom izvozu osim nafte i plina čine [[motorna vozila]], [[sag]]ovi ručne izrade, [[pistacija]], [[metanol]] i [[ukapljeni naftni plin]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran to launch more trade counselors|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=25. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski izvoz tehničkih i inženjerskih usluga obuhvaćao je poslove vrijedne 2,7 milijardi USD od čega je 40% otpadalo na [[Središnja Azija|središnju Aziju]] i [[Kavkaz]], 30% odnosno 350 milijuna [[USD]] na [[Irak]], 20% na [[Afrika|afričke]] države, te 10% na ostatak [[svijet]]a (uglavnom [[Južna Amerika]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Karimi|first=Majid|title=Engineering Service Exports Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3278/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranske tvrtke u navedenim zemljama većinom obavljaju poslove vezane uz [[Energetika|energetiku]], izgradnju [[cjevovod]]a, [[navodnjavanje]], te izgradnju [[brana]] i [[elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran's trade not limited to Europe|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. travnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Izvoz nenaftnih [[proizvod]]a jedan je od glavnih iranskih državnih prioriteta<ref name="France2411012010"/>, a oslanja se na snažnu domaću industriju, obrazovane i motivirane radnike, te povoljan geostrateški položaj s obzirom da u okolnim državama živi više od 300 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=UNIDO|title=An Overview of the Economy of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/index.php?id=5035|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=New York City|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema [[SAD|američkim]] procjenama iz [[2009.]] godine, glavni iranski izvozni partneri bili su [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%) i [[Turska]] (4.36%)<ref name="IranCIA2011"/>.
+Najveći udjel u iranskom izvozu osim nafte i plina čine [[motorna vozila]], [[sag]]ovi ručne izrade, [[pistacija]], [[metanol]] i [[ukapljeni naftni plin]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran to launch more trade counselors|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=73214&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=25. listopada 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranski izvoz tehničkih i inženjerskih usluga obuhvaćao je poslove vrijedne 2,7 milijardi USD od čega je 40% otpadalo na [[Središnja Azija|središnju Aziju]] i [[Kavkaz]], 30% odnosno 350 milijuna [[USD]] na [[Irak]], 20% na [[Afrika|afričke]] države, te 10% na ostatak [[svijet]]a (uglavnom [[Južna Amerika]])<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Karimi|first=Majid|title=Engineering Service Exports Improve|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3278/html/|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=24. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iranske tvrtke u navedenim zemljama većinom obavljaju poslove vezane uz [[Energetika|energetiku]], izgradnju [[cjevovod]]a, [[navodnjavanje]], te izgradnju [[brana]] i [[elektrana]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran's trade not limited to Europe|url=http://previous.presstv.com/detail.aspx?id=123160&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=13. travnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Izvoz nenaftnih [[proizvod]]a jedan je od glavnih iranskih državnih prioriteta<ref name="France2411012010"/>, a oslanja se na snažnu domaću industriju, obrazovane i motivirane radnike, te povoljan geostrateški položaj s obzirom da u okolnim državama živi više od 300 milijuna ljudi<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=UNIDO|title=An Overview of the Economy of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/index.php?id=5035|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=New York City|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema [[SAD|američkim]] procjenama iz [[2009.]] godine, glavni iranski izvozni partneri bili su [[Kina]] (16.58%), [[Japan]] (11.9%), [[Indija]] (10.54%), [[Južna Koreja]] (7.54%) i [[Turska]] (4.36%)<ref name="IranCIA2011"/>.
-[[Iran]] pripada manjini svjetskih država kojima je [[izvoz]] značajno veći od [[uvoz]]a<ref name="IranCIA2011"/>. Godine [[2000.]] uvoz je iznosio 13,7 milijardi [[USD]] odnosno 39,7 milijardi [[USD]] u [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Habibi|first=Nader|title=The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran|url=http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=5. svibnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2010.]] porastao na 58.97 milijardi<ref name="IranCIA2011"/> prema američkim odnosno 55 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> prema službenim iranskim izvorima (približno upola manje od izvoza). Iran je također jedna od rijetkih vodećih zemalja svijeta koja je ubilježila rast [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] unatoč [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetskoj financijskoj krizi]] koja traje od [[2007.]]<ref name="2Kriza"/> godine što je prije svega uvjetovano sankcijama nametnutim od strane [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="2Kriza"/>. Američki izvori iz [[2009.]] godine kao vodeće iranske uvozne partnere spominju [[UAE]] (15.14%, [[Kina|Kinu]] (13.48%), [[Njemačka|Njemačku]] (9.66%), [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] (7.16%), [[Italija|Italiju]] (5.27%), [[Rusija|Rusiju]] (4.81%) i [[Indija|Indiju]] (4.12%)<ref name="IranCIA2011"/>.
+[[Iran]] pripada manjini svjetskih država kojima je [[izvoz]] značajno veći od [[uvoz]]a<ref name="IranCIA2011"/>. Godine [[2000.]] uvoz je iznosio 13,7 milijardi [[USD]] odnosno 39,7 milijardi [[USD]] u [[2005.]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Habibi|first=Nader|title=The Cost of Economic Sanctions on Major Exporters to Iran|url=http://www.payvand.com/news/06/may/1046.html|publisher=Payvand News|location=San Francisco|date=5. svibnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2010.]] porastao na 58.97 milijardi<ref name="IranCIA2011"/> prema američkim odnosno 55 milijardi [[USD]]<ref name="PressTV02032011"/> prema službenim iranskim izvorima (približno upola manje od izvoza). Iran je također jedna od rijetkih vodećih zemalja svijeta koja je ubilježila rast [[BDP|bruto domaćeg proizvoda]] unatoč [[Svjetska financijska kriza od 2007. godine|svjetskoj financijskoj krizi]] koja traje od [[2007.]]<ref name="2Kriza"/> godine što je prije svega uvjetovano sankcijama nametnutim od strane [[SAD|Sjedinjenih Država]]<ref name="2Kriza"/>. Američki izvori iz [[2009.]] godine kao vodeće iranske uvozne partnere spominju [[UAE]] (15.14%, [[Kina|Kinu]] (13.48%), [[Njemačka|Njemačku]] (9.66%), [[Južna Koreja|Južnu Koreju]] (7.16%), [[Italija|Italiju]] (5.27%), [[Rusija|Rusiju]] (4.81%) i [[Indija|Indiju]] (4.12%)<ref name="IranCIA2011"/>.
