Dodatak:Iran u međunarodnim statistikama

Iran

Ovaj članak pruža uvid u kotiranje Irana na međunarodnim statističkim ljestvicama ^↓a:

Područje

Zemljopis

Podrobniji članci o temama: Iran i Zemljopis Irana

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Države po površini	17.	196	Popis država po površini	Površina iznosi 1,648.195 km²; ~1.1% površine Zemlje.	2011.
Postotak vodenih površina	18.	139	The World Factbook	Vodene površine zauzimaju 116.600 km² odnosno oko 7.07% ukupne površine.	2011.
Broj državnih granica	7.	Svijet	The World Factbook	Sedmo mjesto dijeli s Turskom i Venecuelom, a graniči sa 13 država (šest morskih, tri kopnene i četiri mješovite granice).	2011.
Dužina državnih granica	12.	Svijet	The World Factbook	Ukupno 8731 km od čega 5440 km kopnenih i 3191 km morskih granica.	2011.
Dužina obale	50.	196	The World Factbook	Ukupna dužina morske obale je 2440 km, ne računajući 740 km kaspijske obale.	2011.
Najveći otok svijeta	46.	Svijet	World Island Info	Kešm površinom od 1336 km² čini 272. najveći otok svijeta.	2011.
Najviša točka	22.	Svijet	The World Factbook	Damavand nadmorskom visinom od 5610 m čini 22. najvišu državnu točku svijeta.	2011.
Najniža točka	17.	Svijet	The World Factbook	Kaspijsko jezero nadmorskom visinom od -28 m čini 17. najnižu prirodnu točku svijeta.	2011.
Najsjevernija točka	60.	Svijet	The World Factbook	Najsjevernija točka (39°46’38"N) nalazi se u pokrajini Zapadni Azarbajdžan.	2011.
Najjužnija točka	127.	Svijet	The World Factbook	Najjužnija točka (25°03’35"N) nalazi se u pokrajini Sistan i Beludžistan.	2011.
Najistočnija točka	44.	Svijet	The World Factbook	Najistočnija točka (63°18’03"E) nalazi se u pokrajini Sistan i Beludžistan.	2011.
Najzapadnija točka	146.	Svijet	The World Factbook	Najzapadnija točka (44°02’50"E) nalazi se u pokrajini Zapadni Azarbajdžan.	2011.
Najviša zabilježena temperatura	1.	Svijet	NASA	U pustinji Dašt-e Lut zabilježena je rekordno visoka temperatura od 70.7 °C (159 °F).	2005.

