- PREUSMJERI Predložak:Wikipoveznice

Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe:
Metalne mineralne sirovine (ili rude/rudače)
Koriste se za dobivanje metala (kao npr. zlato, srebro, platina, željezo, olovo, cink, bakar, aluminij, kositar, nikal, krom, titanij, molibden, mangan, vanadij, kobalt, volfram, antimon, živa i dr..
Rude ili rudače su prirodni spojevi (koncentrirani na pojedinim mjestima u Zemljinoj kori) u kojima se nalaze metali u takvoj količini koja omogućuje rentabilno dobivanje odgovarajućeg metala.
Podjela ruda može se vršiti po više kriterija kao što je:
- Vrsta metala koji se dobiva iz rude:
- Npr. rude željeza, rude bakra, rude mangana itd...
- Npr. rude željeza, rude bakra, rude mangana itd...
- Pojavljivanje u prirodi:
- - Jednostavne rude iz kojih se dobiva jedan metal.
- Npr. ruda kasiterita koja služi za dobivanje kositra.
- - Složene rude iz kojih se dobiva dva ili više metala.
- Npr. ruda tetraedrita iz koje se dobiva bakar, antimon, srebro i telur.
- - Jednostavne rude iz kojih se dobiva jedan metal.
- Sadržaj metala u rudi:
- - Bogate rude (imaju veliki postotak metala i prerađuju se direktno)
- - Srednje bogate rude
- - Siromašne rude (ove rude se prije metalurške prerade moraju obogaćivati)
- - Bogate rude (imaju veliki postotak metala i prerađuju se direktno)
- Kemijski sastav:
- - Samorodne rude sadrže (plemenite) metale u elementarnom stanju.
- To su najčešće zlato, srebro i platina.
- - Samorodne rude sadrže (plemenite) metale u elementarnom stanju.
- - Sulfidne rude kod kojih je metal vezan sa sumporom.
- Npr. halkozin, kovelin, galenit, sfalerit, cinabarit, pirit, halkopirit, bornit, realgar, auripigment, antimonit, molibdenit, arsenopirit, kobaltin, nikelin i dr..
- - Sulfidne rude kod kojih je metal vezan sa sumporom.
- - Oksidne rude kod kojih je metal vezan sa kisikom u obliku oksida.
- Npr. magnetit, hematit, kromit, kasiterit, boksit, kuprit, limonit, uraninit, piroluzit, ilmenit i dr..
- - Oksidne rude kod kojih je metal vezan sa kisikom u obliku oksida.
- - Karbonatne rude kod kojih je metal vezan u obliku karbonata.
- Npr. magnezit, siderit, rodohrozit, smitsonit i dr..
- - Karbonatne rude kod kojih je metal vezan u obliku karbonata.
- - Silikatne rude kod kojih je metal vezan za silicijevu kiselinu. Ove rude su česte u prirodi ali vrlo često su neprikladne za industrijsko dobivanje metala jer su kompleksnog kemijskog sastava.
- Npr. garnierit služi za dobivanje nikla.
- - Silikatne rude kod kojih je metal vezan za silicijevu kiselinu. Ove rude su česte u prirodi ali vrlo često su neprikladne za industrijsko dobivanje metala jer su kompleksnog kemijskog sastava.
Nemetalne mineralne sirovine

Nemetalne mineralne sirovine su one sirovine koje nam prilikom topljenja nedaju novu sirovinu, a obično su vezane uz sedimentne stijene. U svjetskoj potrošnji nemetala, mineralne sirovine sudjeluju sa sljedećim udjelima: -sve vrste kamena 49% -pijesak i pjeskoviti material 43% -glina, sol, fosfati i gips 7% -druge vrste nemetala 1% što predstavlja 70% ukupne svjetske proizvodnje svih mineralnih sirovina.[1]
Od nemetalnih mineralnih sirovina treba izdvojiti kvarcne sirovine, gline, gips, sol, dolomit, fosforit, grafit, boksit i cementne sirovine, premda ima i mnogo drugih.
Izvori
- ↑ ŽIVKOVIĆ, S.A. i dr.,Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama Republike Hrvatske, Rudarsko-geološko-naftni fakultet, Zagreb, 2008."