 [[Datoteka:Economic Cooperation Organization map.svg|mini|desno|320px|Članice [[ECO]]-a]]
-Sredinom [[1990-ih]] godina [[Iran]] je unaprijedio gospodarsku suradnju sa zemljama u razvoju poput [[Sirija|Sirije]], [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kuba|Kube]] i [[Venecuela|Venecuele]]. U [[2007.]] godini trgovina s [[Indija|Indijom]] dosegla je 13 milijardi [[USD]], dok godišnji rast bilateralne gospodarske suradnje iznosi 80%<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=$13bn: new record in Iran-India trade|url=http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran također ojačava suradnju sa [[Turska|Turskom]] i [[Pakistan]]om koji pripadaju Organizaciji za gospodarsku suradnju ([[ECO]]) čije tržište obuhvaća države [[Središnja Azija|središnje]], [[Južna Azija|južne]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne Azije]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=PressTV|title=Iran pres. to attend ECO summit|url=http://www.presstv.ir/detail/155512.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=15. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Sredinom [[1990-ih]] godina [[Iran]] je unaprijedio gospodarsku suradnju sa zemljama u razvoju poput [[Sirija|Sirije]], [[Indija|Indije]], [[Kina|Kine]], [[Južna Afrika|Južne Afrike]], [[Kuba|Kube]] i [[Venecuela|Venecuele]]. U [[2007.]] godini trgovina s [[Indija|Indijom]] dosegla je 13 milijardi [[USD]], dok godišnji rast bilateralne gospodarske suradnje iznosi 80%<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=$13bn: new record in Iran-India trade|url=http://previous.presstv.ir/Detail.aspx?id=73952&sectionid=351020102|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=1. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Iran također ojačava suradnju sa [[Turska|Turskom]] i [[Pakistan]]om koji pripadaju Organizaciji za gospodarsku suradnju ([[ECO]]) čije tržište obuhvaća države [[Središnja Azija|središnje]], [[Južna Azija|južne]] i [[Jugozapadna Azija|jugozapadne Azije]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=PressTV|title=Iran pres. to attend ECO summit|url=http://www.presstv.ir/detail/155512.html|publisher=PressTV.ir|location=Tehran|date=15. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Od [[2003.]] godine [[Iran]] je povećao ulaganja u gospodarski razvoj i rekonstrukciju susjednih država poput [[Irak]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran, Iraq to broaden mutual cooperation|url=http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=20. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Afganistan]]a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=IRNA|title=Iran, Afghanistan trade up 25%|url=http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> koji su pogođeni [[rat]]ovima. Procjenjuje se da iranski emigranti posjeduju oko 20% nekretnina u [[Dubai]]ju ([[UAE]]) što je proporcionalno i njihovom udjelu u stanovništvu tog emirata<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Islamic WTO Proposed|url=http://classic-web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm#s121587|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. siječnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok godišnja iranska ulaganja u [[Dubai]] iznose 200-300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm#s135036|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=4. travnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini iranski su građani iz [[Dubai]]ja vratili u domovinu oko dvije milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=Overseas Workers Remit Over $2b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm#s266820|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se između [[2005.]] i [[2009.]] godine trgovina između Irana i Dubaija utrostručila na 12 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg25012010">{{eng icon}} {{cite web|last=Foroohar|first=Kambiz|title=Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=25. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od čega se većina odnosi na tržište [[nekretnina]]ma i uvozno-izvozne poslove<ref name="Bloomberg25012010"/>.
+Od [[2003.]] godine [[Iran]] je povećao ulaganja u gospodarski razvoj i rekonstrukciju susjednih država poput [[Irak]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran, Iraq to broaden mutual cooperation|url=http://irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30257471|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=20. veljače 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> i [[Afganistan]]a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=IRNA|title=Iran, Afghanistan trade up 25%|url=http://www.irna.ir/ENNewsShow.aspx?NID=30191919|publisher=Islamic Republic News Agency|location=Tehran|date=17. siječnja 2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> koji su pogođeni [[rat]]ovima. Procjenjuje se da iranski emigranti posjeduju oko 20% nekretnina u [[Dubai]]ju ([[UAE]]) što je proporcionalno i njihovom udjelu u stanovništvu tog emirata<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Islamic WTO Proposed|url=http://classic-web.archive.org/web/20071017220758/http://iran-daily.com/1384/2481/html/economy.htm#s121587|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. siječnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok godišnja iranska ulaganja u [[Dubai]] iznose 200-300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=In 2005: Import Bill From Dubai $28.7b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080219133355/http://iran-daily.com/1385/2528/html/economy.htm#s135036|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=4. travnja 2006.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. U [[2006.]] godini iranski su građani iz [[Dubai]]ja vratili u domovinu oko dvije milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=Overseas Workers Remit Over $2b|url=http://classic-web.archive.org/web/20080225040145/http://iran-daily.com/1386/2971/html/economy.htm#s266820|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=22. listopada 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se između [[2005.]] i [[2009.]] godine trgovina između Irana i Dubaija utrostručila na 12 milijardi [[USD]]<ref name="Bloomberg25012010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Foroohar|first=Kambiz|title=Dubai Helps Iran Evade Sanctions as Smugglers Ignore U.S. Laws|url=http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=newsarchive&sid=av5smtYe_DDA|publisher=Bloomberg BusinessWeek|location=New York City|date=25. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref> od čega se većina odnosi na tržište [[nekretnina]]ma i uvozno-izvozne poslove<ref name="Bloomberg25012010"/>.