Okoliš i ekologija

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Obnovljivi izvori pitke vode	58.	151	The World Factbook	Oko 137,5 km³ pitke vode.	1997.
Dostupnost pitke vode per capita	116.	141	UN	Godišnje je dostupno 630 m³ pitke vode po stanovniku.	2001.
Potrošnja pitke vode	11.	Svijet	The World Factbook	Ukupna godišnja potrošnja je 72.88 km³ pitke vode od čega 91% otpada na poljoprivredu, 7% na kućanstva, te 2% na industriju.	2000.
Potrošnja pitke vode per capita	19.	Svijet	The World Factbook	Ukupna godišnja potrošnja po stanovniku iznosi 1048 m³ pitke vode.	2000.
Najveća pustinja svijeta	23.	Svijet	Popis pustinja	Dašt-e Kavir se sa 77.000 km² nalazi na 23. mjestu najvećih pustinja svijeta, a Dašt-e Lut sa 52.000 km² na 25. mjestu.	2011.
Stopa bioraznolikosti	13.	53	World Conservation Monitoring Centre	Stopa=2	1994.
Šumske površine	48.	221	FAO	110.750 km² šumskih površina.	2010.
Postotak šumskih površina	176.	221	FAO	7% šumskih površina u odnosu na ukupnu površinu države.	2010.
Broj endemskih biljnih vrsta	16.	58	Science Fair	Oko 1500 endemskih biljnih vrsta.	2011.
Najstarije stablo	2.	Svijet	Najstarija stabla	Tzv. „Zarathuštrin čempres” star je više od 4000 godina što ga čini drugim najstarijim stablom na svijetu.	2011.
Površina koraljnih grebena	19.	Svijet	UN	Oko 700 km² koraljnih grebena u Omanskom i Perzijskom zaljevu.	2005.
Broj ugroženih vrsta	37.	158	UN	Ukupno se 54 vrste nalaze na IUCN-ovom crvenom popisu.	1999.
Zaštićenost ugroženih vrsta	71.	141	CITES	69.6% od ukupnog broja ugroženih vrsta je zaštićeno.	2000.
Mjesto najvišeg stupnja prirodnog zračenja	1.	Svijet	Science Magazine	Grad Ramsar u pokrajini Mazandaran mjesto je s najvećim stupnjem prirodnog zračenja: oko 260 mSv godišnje.	2011.
Staklenički plinovi per capita	74.	Svijet	World Resources Institute	Godišnje oko 7,6 tona ugljičnog dioksida po stanovniku.	2000.
Ispuštanje ugljičnog dioksida po BDP-u	28.	141	CDIAC	Godišnje oko 2.36 tone CO2 po dolaru BDP-a.	2005.
Ispuštanje ugljičnog dioksida per capita	70.	210	CDIAC	Godišnje oko 5,8 tona CO2 po stanovniku.	2003.
Ispuštanje ugljičnog dioksida	11.	Svijet	UN	Godišnje 466,976.000 tona odnosno ~1.6% ukupnog ispuštanja u svijetu.	2006.
Stopa „najzelenije države”	83.	141	Reader's Digest	Stopa mjeri omjer HDI-a i ESI-a.	2008.
Stopa HPI	81.	178	New Economics Foundation	Stopa „planeta sreće” (eng. Happy Planet Index) iznosi 47.23, a njom se mjeri utjecaj stanovništva na okoliš.	2009.
Stopa EPI	78.	153	Yale University	Stopa EPI-a iznosi 60,0, a njom se mjeri stupanj državne zaštite okoliša.	2010.

Prirodne katastrofe

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Najsmrtonosnija sniježna oluja	1.	Svijet	NOAA	Sniježna oluja iz 1972. godine odnijela je između četiri i šest tisuća života.	1999.
Najsmrtonosniji potres	8.	Svijet	Popis najgorih potresa	Potres u Damganu 22. prosinca 856. godine odnio je više od 200.000 života.	2011.
Broj najsmrtonosnijih potresa	1.	Svijet	Popis najgorih potresa	Iran i Kina s devet najsmrtonosnijih potresa ikad zabilježenih dijele prvo mjesto.	2011.
Najveća ugroženost prirodnim katastrofama	2.	Svijet	UNFPA	Zahvaljujući učestalim potresima zemlja se nalazi na drugom mjestu najveće opasnosti od prirodnih katastrofa.	2011.
Broj žrtava od potresa	2.	Svijet	UNFPA	Najviše zbrojenih žrtava potresa nakon Kine.	2011.
Najveće kopneno izlijevanje nafte	1.	Svijet	Guinnessova knjiga rekorda	26. kolovoza 1956. na ilegalnoj bušotini izlilo se 120.000 barela nafte koja je 90 dana šikljala 52 m u vis.	1997.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Irana

