Turizam

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Datoteka:Peru Machu Picchu Sunrise.jpg
Peru, Machu Picchu

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942). Obuhvaća rekreaciju, putovanje i odmor.

Turistička kretanja se dijele na vrste i specifične oblike turizma. Dok su vrste turizma definirane određenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravišni, vikend i izletnički turizam), specifični oblici turizma obilježeni su specifičnim turističkim motivom koji posjetitelje privlači u točno određene destinacije, npr. lov - lovni turizam. Specifični oblici turizma orijentirani su na manje (definirane) segmente turističke potražnje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.

Etimologija

Riječ turist prvi je puta korištena 1772. godine, a riječ turizam 1811. godine.[1][2] Riječi turist i turizam sastoje se od riječi tour, koja je izvedena iz staroengleske riječi turian, starofrancuske torner, od latinskog tornare; što znači "uključiti se u tok", koja i sama ima korijene starogrčke riječi tornos (τόρνος); što znači "tok".[3]

Popisi i statistika turizma u svijetu

Ukupan broj prekograničnih turističkih putovanja

Međunarodni turistički dolasci u 2012. godini dosegli su brojku od 1.035 milijardi, u odnosu na brojku od 996 milijuna u 2011. godini, te 952 milijuna u 2010. godini.[4] U 2011. i 2012. godini međunarodna potražnja za putovanjima nastavila se povećavati usprkos gubicima koji su nastali kao rezultat velike recesije iz kasnih 2000-ih godina, kada je turizam, od druge polovice 2008. godine do kraja 2009. godine, kao grana doživio znatan pad. Nakon porasta od 5 % u prvoj polovici 2008. godine, postotak inozemnih dolazaka turista se u drugoj polovici iste godine smanjio, te je godina završila s povećanjem od 2 % u odnosu na povećanje od 7 % prethodne godine.[5] Negativni trend se nastavio tijekom 2009. godine, a u nekim zemljama i pojačao zbog izbijanja virusa gripe H1N1, što je rezultiralo padom od 4.2 % te godine, a broj dolazaka međunarodnih turista smanjio se na 880 milijuna. Međunarodni turistički prihodi doživjeli su pad od 5.7 %.[6]

Najveće svjetske turističke destinacije

Datoteka:Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Statistika turizma u svijetu

Svjetska turistička organizacija navodi sljedećih deset destinacija kao najposjećenije po broju dolazaka međunarodnih turista u 2016. godini:

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
turistički
dolasci
(2016.)[8]
1. Pogreška pri izradbi sličice: Francuska Europa 82.6 milijuna
2. SAD Sjeverna Amerika 75.6 milijuna
3. Španjolska Europa 75.6 milijuna
4. Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina Azija 59.3 milijuna
5. Italija Europa 52.4 milijuna
6. Pogreška pri izradbi sličice: Ujedinjeno Kraljevstvo Europa 35.8 milijuna
7. Njemačka Europa 35.6 milijuna
8. Pogreška pri izradbi sličice: Meksiko Sjeverna Amerika 35.0 milijuna
9. Datoteka:Flag of Thailand.svg Tajland Azija 32.6 milijuna
10. Datoteka:Flag of Malaysia.svg Malezija Azija 26.8 milijuna

Međunarodni prihodi od turizma

Međunarodni prihodi od turizma 2014. godine dosegli su 1.2 bilijuna američkih dolara, što odgovara porastu od 3.7 % u odnosu na 2013. godinu.[9] Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kad su u pitanju prihodi od turizma (2016.):

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
prihodi
od turizma
(2016.)[8]
1. Pogreška pri izradbi sličice: SAD Sjeverna Amerika 204.5 milijardi $
2. Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina Azija 114.1 milijardi $
3. Pogreška pri izradbi sličice: Španjolska Europa 56.5 milijardi $
4. Pogreška pri izradbi sličice: Francuska Europa 45.9 milijardi $
5. Ujedinjeno Kraljevstvo Europa 45.5 milijardi $
6. Datoteka:Flag of Thailand.svg Tajland Azija 44.6 milijardi $
7. Italija Europa 39.4 milijardi $
8. Njemačka Europa 36.9 milijardi $
9. Hong Kong Azija 36.2 milijardi $
10. Makao Azija 31.3 milijardi $

Međunarodni izdaci za turizam

Svjetska turistička organizacija navodi sljedeće države kao deset najvećih država kada su u pitanju izdaci za turizam (2016.):

Mjesto Država UNWTO
regija[7]
Međunarodni
izdaci
za turizam
(2016.)[8]
1. Datoteka:Flag of the People's Republic of China.svg NR Kina Azija 292.2 milijardi $
2. SAD Sjeverna Amerika 112.9 milijardi $
3. Njemačka Europa 77.5 milijardi $
4. Pogreška pri izradbi sličice: Ujedinjeno Kraljevstvo Europa 63.3 milijardi $
5. Francuska Europa 38.4 milijardi $
6. Datoteka:Flag of Russia.svg Ruska Federacija Europa 34.9 milijardi $
7. Kanada Sjeverna Amerika 29.4 milijardi $
8. Južna Koreja Azija 25.0 milijardi $
9. Pogreška pri izradbi sličice: Italija Europa 24.4 milijardi $
10. Australija Oceanija 23.5 milijardi $

Specifični oblici turizma

Krakov, bivši glavni grad Poljske, središte kulturnog turizma

Vidi još

Izvori

  1. Griffiths, Ralph; Griffiths, G. E.: Pennant's Tour in Scotland in 1769 The Monthly Review, Or, Literary Journal, London, 1772., vol. 150 (46), str. 150 (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  2. Harper, Douglas: Tour Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  3. Harper, Douglas: Turn Online Etymology Dictionary (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  4. UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2013., vol. 11 (1) (pristupljeno 22. ožujka 2018.)
  5. Međunarodni turizam ugrožen pogoršanjem globalne ekonomije (PDF) Svjetska turistička organizacija, siječanj 2009., vol. 7 (1) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  6. UNWTO - svjetski turistički barometar (PDF) Svjetska turistička organizacija, kolovoz 2010. vol. 8 (8) (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  7. 7,0 7,1 7,2 UNWTO - države članice Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  8. 8,0 8,1 8,2 UNWTO - važne stavke turizma 2016. godine Svjetska turistička organizacija (pristupljeno 24. ožujka 2018.)
  9. Međunarodni prihodi od turizma 2011. godine prerasli 1 bilijun američki dolara Svjetska turistička organizacija, 7. svibnja 2012. (pristupljeno 24. ožujka 2018.)