 === Izravna strana ulaganja ===
 [[Datoteka:FDI Iran (Cro).PNG|mini|desno|320px|Izravna [[strana ulaganja]] u [[Iran]] od [[2000.]] do [[2007.]] godine]]
-Tijekom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina [[Iran]] je sklopio određene poslovne ugovore sa stranim [[tvrtka]]ma, uključujući otkup ugovora na [[Nafta|naftnom]] području gdje izvođač radova osigurava financiranje a potom dobiva naknadu od [[NIOC|Iranskog nacionalnog naftnog poduzeća]] (NIOC) proporcionalno proizvodnom učinku. Nakon određenog broj godina, rad na terenu završetkom ugovora prebačen je pod okrilje NIOC-a<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=ABC|title=Iran - Oil & Gas|url=http://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil&Gas.htm|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Tijekom [[1990-ih]] i [[2000-ih]] godina [[Iran]] je sklopio određene poslovne ugovore sa stranim [[tvrtka]]ma, uključujući otkup ugovora na [[Nafta|naftnom]] području gdje izvođač radova osigurava financiranje a potom dobiva naknadu od [[NIOC|Iranskog nacionalnog naftnog poduzeća]] (NIOC) proporcionalno proizvodnom učinku. Nakon određenog broj godina, rad na terenu završetkom ugovora prebačen je pod okrilje NIOC-a<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=ABC|title=Iran - Oil & Gas|url=http://web.archive.org/web/20070928000413/http://www.atiehbahar.com/Resources/Oil&Gas.htm|publisher=Atieh Bahar Consulting|location=Tehran|date=lipanj 2002.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-Nepovoljni ili složeni operativni zahtjevi i međunarodne sankcije otežavali su strana ulaganja u zemlji tijekom protekla dva desetljeća, dok je ranih [[2000-ih]] godina provodena liberalizacija [[Tržište|tržišta]] čime je njihov broj znatno porastao. Između [[1993.]] i [[2007.]] godine Iran je absorbirao oko 24,3 milijarde [[USD]] stranih ulaganja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Payvand News|title=Iran attracted $24.3b foreign capital in 16 years|url=http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=27. svibnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2007.]] godine zabilježen rekord od 10,2 milijarde [[USD]] što je osjetno povećanje u odnosu na 4,2 milijarde [[USD]] iz [[2005.]] ili dva milijuna [[USD]] iz [[1994.]] godine<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Foreign Investment At Record Level|url=http://classic-web.archive.org/web/20071222164054/http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=10. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2000.]] i [[2007.]] godine ugovoreni su poslovi u vrijednosti od 150 milijardi [[USD]], što uključuje privatna i državna kreditiranja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Rodman|first=Véronique|title=Global Investment in Iran: Interactive|url=http://www.aei.org/press/26147|publisher=American Enterprise Institute|location=Washington D.C.|date=9. svibnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema procjenama [[EIU]]-a, iznos izravnih stranih ulaganja u razdoblju između [[2010.]] i [[2014.]] godine povećati će se za 100%<ref name="Parsi22052010">{{eng icon}} {{cite web|last=Parsi|first=Massoud|title=The tragicomedy of Iran sanctions|url=http://english.aljazeera.net/focus/2010/05/201052271814825709.html|publisher=[[Al Jazeera]]|location=Doha, Qatar|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. S druge strane, godine [[2007.]] Iran je posjedovao inozemne nekretnine u vrijednosti od 62 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Mehr News|title=Iran’s foreign assets surpass $62b|url=http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=30. lipnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071212043225/http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|archivedate=12. prosinca 2007.}}</ref>.
+Nepovoljni ili složeni operativni zahtjevi i međunarodne sankcije otežavali su strana ulaganja u zemlji tijekom protekla dva desetljeća, dok je ranih [[2000-ih]] godina provodena liberalizacija [[Tržište|tržišta]] čime je njihov broj znatno porastao. Između [[1993.]] i [[2007.]] godine Iran je absorbirao oko 24,3 milijarde [[USD]] stranih ulaganja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Payvand News|title=Iran attracted $24.3b foreign capital in 16 years|url=http://www.payvand.com/news/07/may/1313.html|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=27. svibnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok je [[2007.]] godine zabilježen rekord od 10,2 milijarde [[USD]] što je osjetno povećanje u odnosu na 4,2 milijarde [[USD]] iz [[2005.]] ili dva milijuna [[USD]] iz [[1994.]] godine<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Foreign Investment At Record Level|url=http://classic-web.archive.org/web/20071222164054/http://iran-daily.com/1386/2813/html/economy.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=10. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Između [[2000.]] i [[2007.]] godine ugovoreni su poslovi u vrijednosti od 150 milijardi [[USD]], što uključuje privatna i državna kreditiranja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Rodman|first=Véronique|title=Global Investment in Iran: Interactive|url=http://www.aei.org/press/26147|publisher=American Enterprise Institute|location=Washington D.C.|date=9. svibnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Prema procjenama [[EIU]]-a, iznos izravnih stranih ulaganja u razdoblju između [[2010.]] i [[2014.]] godine povećati će se za 100%<ref name="Parsi22052010">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Parsi|first=Massoud|title=The tragicomedy of Iran sanctions|url=http://english.aljazeera.net/focus/2010/05/201052271814825709.html|publisher=[[Al Jazeera]]|location=Doha, Qatar|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. S druge strane, godine [[2007.]] Iran je posjedovao inozemne nekretnine u vrijednosti od 62 milijarde [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Mehr News|title=Iran’s foreign assets surpass $62b|url=http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|publisher=Mehr News Agency|location=Tehran|date=30. lipnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20071212043225/http://www.mehrnews.ir/en/NewsDetail.aspx?NewsID=510378|archivedate=12. prosinca 2007.}}</ref>.