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Najstarija država svijeta	1.	Svijet	>>>>>	Nacionalno ujedinjenje pod današnjim imenom „Iran” nastupilo je 625. pr. Kr. u vrijeme Medijskog Carstva.	2011.
Najstariji službeni jezik	1.	Svijet	>>>>>	Perzijski jezik je s približno 2600 godina kontinuiranog korištenja najstariji službeni jezik svijeta.	2011.
Najviše bivših glavnih gradova	1.	Svijet	Ghalibaf.ir	Iran je prije Teherana kroz povijest imao 37 različitih glavnih gradova.	2011.
Najstariji kalendar u upotrebi	1.	Svijet	Kalendari	Iranski kalendar datira iz 2. tisućljeća pr. Kr. i danas predstavlja najstariji kalendar u upotrebi.	2011.
Najprecizniji kalendar	1.	Svijet	Kalendari	Iranski kalendar posljednji je put reformiran u 11. stoljeću od strane Omara Hajama, a odstupa jedan dan na 3.8 milijuna godina.	2011.
Najveće carstvo	7.	Svijet	Popis najvećih carstava	Ahemenidsko Perzijsko Carstvo je sa 10,7 milijuna km² sedmo je najveće carstvo svih vremena.	2011.
Najveće starovjekovno carstvo	1.	Svijet	Popis najvećih starovjekovnih carstava	Ahemenidsko Perzijsko Carstvo sa 10,7 milijuna km² (oko 480. pr. Kr.) bilo je najveće u starom vijeku.	2011.
Najveće srednjovjekovno carstvo	6.	Svijet	Popis najvećih srednjovjekovnih carstava	Sasanidsko Perzijsko Carstvo sa 7,4 milijuna km² (620-ih godina) bilo je šesto najveće u srednjem vijeku.	2011.
Najveće novovjekovno carstvo	13.	Svijet	Popis najvećih novovjekovnih carstava	Afšaridsko Carstvo sa 4 milijuna km² (1740-ih godina) bilo je trinaesto najveće u novom vijeku.	2011.
Najveće cjelovito carstvo	4.	Svijet	Popis najvećih cjelovitih carstava	Ahemenidsko Perzijsko Carstvo sa 10,7 milijuna km² bilo je četvrto najveće cjelovito carstvo svih vremena.	2011.
Najmnogoljudnije carstvo	5.	Svijet	Popis najmnogoljudnijih carstava	Ahemenidsko Perzijsko Carstvo sa 70-80 milijuna stanovnika bilo je peto najmnogoljudnije carstvo svih vremena.	2011.
Postotak ukupnog svjetskog stanovništva	1.	Svijet	Popis najmnogoljudnijih država prema %	Ahemenidsko Perzijsko Carstvo sa 70-80 milijuna stanovnika sačinjavalo je oko 50% ukupnog svjetskog stanovništva što je najveći postotak svih vremena, dok se Sasanidsko Carstvo sa 38% nalazi na drugom mjestu.	2011.
Carstva s najvećim BDP-om	8.	Svijet	Popis carstava prema najvećem BDP-u	Afšaridsko Carstvo sa 229,85 milijarde dolara USD (1747. godine) bilo je osmo najveće carstvo u povijesti prema BDP-u.	2011.
Carstva prema postotku svjetskog BDP-a	1.	Svijet	Popis država prema % svjetskog BDP-a	Gospodarstvo Afšaridskog Carstva je 1747. godine sačinjavalo 33.1% ukupnog svjetskog BDP-a što je najveći postotak zabilježen u povijesti.	2011.
Najduži status carstva	1.	Svijet	Popis iranskih carstava	Iran ima najduži status carstva (od 625. pr. Kr. do danas približno 2000 godina).	2011.

