Panama

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir zemlja svijeta

Panama je najjužnija država Srednje Amerike. Obuhvaća dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Južnu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama graniči s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

Strateški položaj Panamske Republike ogleda se u nadzoru važnoga pomorskog i trgovačkog prolaza: Panamskog kanala.


Povijest

Prvi tragovi ljudskih populacija na području Paname sežu 12 000 godina u prošlost.

Prije dolaska Europljana na području Paname žive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas ploveći 1501. zapadno od Venezuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posjećuje ovo područje i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon što je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put između dva mora, Panama postaje stjecište putova i trgovine Španjolskog carstva u Novom svijetu. Uspjeh Španjolaca imao je i ovdje tamnu stranu - stradanje i pljačku domorodačkog stanovništva.

Panama je ostala španjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenome 1903. Sjedinjene Američke Države pomažu panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stoljeća panamska vlast često prolazi kroz periode političke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a započinje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego što je Panamski kanal trebao prijeći u panamsku nadležnost.

Sjedinjene Države su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.

Vanjska politika

U statusu je promatrača u Andskoj grupi zemalja.

Gospodarstvo

Panamski otok Zapatilla

Zbog svog ključnog zemljopisnog položaja, ekonomija Paname je orijentirana na pružanje usluga: bankarskih, trgovačkih i turističkih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogućnosti za nove projekte.

Teritorijalna podjela

Panama se satoji od 9 provincija i 5 regija (comarca)

Comarce

Stanovništvo

Panamac na konju, okolica Puerto Armuellesa, Panama. Foto: Zeljko, 2006.

Većinu stanovništva čine mestici, te miješano indijansko, španjolsko i kinesko stanovništvo. 194 269 panamskih državljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (8.3% od ukupnog stanovništva), a najrasprostranjeniji je guaymi (170 000).

Dominira katolička vjera: oko 80% populacije. Katoličanstvo je i službena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najviše protestanata, nešto muslimana, pripadnika Bahai vjere, židova i hindusa.

Indijanci pripadaju grupama poznatim kao Chibchan, Talamancan, Chocoan podijeljenim u više plemena, nasaeljenih uglavnom u tropskoj šumi, to su: Guaymi (Murire, Move ili Ngäbe, Valiente, Urraca †, Doleguas, Muite, Muoi, Penomeño, Nata) †, Dorasque (Burica, Changuena, Dorasque; Chaliva, Changuena, Chiru †, Duy, Escoria), Cuna (San Blas, Cuna, Chucunaque, Bayano, Cueva, Coiba †, Mandinga, Caimanes), Chocó (Catío, Empera, Noanama), Talamanca (Terraba, Tojar †, Teshbi, Bribri).

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja
Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Panama.


P countries.png Nedovršeni članak Panama koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.