-Strani ulagači uglavnom su zainteresirani za područja [[Energija|energetike]], proizvodnju [[Motorna vozila|motornih vozila]], rudnike [[Bakar (element)|bakra]], [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], uslužne programe, [[Rafinerija nafte|petrokemikalije]], [[Odjeća|odjeću]], [[Hrana|hranu]] i [[Piće|pića]], [[telekomunikacije]], te [[ljekarništvo]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Amuzegar|first=Jahangir|title=Iran's Third Development Plan: an Appraisal|url=http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html|publisher=Red Orbit|location=Dallas, Texas|date=3. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se [[kapital]] procjenjuje na više od 1300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=Expats Worth $1.3 Trillion|url=http://classic-web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm#s209226|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=14. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]] je član Multilateralne agencije za garanciju investicija ([[MIGA]], ogranak [[Svjetska banka|Svjetske banke]])<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=MIGA|title=MIGA Member Countries (175)|url=http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|publisher=Multilateral Investment Guarantee Agency|location=Washington D.C.|date=22. studenog 1010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101115062624/http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|archivedate=15. studenoga 2010.}}</ref>.
+Strani ulagači uglavnom su zainteresirani za područja [[Energija|energetike]], proizvodnju [[Motorna vozila|motornih vozila]], rudnike [[Bakar (element)|bakra]], [[Građevinarstvo|graditeljstvo]], uslužne programe, [[Rafinerija nafte|petrokemikalije]], [[Odjeća|odjeću]], [[Hrana|hranu]] i [[Piće|pića]], [[telekomunikacije]], te [[ljekarništvo]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Amuzegar|first=Jahangir|title=Iran's Third Development Plan: an Appraisal|url=http://www.redorbit.com/news/science/258875/irans_third_development_plan_an_appraisal/index.html|publisher=Red Orbit|location=Dallas, Texas|date=3. listopada 2005.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se [[kapital]] procjenjuje na više od 1300 milijardi [[USD]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=Expats Worth $1.3 Trillion|url=http://classic-web.archive.org/web/20071230222828/http://www.iran-daily.com/1385/2781/html/economy.htm#s209226|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=14. veljače 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]] je član Multilateralne agencije za garanciju investicija ([[MIGA]], ogranak [[Svjetska banka|Svjetske banke]])<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=MIGA|title=MIGA Member Countries (175)|url=http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|publisher=Multilateral Investment Guarantee Agency|location=Washington D.C.|date=22. studenog 1010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101115062624/http://www.miga.org/about/index_sv.cfm?stid=1695|archivedate=15. studenoga 2010.}}</ref>.
-Pedesetak tvrtki ulagalo je u iransko gospodarstvo između [[1992.]] i [[2008.]] godine, među kojima su vodeće one iz [[Europa|europskih]] i [[Azija|azijskih]] zemalja<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=NITC|title=$34b Foreign Investment in 16 Years|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>:
+Pedesetak tvrtki ulagalo je u iransko gospodarstvo između [[1992.]] i [[2008.]] godine, među kojima su vodeće one iz [[Europa|europskih]] i [[Azija|azijskih]] zemalja<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=NITC|title=$34b Foreign Investment in 16 Years|url=http://www.nitc.co.ir/iran-daily/1387/3289/html/economy.htm#s349941|publisher=Iran Daily|location=Tehran|date=7. prosinca 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>:
 {| style="margin:1em; background:#f9f9f9; border:1px #aaa solid; border-collapse:collapse; font-size:90%; float:center"
@@ Redak 447: / Redak 447: @@
 [[Datoteka:Middle east graphic 2003.jpg|mini|desno|250px|[[Bliski istok]] najznačanije je [[tržište]] za iranski nenaftni [[izvoz]]]]
-Od [[2005.]] godine [[Iran]] ima status promatrača pri [[WTO|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]]<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=WTO|title=Accessions: Iran|url=http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm|publisher=World Trade Organization|location=Geneva, Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, iako su [[SAD|Sjedinjene Države]] dosljedno blokirale iranska nastojanja za priključenjem godinama ranije<ref name="Dombey26052005">{{eng icon}} {{cite web|last=Dombey|first=Daniel|title=US agrees to Iran WTO membership talks|url=http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=26. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Otvaranje vrata organizacije Iranu smatra se znakom dobre volje zbog olakšavanja pregovora oko [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]<ref name="Dombey26052005"/><ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Iran Daily|title=WTO Membership|url=http://classic-web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=15. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Od [[2005.]] godine [[Iran]] ima status promatrača pri [[WTO|Svjetskoj trgovinskoj organizaciji]]<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=WTO|title=Accessions: Iran|url=http://www.wto.org/english/thewto_e/acc_e/a1_iran_e.htm|publisher=World Trade Organization|location=Geneva, Switzerland|year=2011.