Kultura

Podrobniji članak o temi: Iranska kultura

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Broj spomenika UNESCO-ve Svjetske baštine	19.	239	UNESCO	Ukupno se 12 (grupiranih) spomenika kulture nalazi se na UNESCO-voj listi Svjetske baštine.	2011.
Međunarodni turistički posjeti	58.	Svijet	UNWTO	U 2007. godini zemlju je posjetilo oko 2,219.000 stranih turista kojima je na raspolaganju 641 hotel s ukupno 63.000 kreveta.	2007.
Zarada od turizma	28.	Svijet	UNWTO	Godišnja zarada od turizma iznosi 8,7 milijardi USD.	2008.
Međunarodna turistička potrošnja	28.	Svijet	Svjetska banka	Iranski turisti godišnje potroše oko 4,4 milijardi USD na posjete stranim zemljama.	2004.
Najduži obrambeni zid	2.	Svijet	Fortifikacija	Veliki gorganski zid drugi je najveći fortifikacijski sustav (nakon Kineskog zida).	2011.
Najstariji vodospremnik u upotrebi	1.	Svijet	Kanat	Vodospremnik u Gonabadu (pokrajina Razavi Horasan) star je 2700 godina i dan danas je u upotrebi, a opskrbljuje ga najstariji i najveći svjetski kanat.	2011.
Najveća struktura od opeke	1.	Svijet	UNESCO	Citadela Arg-e Bam čija se gradnja datira u ahemenidsko razdoblje najveća je struktura od sušene opeke u svijetu. Građevina je pretrpjela znatna oštećenja u potresu 2003. godine i danas je u fazi rekonstrukcije.	2011.
Najviši toranj od opeke	1.	Svijet	Skyscraper Page	Gonbad-e Kabus u pokrajini Golestan izgrađen oko 1000. godine u vrijeme vladavine zijaridske dinastije je visinom od 72 metra najviši toranj od opeke u svijetu.	2011.
Najviši samostojeći toranj	6.	Svijet	Toranj	Toranj Milad sa 435 m šesti je najviši samostojeći toranj svijeta i najviša građevina u zemlji.	2011.
Najveći nogometni stadion	3.	Svijet	World Stadiums	Stadion Azadi sa 100.000 sjedećih mjesta peti je najveći nogometni stadion na svijetu.	2011.
Najveća sportska dvorana	29.	Svijet	World Stadiums	Dvorana Azadi sa 40.000 sjedećih mjesta 29. je najveća sportska dvorana svijeta.	2011.
Najveća zbirka dragulja	1.	Svijet	Iranska središnja banka	Najveća zbirka dragulja nalazi se u Iranskoj središnjoj banci.	2011.
Najveći proizvođač sagova	1.	Svijet	E-Rug	U zemlji se proizvede 3/4 ručno izrađenih sagova odnosno 30% udjela u svjetskom izvozu.	2011.
Najveći ručno proizvedeni sag	1.	Svijet	National Geographic	Godine 2010. proizveden je najveći sag površine od 5625 m².	2011.
Posjećenost kinodvoranama	19.	Svijet	UN	Godišnja posjećenost kinodvoranama je 26,000.000.	2003.
Broj mjesta u kinodvoranama	15.	Svijet	UN	Oko 173.000 mjesta u kinodvoranama.	1995.

Društvo

Podrobniji članak o temi: Iran

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Stopa zadovoljstva životom	96.	178	University of Leicester	Mjerenje obuhvaća zdravlje, zdravstvo i pristup primarnom obrazovanju.	2006.
Stopa nelinearne kvalitete života	67.	171	University of Leicester	Mjerenje kvalitete života se zasniva na nelinearnoj metodi.	2005.
Stopa zatvorenika	57.	217	International Centre for Prison Studies	222 zatvorenika na 100.000 stanovnika.	2009.
Postotak ženskih zatvorenika	81.	134	International Centre for Prison Studies	3.5% ženskih od ukupnog broja zatvorenika.	2003.
Postotak neosuđenih zatvorenika	89.	143	International Centre for Prison Studies	24.8% neosuđenih od ukupnog broja zatvorenika.	2003.
Stopa ubojstava s namjerom	66.	144	UN	Stopa ubojstava s namjerom iznosi 2,93 na 100.000 stanovnika.	2009.
Stopa emancipacije majki u društvu	49.	158	Save the Children	Mjerenje uključuje zastupljenost majki u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama.	2009.
Stopa emancipacije žena u društvu	45.	158	Save the Children	Mjerenje uključuje zastupljenost žena u zdravstvu, obrazovanju, ekonomskim i političkim slobodama.	2009.
Stopa dječjih prava	45.	158	Save the Children	Mjerenje obuhvaća prava djece na zdravstvenu srb, obrazovanje i druge slobode.	2009.
Stopa dječjeg razvoja	68.	143	Save the Children	Mjerenje obuhvaća dječje obrazovanje, zdravstvenu srb i prehranu.	2006.
Sen stopa društvene skrbi	49.	131	Handbook of social choice and welfare	Stopa se mjeri umnoškom BDP-a po glavi i razlike između broja 1 i drušvenog ginijevog koeficijenta.	2009.
Stopa razvoja spolne jednakosti	76.	155	UN	Stopa pokazuje spolnu nejednakost glede dužine i kvalitete života, obrazovanja i životnog standarda.	2009.
Najniža stopa razvoda	25.	Svijet	UN	Stopa je 2004. iznosila 0.94 na 1000 stanovnika, a 2009. godine povećala se na 1,7 na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša prosječna dob pri stupanju u brak	25. (49.)	73	UN	Za muškarce 29,7 godina, a za žene 23,9 godina.	2004.

