Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Alborz

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Damavand, najveća iranska planina i dio gorja Alborz
Zemljovid središnjeg Alborza

Alborz (perz. البرز, također poznat i pod imenima Alburz, Elburz ili Elborz) je planinski lanac u sjevernom Iranu.

Etimologija

Ime „Alborz” potječe od Harā Bərəzaitī, legendarne planine koja se spominje u zoroastrijskoj svetoj knjizi Avesti. Naziv legendarne planine proizlazi iz protoiranskog imena Harā Bṛzatī (Hara = „čuvar”, „stražar” + Brzant = „visoko”). Identičnu etimologiju dijeli i kavkaska planina Elbrus čiji je naziv metateza imena „Alborz”.

Zoroastrijanci lanac identificiraju kao obitavalište Pešjotana, a zoroastrijanska filozofska škola Ilm-e Hšnum planinu Damavand identificira kao dom Saheb-e Dilana („Gospodar Srca”). U iranskom nacionalnom epu Šahnami, pjesnik Firdusi govori o planinama „kao da leže u Indiji”. To može ukazati na raniju upotrebu istog naziva za razne druge planinske vrhove kao što su Elbrus na Kavkazu i Elbariz (Albariz) u Kermanskoj pokrajini iznad Hormuškog tjesnaca. Također, u 19. stoljeću u sjeverozapadnom dijelu Hindukuša odnosno južno od Balha na britanskim vojnim zemljvodima jedan se vrh spominjao kao Elburz. Sva ta imena ukazuju na iransko jezično podrijetlo i dijele identifikaciju s legendarnom planinom Harā Bərəzaitī iz Aveste.

Zemljopis

Alborz se proteže od granica s Azerbajdžanom i Armenijom na sjeverozapadu i južnim rubom Kaspijskog jezera na jugu, a završava na istoku na granici s Turkmenistanom i Afganistanom. Sastavni dio ovog gorja je i planina Damavand čiji je vrh od 5621 m najviši na Bliskom istoku. Gorje je široko svega 60-130 km, a predstavlja prirodnu granicu između južnog kaspijskog područja i teheransko-kazvinske visoravni koja je sjeverozapadni ogranak Iranske visoravni.

Geologija

Gorje Alborz sastoji se od sedimentnih nizova koji datiraju od gornjeg devona do oligocena, a dominira jurski vapnenac preko granitne jezgre.

Ekologija

S ekološkog gledišta južni dijelovi Alborza su uglavnom suhi s vrlo malo drveća, dok sjeverni obronci spadaju u kaspijsko-hirkanijsku ekoregiju koja je vrlo bogata šumama, prašumama i džunglama.

Šport

Pod obroncima Alborza u okolici Teherana nalaze se i brojna skijališta među kojima su najpoznatiji Dizin, Šemšak, Točal i Darbandsar.

Poveznice

Literatura

  • (engl.) Bazin, M.; Boyce, M.; Ehlers, E.; Eilers, W., Hourcade, B. (15. prosinca 1985.). Alborz, Encyclopædia Iranica. New York: Columbia University.

Vanjske poveznice

Ostali projekti
U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Alborz