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, iako su [[SAD|Sjedinjene Države]] dosljedno blokirale iranska nastojanja za priključenjem godinama ranije<ref name="Dombey26052005">{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Dombey|first=Daniel|title=US agrees to Iran WTO membership talks|url=http://www.ft.com/cms/s/59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8,Authorised=false.html?_i_location=http%3A%2F%2Fwww.ft.com%2Fcms%2Fs%2F0%2F59c6898c-cdd5-11d9-9a8a-00000e2511c8.html&_i_referer=|publisher=Financial Times|location=London|date=26. svibnja 2005.|accessdate=21. travnja 2011}} ''(potrebna pretplata)''</ref>. Otvaranje vrata organizacije Iranu smatra se znakom dobre volje zbog olakšavanja pregovora oko [[Iranski nuklearni program|iranskog nuklearnog programa]]<ref name="Dombey26052005"/><ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Iran Daily|title=WTO Membership|url=http://classic-web.archive.org/web/20080215030351/http://iran-daily.com/1386/2817/html/focus.htm|publisher=Iran-Daily.com|location=Tehran|date=15. travnja 2007.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-U slučaju iranskog dobivanja statusa punopravnog člana u [[WTO]]-u, jedan od preduvjeta biti će provođenje zakona o [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] što će zahtjevati značajnu rekonstrukciju [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i [[Trgovina|trgovine]]. Otvaranjem brojnih zona slobodne trgovine poput onih na [[Kešm]]u, [[Čabahar]]u i [[Kiš]]u, Iran očekuje privlačenje milijarda dolara izravnih stranih ulaganja odnosno stvaranje povoljnijeg gospodarskog ozračja koje će pripomoći pristupanju u [[WTO|Svjetsku trgovinsku organizaciju]]. U [[2010.]] godini, Iran je izdvojio 20 milijardi [[USD]] kredita za pokretanje dvadeset trgovačkih centara u drugim zemljama<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Iran Plans to Open Trade Centers Abroad|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=16. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004459/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|archivedate=1. ožujka 2012.}}</ref>.
+U slučaju iranskog dobivanja statusa punopravnog člana u [[WTO]]-u, jedan od preduvjeta biti će provođenje zakona o [[Autorsko pravo|autorskim pravima]] što će zahtjevati značajnu rekonstrukciju [[Poduzetništvo|poduzetništva]] i [[Trgovina|trgovine]]. Otvaranjem brojnih zona slobodne trgovine poput onih na [[Kešm]]u, [[Čabahar]]u i [[Kiš]]u, Iran očekuje privlačenje milijarda dolara izravnih stranih ulaganja odnosno stvaranje povoljnijeg gospodarskog ozračja koje će pripomoći pristupanju u [[WTO|Svjetsku trgovinsku organizaciju]]. U [[2010.]] godini, Iran je izdvojio 20 milijardi [[USD]] kredita za pokretanje dvadeset trgovačkih centara u drugim zemljama<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Iran Plans to Open Trade Centers Abroad|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=16. siječnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20120301004459/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8810261289|archivedate=1. ožujka 2012.}}</ref>.
 === Međunarodne sankcije ===
-Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, [[SAD|Sjedinjene Države]] prekinule su gospodarske i diplomatske odnose s [[Iran]]om, zabranile uvoz iranske [[Nafta|nafte]], te zamrznule oko 11 milijardi [[USD]] iranskog novca u američkim [[banka]]ma<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1996.]] američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i [[Libija|Libiji]] (''ILSA'') kojim se američkim i neameričkim [[tvrtka]]ma zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna [[USD]] godišnje<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Katzman|first=Kenneth|title=The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=31. srpnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2000.]] godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom [[lijek]]ova i [[Medicina|medicinske]] opreme<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=Becker|first=Jo|title=U.S. Approved Business With Blacklisted Nations|url=http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all|publisher=New York Times|location=New York City|date=23. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+Nakon [[Iranska revolucija|iranske revolucije]] iz [[1979.]] godine, [[SAD|Sjedinjene Države]] prekinule su gospodarske i diplomatske odnose s [[Iran]]om, zabranile uvoz iranske [[Nafta|nafte]], te zamrznule oko 11 milijardi [[USD]] iranskog novca u američkim [[banka]]ma<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Godine [[1996.]] američka vlada donijela je novi postupak sankcija Iranu i [[Libija|Libiji]] (''ILSA'') kojim se američkim i neameričkim [[tvrtka]]ma zabranjuju ulaganja i trgovina s Iranom u vrijednosti većoj od 20 milijuna [[USD]] godišnje<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Katzman|first=Kenneth|title=The Iran-Libya Sanctions Act (ILSA)|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/23591.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=31. srpnja 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Od [[2000.]] godine odobrene su iznimke za poduzeća koja se bave trgovinom [[lijek]]ova i [[Medicina|medicinske]] opreme<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Becker|first=Jo|title=U.S. Approved Business With Blacklisted Nations|url=http://www.nytimes.com/2010/12/24/world/24sanctions.html?_r=1&pagewanted=all|publisher=New York Times|location=New York City|date=23. prosinca 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