Stanovništvo

Podrobniji članak o temi: Stanovništvo Irana

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Broj etničkih skupina	14.	Svijet	Joshua Project	U zemlji žive 103 etničke skupine.	2011.
Broj stanovnika	18.	Svijet	Popis država po stanovništvu	Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine zemlja je imala 70,495.782 stanovnika.	2011.
Gustoća stanovništva	163.	Svijet	Popis država po gustoći stanovništva	Prema posljednjem službenom popisu iz 2006. godine gustoća naseljenosti bila je 43,3 stan./km².	2011.
Rast stanovništva	96.	230	UN	Prema podacima UN-a rast stanovništva iznosi 1.35%, a prema najnovijim službenim iranskim izvorima 1.6%.	2010.
Stopa rodnosti	96.	195	UN	Godišnje 20,3 rođenja na 1000 stanovnika.	2010.
Stopa plodnosti	129.	195	UN	Stopa plodnosti prema podacima UN-a iznosi 2.04 djece po ženi u 2010. godini. Zahvaljujući općem obiteljskom programu stopa se smanjila od 6,6 djece po ženi u 1970. na približno dvoje djece u 2005. godini što je jedan od najvećih ikad zabilježenih padova stope plodnosti.	2010.
Stopa adolescentske plodnosti	139.	185	Svjetska banka	Na 1000 žene između 15 i 19 godina starosti godišnje se rodi 19.14 djece.	2005.
Stopa smrtnosti	165.	195	UN	Godišnje 5,4 smrti na 1000 stanovnika.	2010.
Stopa migracije	123.	154	The World Factbook	-0.13 migranata na 1000 stanovnika.	2011.
Broj useljenika	21.	192	UN	U zemlji se nalazi oko 1,959.000 useljenika odnosno 1.05% svjetskog broja useljenika ili 2.86% ukupnog iranskog stanovništva.	2005.
Broj stranih izbjeglica	1.	Svijet	UN	U zemlji prebiva najveći broj stranih izbjeglica u svijetu, uglavnom iračkih i afganistanskih. Godine 2010. u zemlji je boravilo oko tri milijuna afganistanskih izbjeglica, a tijekom zadnja tri desetljeća prosječan broj stranih izbjeglica bio je iznad pet milijuna.	1999.
Procjene broja stanovnika za 2015.	18.	Svijet	UN	Prema sadašnjim procjenama godine 2015. zemlja će imati 79,917.000 stanovnika, a njihov će broj 2020. porasti na 83,7 milijuna. Broj od 100 milijuna stanovnika zemlja će doseći oko 2025. godine.	2004.
Omjer M/Ž stanovništva	47.	Svijet	The World Factbook	Omjer za sveukupno stanovništvo iznosi 1.02, prilikom rođenja je 1.05, do 15 godina 1.05, od 15-64 godina 1.02, iznad 65 godina 0.91.	2011.
Prosječna starost stanovništva	120.	230	The World Factbook	Prosječna starost stanovništva je 26,8 godina; 26,6 za muškarce odnosno 27,1 za žene.	2011.
Najmnogoljudniji grad	16.	61	SSB	Glavni grad Teheran sa 7,873.000 stanovnika 16. je najmnogoljudniji grad svijeta. Upravna gradska površina iznosi 760 km², a gustoća 10.359 st./km².	2011.
Najmnogoljudnija urbana područja	33.	188	UN	Teheran (8,170.000) nalazi se na 32., a Mašhad (2,585.000) na 139. mjestu.	2007.
Najmnogoljudnija urbana aglomeracija	10.	Svijet	UN	Teheranska aglomeracija broji 13,413,348 stanovnika i 10. je najveća na svijetu.	2010.
Postotak urbanog stanovništva	72.	210	The World Factbook	Prema američkim podacima 2010. godine 71% iranskog stanovništva živjelo u gradovima, a prema službenim iranskim izvorima iz 2006. postotak je iznosio 68.46% odnosno 48,259.964 od 70,495.782 stanovnika.	2010.
Stopa urbanizacije	99.	210	The World Factbook	Procjenjena stopa urbanizacije za razdoblje između 2010. i 2015. godine iznosi 1,9%.	2010.

Religija

Podrobniji članak o temi: Religija u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Najveći broj muslimana	7.	Svijet	Nation Master	Prema službenom popisu u državi živi 70,097.741 muslimana.	2005.
Postotak muslimana	6.	168	IRF	Prema američkim procjenama muslimani čine 98% ukupnog stanovništva, a prema službenim iranskim izvorima 99,4%.	2004.
Najveći broj šijita	1.	67	Nation Master	U državi živi 61,924,500 šijita, a iza Irana slijede Pakistan, Indija, Irak i Turska.	2005.
Postotak šijita među muslimanima	1.	67	Nation Master	89% muslimana u državi su šijiti.	2005.
Postotak sunita među muslimanima	67.	67	Nation Master	9% muslimana u državi su suniti.	2005.
Najveća džamija	2.	Svijet	Džamija	Džamija Goharšad u Mašhadu prima 700.000 ljudi što je čini drugom najvećom na svijetu.	2011.
Broj kršćana	143.	Svijet	Joshua Project	Broj kršćana kreće se od 109.415. do 300.000.	2011.
Broj katolika	149.	Svijet	Nation Master	Broj katolika u zemlji je 13.603.	2004.
Broj crkava u islamskom svijetu	1.	56	>>>>>	U zemlji je aktivno oko 600 crkava, više nego u bilo kojoj većinski muslimanskoj državi. Druga je Turska sa 236 crkava.	2011.
Najstarija crkava	2.	Svijet	Tebyan	Crkva sv. Marije na sjeverozapadu zemlje druga je najstarija na svijetu.	2011.
Broj Židova	24.	Svijet	World Jewish Congress	U Iranu prema raznim procjenama živi između 10.000 i 25.000 Židova.	1998.
Broj zoroastrijanaca	2.	Svijet	Zoroastrizam	U državi živi 19.823 zoroastrijanaca, a najviše ih živi u Indiji (oko 60.000).	2005.