-[[Iranski nuklearni program]] od [[2006.]] godine povećao je političke napetosti sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i njenim saveznicima koje optužuju Iran da pokušava konstruirati [[nuklearno oružje]]. Na američku inicijativu [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a je [[Iran]]u do [[2010.]] godine uvelo tri kruga [[Sankcije|sankcija]] sa svrhom izoliranja zemlje na svjetskoj političkoj i gospodarskoj sceni. Sankcije su vezane uz iranski nuklearni program, razvoj balističkih kapaciteta, izvoz i uvoz vojne opreme, pomorski promet, te petrokemijsku industriju<ref>{{eng icon}} {{cite web|last=France 24|title=Iran nuclear talks back on, in Geneva next week|url=http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=30. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ipak, brojni [[iran]]ski i [[Zapadni svijet|zapadni]] stručnjaci tvrde kako su sankcije neučinkovite s obzirom na razvijenu mrežu iranskih posrednih puteva poslovanja<ref name="Parsi22052010"/><ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Fars News|title=Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100523171504/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|archivedate=23. svibnja 2010.}}<br>• {{eng icon}} {{cite web|last=Richter|first=Paul|title=Diplomat says Iran sanctions not working|url=http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html|publisher=Tribune Washington Bureau|location=Washington D.C.|date=3. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
+[[Iranski nuklearni program]] od [[2006.]] godine povećao je političke napetosti sa [[SAD|Sjedinjenim Državama]] i njenim saveznicima koje optužuju Iran da pokušava konstruirati [[nuklearno oružje]]. Na američku inicijativu [[Vijeće sigurnosti]] [[UN]]-a je [[Iran]]u do [[2010.]] godine uvelo tri kruga [[Sankcije|sankcija]] sa svrhom izoliranja zemlje na svjetskoj političkoj i gospodarskoj sceni. Sankcije su vezane uz iranski nuklearni program, razvoj balističkih kapaciteta, izvoz i uvoz vojne opreme, pomorski promet, te petrokemijsku industriju<ref>{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=France 24|title=Iran nuclear talks back on, in Geneva next week|url=http://www.france24.com/en/20101130-iran-nuclear-talks-back-geneva-next-week|publisher=France 24|location=Issy-les-Moulineaux|date=30. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. Ipak, brojni [[iran]]ski i [[Zapadni svijet|zapadni]] stručnjaci tvrde kako su sankcije neučinkovite s obzirom na razvijenu mrežu iranskih posrednih puteva poslovanja<ref name="Parsi22052010"/><ref>Vidi:<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Fars News|title=Envoy Dismisses Sanctions against Iran as Inefficient|url=http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|publisher=Fars News Agency|location=Tehran|date=22. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100523171504/http://english.farsnews.com/newstext.php?nn=8903011372|archivedate=23. svibnja 2010.}}<br>• {{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Richter|first=Paul|title=Diplomat says Iran sanctions not working|url=http://www.philly.com/philly/news/nation_world/20101103_Diplomat_says_Iran_sanctions_not_working.html|publisher=Tribune Washington Bureau|location=Washington D.C.|date=3. studenog 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>.
 === Iransko-hrvatski gospodarski odnosi ===
@@ Redak 461: / Redak 461: @@
 [[Hrvatska]] je jedna od 33 zemlje koje imaju sklopljene bilateralne gospodarske odnose s [[Iran]]om<ref name="IMOC2009"/>, a gospodarski odnosi datiraju još iz vremena [[SFRJ|SFR Jugoslavije]] kada su u Iranu djelovale hrvatske tvrtke poput [[Končar Elektroindustrija|Končara]], [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đure Đakovića]], [[Ingra|Ingre]] ili [[TŽV Gredelj d.o.o.|Gredelja]]<ref name="LiderPress20032008"/> koje su tijekom i nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] zamijenile tvrtke iz [[EU]]<ref name="LiderPress20032008"/>.
-U svibnju [[2000.]] godine hrvatsko [[brodogradilište]] „Greben” iz [[Vela Luka|Vele Luke]] sklopilo je s Iranom ugovor o izgradnji 12 [[Patrolni brod|patrolnih brodova]] vrijedan 12 milijuna [[USD]]<ref name="Cvitić30032004">{{hrv icon}} {{cite web|last=Cvitić|first=Plamenko|title=Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom|url=http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom|publisher=[[Nacional]]|location=Zagreb|date=30. ožujka 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, no posao nije proveden u djelo zbog [[SAD|američkog]] političkog pritiska odnosno optužbi da Iran potpomaže [[terorizam]]<ref name="Cvitić30032004"/>. Iran je nakon toga sklopio istovjetni ugovor s [[Francuska|francuskim]] brodogradilištima<ref name="Cvitić30032004"/>, dok su Amerikanci [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ponudili zamjenski poslovni ugovor koji također nije proveden u djelo<ref name="Cvitić30032004"/>.
+U svibnju [[2000.]] godine hrvatsko [[brodogradilište]] „Greben” iz [[Vela Luka|Vele Luke]] sklopilo je s Iranom ugovor o izgradnji 12 [[Patrolni brod|patrolnih brodova]] vrijedan 12 milijuna [[USD]]<ref name="Cvitić30032004">{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Cvitić|first=Plamenko|title=Mesić nakon Blairova posjeta inzistira na trgovanju s Libijom|url=http://www.nacional.hr/clanak/10945/mesic-nakon-blairova-posjeta-inzistira-na-trgovanju-s-libijom|publisher=[[Nacional]]|location=Zagreb|date=30. ožujka 2004.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, no posao nije proveden u djelo zbog [[SAD|američkog]] političkog pritiska odnosno optužbi da Iran potpomaže [[terorizam]]<ref name="Cvitić30032004"/>. Iran je nakon toga sklopio istovjetni ugovor s [[Francuska|francuskim]] brodogradilištima<ref name="Cvitić30032004"/>, dok su Amerikanci [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ponudili zamjenski poslovni ugovor koji također nije proveden u djelo<ref name="Cvitić30032004"/>.