Zdravstvo

Podrobniji članak o temi: Zdravstvo u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Očekivana životna dob	108.	Svijet	UN	Sveukupna očekivana životna dob je 71 godina (69,4 za muškarce i 72,6 za žene).	2010.
Postotak pokrivenosti zdravstvenom skrbi	1.	Svijet	WHO	100% stanovništva pokriveno je zdravstvenom skrbi.	2007.
Izdvajanja za zdravstvo prema postotku BDP-a	53.	Svijet	WHO	Ukupna izdvajanja za zdravstvo čine 6,8% BDP-a po kupovnoj moći.	2006.
Izdvajanja za zdravstvo per capita	69.	Svijet	WHO	Za zdravstvo se izdvaja 678 USD po stanovniku, a ukupna izdvajanja čine 6,8% BDP-a po kupovnoj moći.	2006.
Kvaliteta zdravstvene skrbi	93.	190	WHO	Države su kotirane od najkvalitetnije zdravstvene skrbi do najlošije.	2000.
Učinkovitost zdravstvene skrbi	58.	191	WHO	Mjerenje obuhvaća cjelokupni zdravstveni sustav uključujući njegovu raspodjelu, odgovornost i financijsku ravnopravnost.	1997.
Broj liječnika na 10.000 stanovnika	95.	Svijet	UN	9 liječnika na 10.000 stanovnika odnosno 29.937 liječnika opće medicine, 173.076 pomoćnog medicinskog osoblja i 118.531 ostalih (ukupno 321.544 zaposlenika).	2004.
Broj bolničkih kreveta na 1000 stanovnika	133.	Svijet	Svjetska banka	1,6 bolničkih kreveta na 1000 stanovnika odnosno 116.474 prema službenim izvorima (79.772 državnih, 12.594 privatnih i 24.108 ostalih).	2001.
Postotak domaće proizvodnje lijekova	1.	Svijet	PressTV	Oko 96% potrebnih lijekova proizvedu tuzemne farmaceutske tvrtke.	2010.
Zarada od izvoza lijeka per capita	25.	Svijet	WHO	Godišnja zarada od izvoza lijeka iznosi oko 35 milijuna dolara odnosno oko 0,5 USD po stanovniku.	2008.
Dostupnost osnovnim lijekovima	54.	163	WHO	Prosječna dostupnost osnovnim lijekovima u zemlji je 80%.	2000.
Dostupnost sanitarijama	22.	129	The World Factbook	99% stanovništva ima pristup osnovnim sanitarijama.	2003.
Postotak izravnih privatnih izdataka za zdravstvo	64.	187	Svjetska banka	Postotak iznosi 94,8%.	2004.
Postotak pretplate privatnih zdravstvenih izdataka	75.	187	WHO	Postotak iznosi 2,9%.	2002.
Postotak pothranjenosti	76.	76	FAO	Manje od 5% stanovništva je pothranjeno (UN-ov statistički zemljovid).	2009.
Korištenje kontracepcije kod žena	25.	176	Svjetska banka	74% žena između 15 i 49 godina koristi kontracepcijska sredstva.	2000.
Najviša stopa smrtnosti novorođenčadi	119.	195	UN	Stopa iznosi 30,6 na 1000 novorođenčadi.	2006.
Najviša stopa materinske smrtnosti	92.	136	UN	Stopa materinske smrtnosti 1999. godine bila je 37 na 100.000 porođaja, odnosno 2008. godine 27,8 na 100.000 porođaja.	1999.
Postotak novorođenčadi sa smanjenom tjelesnom težinom	63.	95	UN	Popis je rangiran od najvećeg postotka ka najnižem; u zemlji se rodi oko 2% novorođenčadi sa smanjenom tjelesnom težinom.	2005.
Postotak zbrinute djece sa simptomima ARI-a	3.	80	UN	Klinički je zbrinuto 93% djece do pet godina starosti koji boluju od akutne respiratorne infekcije.	2002.
Postotak prisutnosti stručnog osoblja pri porođaju	35.	158	Save the Children	97% porođaja izvršeno je uz prisutnost stručnog medicinskog osoblja.	2009.
Postotak dojene novorođenčadi u prvom šestomjesečju	30.	125	UN	44% novorođenčadi isključivo je dojeno tijekom prvih šest mjeseci života.	2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv difterije, hripavca i tetanusa	1.	187	UN	99% novorođenčadi imunizirano je protiv difterije, hripavca i tetanusa.	2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv hepatitisa B	1.	114	UN	99% novorođenčadi imunizirano je protiv hepatitisa B.	2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv ospica	1.	186	UN	99% novorođenčadi imunizirano je protiv ospica.	2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv dječje paralize	1.	187	UN	99% novorođenčadi imunizirano je protiv dječje paralize.	2002.
Postotak novorođenčadi cijepljenih protiv tuberkuloze	1.	153	UN	99% novorođenčadi imunizirano je protiv tuberkuloze.	2002.
Postotak osnovnih cjepiva financiranih od vlade	1.	133	% of routine EPI vaccination financed by government	Vlada financira 100% osnovnih cjepiva.	2002.