-Glavna gospodarska područja na kojima [[Iran]] i [[Hrvatska]] surađuju su [[brodogradnja]], [[željeznice]], [[Energija|energetika]], gradnja [[termoelektrana]], [[Prehrana|prehrambena]] industrija, [[ribarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[turizam]]<ref name="LiderPress20032008"/>, među kojima se hrvatska [[Brodogradilište|brodogradilišta]] najčešće ističu kao glavni temelj suradnje<ref name="Cvitić30032004"/><ref name="Čubelić08112008">{{hrv icon}} {{cite web|last=Čubelić|first=Tonka|title=Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|location=Split|date=8. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref>{{hrv icon}} {{cite web|last=Klarić|first=Jasmina|title=Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|location=Zagreb|date=10. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[TDR]] iz [[Rovinj]]a prva je hrvatska tvrtka koja je otvorila [[Tvornica|tvornicu]] u [[Iran]]u (2008.)<ref>{{hrv icon}} {{cite web|last=TDR|title=TDR gradi tvornicu u Iranu|url=http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html|publisher=Tvornica duhana Rovinj|location=Rovinj|date=8. rujna 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se s druge strane na hrvatsko tržište planira plasirati iranski [[automobil]] ''[[Samand]]'' za čiju su prodaju zainteresirane četiri hrvatske tvrtke<ref>{{hrv icon}} {{cite web|last=Vejnović|first=Saša|title=Iranski Samand stiže u Hrvatsku|url=http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx|publisher=Poslovni dnevnik|location=Zagreb|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]]sko-[[Hrvatska|hrvatski]] trgovački odnosi su u [[2008.]] godini prema riječima iranskog [[veleposlanik]]a u [[RH]] iznosili simboličkih 8-10 milijuna [[USD]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref name="Čubelić08112008"/>, dok je istovremeno trgovina između [[Iran]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]] unatoč nepostojanju političkih odnosa bila trideseterostruko veća<ref name="Čubelić08112008"/>.
+Glavna gospodarska područja na kojima [[Iran]] i [[Hrvatska]] surađuju su [[brodogradnja]], [[željeznice]], [[Energija|energetika]], gradnja [[termoelektrana]], [[Prehrana|prehrambena]] industrija, [[ribarstvo]], [[poljoprivreda]] i [[turizam]]<ref name="LiderPress20032008"/>, među kojima se hrvatska [[Brodogradilište|brodogradilišta]] najčešće ističu kao glavni temelj suradnje<ref name="Cvitić30032004"/><ref name="Čubelić08112008">{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Čubelić|first=Tonka|title=Mohammad Hassan Fadaifard: Želimo ulagati u brodogradnju|url=http://www.slobodnadalmacija.hr/Spektar/tabid/94/articleType/ArticleView/articleId/29160/Default.aspx|publisher=[[Slobodna Dalmacija]]|location=Split|date=8. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref><ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Klarić|first=Jasmina|title=Iranski veleposlanik o suradnji s Istrom|url=http://www.hrt.hr/index.php?id=439&tx_ttnews%5Btt_news%5D=72690&tx_ttnews%5BbackPid%5D=438&cHash=616a105b94|publisher=[[Hrvatska radiotelevizija]]|location=Zagreb|date=10. svibnja 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[TDR]] iz [[Rovinj]]a prva je hrvatska tvrtka koja je otvorila [[Tvornica|tvornicu]] u [[Iran]]u (2008.)<ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=TDR|title=TDR gradi tvornicu u Iranu|url=http://www.tdr.hr/novosti_press/novosti/objava_08092008.html|publisher=Tvornica duhana Rovinj|location=Rovinj|date=8. rujna 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>, dok se s druge strane na hrvatsko tržište planira plasirati iranski [[automobil]] ''[[Samand]]'' za čiju su prodaju zainteresirane četiri hrvatske tvrtke<ref>{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Vejnović|first=Saša|title=Iranski Samand stiže u Hrvatsku|url=http://www.poslovni.hr/vijesti/iranski-samand-stize-u-hrvatsku-108436.aspx|publisher=Poslovni dnevnik|location=Zagreb|date=13. veljače 2009.|accessdate=21. travnja 2011}}</ref>. [[Iran]]sko-[[Hrvatska|hrvatski]] trgovački odnosi su u [[2008.]] godini prema riječima iranskog [[veleposlanik]]a u [[RH]] iznosili simboličkih 8-10 milijuna [[USD]]<ref name="LiderPress20032008"/><ref name="Čubelić08112008"/>, dok je istovremeno trgovina između [[Iran]]a i [[SAD|Sjedinjenih Država]] unatoč nepostojanju političkih odnosa bila trideseterostruko veća<ref name="Čubelić08112008"/>.
 == Poveznice ==
@@ Redak 482: / Redak 482: @@
 '''Dokumenti:'''
-*{{eng icon}} {{cite web|author=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMF|title=Regional Economic Outlook - Middle East and Central Asia|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/reo/2010/mcd/eng/10/mreo1024.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=listopad 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|author=IMF|title=Islamic Republic of Iran: 2009 Article IV Consultation|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2010/cr1074.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMF|title=Islamic Republic of Iran: 2009 Article IV Consultation|url=http://www.imf.org/external/pubs/ft/scr/2010/cr1074.pdf|work=World Economic and Financial Survey|publisher=International Monetary Fund|location=Washington, D.C.|date=ožujak 2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|author=World Bank|title=Regional appendix: Middle East and North Africa|url=http://siteresources.worldbank.org/INTGEP2010/Resources/GEP2010Summer2010-MENAAnnex.pdf|work=Global Economic Prospects|publisher=The World Bank|location=Washington, D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=World Bank|title=Regional appendix: Middle East and North Africa|url=http://siteresources.worldbank.org/INTGEP2010/Resources/GEP2010Summer2010-MENAAnnex.pdf|work=Global Economic Prospects|publisher=The World Bank|location=Washington, D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|last=DeRosa|first=Dean A.|coauthors=Hufbauer, Gary Clyde|title=Normalization of Economic Relations - Consequences for Iran’s Economy and the United States|url=http://www.nftc.org/default/trade/NFTC%20Iran%20Normalizaton%20Book.pdf|publisher=National Foreign Trade Council|location=Washington D.C.|date=21. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=DeRosa|first=Dean A.|coauthors=Hufbauer, Gary Clyde|title=Normalization of Economic Relations - Consequences for Iran’s Economy and the United States|url=http://www.nftc.org/default/trade/NFTC%20Iran%20Normalizaton%20Book.pdf|publisher=National Foreign Trade Council|location=Washington D.C.|date=21. studenog 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100331050553/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|archivedate=31. ožujka 2010.}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Wilson|first=Dominic|coauthors=Stupnytsk, Anna|title=The N-11: More Than an Acronym|url=http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|publisher=Goldman Sachs|location=New York City|date=28. ožujka 2007.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20100331050553/http://www.chicagobooth.edu/alumni/clubs/pakistan/docs/next11dream-march%20%2707-goldmansachs.pdf|archivedate=31. ožujka 2010.}}
-*{{eng icon}} {{cite web|author=UNIDO|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=Vienna, Austria|date=veljača 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=UNIDO|title=Islamic Republic of Iran|url=http://www.unido.org/fileadmin/user_media/Publications/Pub_free/Strategy_document_to_enhance_contribution_of_efficient_and_competitive_SME_sector%20_in_Iran.pdf|publisher=United Nations Industrial Development Organization|location=Vienna, Austria|date=veljača 2003.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=World Bank|title=Islamic Republic of Iran Services for Agriculture and Rural Development|url=http://www-wds.worldbank.org/external/default/WDSContentServer/WDSP/IB/1994/06/20/000009265_3961004234937/Rendered/PDF/multi_page.pdf|publisher=The World Bank|location=Washington D.C.|date=20. lipnja 1994.|accessdate=21. travnja 2011}}
 '''Vladina izdanja:'''
-*{{eng icon}} {{cite web|author=Markazi Bank|title=Annual Review 2009/10|url=http://www.cbi.ir/page/7575.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=Markazi Bank|title=Annual Review 2009/10|url=http://www.cbi.ir/page/7575.aspx|publisher=Central Bank of the Islamic Republic of Iran|location=Tehran|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|author=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130310232210/http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|archivedate=10. ožujka 2013.}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|author=IMOC|title=Memorandum – The foreign trade regime of the Islamic Republic of Iran|url=http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|publisher=Iranian Ministry of Commerce|location=Tehran|year=2009.|accessdate=21. travnja 2011|archiveurl=https://web.archive.org/web/20130310232210/http://www.irantradelaw.com/wp-content/uploads/2010/03/Irans-Foreign-Trade-Regime-Report.pdf|archivedate=10. ožujka 2013.}}
-*{{eng icon}} {{cite web|last=Ilias|first=Shayerah|title=Iran’s Economy|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/107234.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=12. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Ilias|first=Shayerah|title=Iran’s Economy|url=http://fpc.state.gov/documents/organization/107234.pdf|publisher=Congressional Research Service|location=Washington D.C.|date=12. lipnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
 '''Članci:'''
-*{{hrv icon}} {{cite web|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{hrv icon}} {{Citiranje weba|last=Figenwald|first=Vanja|title=Zemlje koje su nametnule sankcije Iranu s njim dobro gospodarski surađuju|url=http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=39941|publisher=Lider Press|location=Zagreb|date=20. ožujka 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Maloney|first=Suzanne|title=The Revolutionary Economy|url=http://iranprimer.usip.org/resource/revolutionary-economy|publisher=United States Institute of Peace|location=Washington D.C.|year=2010.|accessdate=21. travnja 2011}}
-*{{eng icon}} {{cite web|last=Salehi-Isfahani|first=Djavad|title=Iran's Economy: Short Term Performance and Long Term Potential|url=http://www.brookings.edu/speeches/2008/0523_iran_economy_salehi_isfahani.aspx|publisher=Brookings|location=Washington D.C.|date=23. svibnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
+*{{eng icon}} {{Citiranje weba|last=Salehi-Isfahani|first=Djavad|title=Iran's Economy: Short Term Performance and Long Term Potential|url=http://www.brookings.edu/speeches/2008/0523_iran_economy_salehi_isfahani.aspx|publisher=Brookings|location=Washington D.C.|date=23. svibnja 2008.|accessdate=21. travnja 2011}}
 '''Video zapisi:'''
@@ Redak 508: / Redak 508: @@
 == Vanjske poveznice ==
 '''Izdanja i statistike:'''
-*{{eng icon}}{{fas icon}} [https://web.archive.org/web/20110903233009/http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] - službena [[iran]]ska baza podataka i indeks izdanja
+*{{eng icon}}{{per oznaka}} [https://web.archive.org/web/20110903233009/http://amar.sci.org.ir/index_e.aspx Statistical Centre of Iran] - službena [[iran]]ska baza podataka i indeks izdanja
 *{{eng icon}} [http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/COUNTRIES/MENAEXT/IRANEXTN/0,,menuPK:312982~pagePK:141132~piPK:141109~theSitePK:312943,00.html World Bank Statistics] - društveni i gospodarski pokazatelji [[Svjetska banka|Svjetske banke]]
 *{{eng icon}} [https://web.archive.org/web/20070317123020/http://www.turquoisepartners.com/iraninvestment/archive.php Turquoise Partners] - [[iran]]sko-[[UK|britanski]] mjesečnik s podacima o [[Teheran]]skoj burzi