Najviša stopa DALY-a ↓b	110.	194	WHO	Stopa DALY-a iznosi 175,2 godine na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za tuberkulozu	118.	194	WHO	Stopa DALY-a za tuberkulozu iznosi 0.78 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za spolno prenosive bolesti (bez HIV-a)	100.	194	WHO	Stopa DALY-a za spolno prenosive bolesti (bez HIV-a) iznosi 1,1 godinu na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za HIV/AIDS	102.	194	WHO	Stopa DALY-a za HIV/AIDS iznosi 0.83 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za proljev	89.	194	WHO	Stopa DALY-a za proljev iznosi 4,4 godine na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za meningitis	122.	194	WHO	Stopa DALY-a za meningitis iznosi 0,5 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za hepatitis B	88.	194	WHO	Stopa DALY-a za hepatitis B iznosi 0.14 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za hepatitis C	89.	194	WHO	Stopa DALY-a za hepatitis C iznosi 0.07 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za infekcije dišnog sustava	105.	194	WHO	Stopa DALY-a za infekcije dišnog sustava iznosi 4.62 godine na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za bolesti dišnog sustava	134.	194	WHO	Stopa DALY-a za bolesti dišnog sustava iznosi 6.18 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za materinsku skrb	76.	194	WHO	Stopa DALY-a za materinsku skrb iznosi 5.49 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za perinatilnu skrb	77.	194	WHO	Stopa DALY-a za perinatilnu skrb iznosi 15.97 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za malnutriciju	93.	194	WHO	Stopa DALY-a za malnutriciju iznosi 4.24 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za rak	148.	194	WHO	Stopa DALY-a za rak iznosi 7.63 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za šećernu bolest	121.	194	WHO	Stopa DALY-a za šećernu bolest iznosi 2.77 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za bolesti živčanog sustava	46.	194	WHO	Stopa DALY-a za bolesti živčanog sustava iznosi 34.41 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za bolesti osjetnih organa	49.	194	WHO	Stopa DALY-a za bolesti osjetnih organa iznosi 12.84 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za bolesti krvožilnog sustava	80.	194	WHO	Stopa DALY-a za bolesti krvožilnog sustava iznosi 21.63 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za bolesti probavnoga sustava	169.	194	WHO	Stopa DALY-a za bolesti probavnoga sustava iznosi 3.44 godine na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za bolesti genitourinarnog sustava	123.	194	WHO	Stopa DALY-a za bolesti genitourinarnog sustava iznosi 1.86 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za kožne bolesti	145.	194	WHO	Stopa DALY-a za kožne bolesti iznosi 0.42 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za mišićne bolesti	130.	194	WHO	Stopa DALY-a za mišićne bolesti iznosi 3.83 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za malformaciju	82.	194	WHO	Stopa DALY-a za malformaciju iznosi 4.41 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za oralne bolesti	37.	194	WHO	Stopa DALY-a za oralne bolesti iznosi 2.13 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za sve nezgode	29.	194	WHO	Stopa DALY-a za sve nezgode iznosi 29,7 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Najviša stopa DALY-a ↓b za namjerno ozljeđivanje	138.	194	WHO	Stopa DALY-a za namjerno ozljeđivanje iznosi 3,2 godina na 1000 stanovnika.	2004.
Stopa samoubojstava	96.	103	WHO	Stopa samoubojstava iznosi 0.3 po 100.000 stanovnika za muškerce, 0.1 po 100.000 stanovnika za žene: ukupno 0.2 po 100.000 stanovnika.	2008.
Najveća stopa oboljenja od tuberkuloze	144.	200	Svjetska banka	Od tuberkuloze godišnje oboljeva 23.48 osoba na 100.000 stanovnika.	2005.
Najveća stopa oboljenja od malarije	72.	94	UN	U 2001. godini zabilježeno je 27 slučajeva malarije na 100.000 stanovnika. Godine 2003. oko 90% slučajeva zabilježeno je u jugoistočnim pokrajinama Sistanu i Beludžistanu, Hormuzganu i Kermanskoj pokrajini, od čega približno trećinu čine strane izbjeglice.	2001.
Najviši postotak rasprostranjenosti virusa HIV/AIDS	102.	171	The World Factbook	Oko 0,2% stanovništva zaraženo je virusom HIV/AIDS.	2001.
Najviši postotak rasprostranjenosti virusa HIV/AIDS (15-49 g.)	104.	148	Svjetska banka	Oko 0.15% stanovništva od 15 do 49 godina starosti pozitivno je na virus HIV/AIDS.	2005.
Broj smrtnih slućajeva uzrokovanih virusom HIV/AIDS	47.	153	The World Factbook	Oko 4300 ljudi godišnje umre zbog zaraze virusom HIV/AIDS.	2007.
Udjel žena među zaraženima HIV-om	107.	112	Svjetska banka	16.67% HIV pozitivnog stanovništva iznad 15 godina čine žene.	2005.
Potrošnja cigareta per capita	67.	121	WHO	764 cigareta po stanovniku godišnje. Pušenje je rasprostranjeno kod 29,6% muškaraca odnosno 5,5% žena starijih od 15 godina.	2007.
Najniža potrošnja alkohola per capita	27.	Svijet	WHO	Godišnja potrošnja alkoholnih pića iznosi 1.02 litre po stanovniku.	2005.
Postotak uživanja marihuane	31.	67	UN	Oko 4,2% stanovništva.	1999.
Najveće zaplijene heroina	1.	Svijet	UN	84% svjetskih zaplijena heroina koji golemom većinom dolazi iz Afganistana.	2009.
Potrošnja kave per capita	132.	Svijet	World Resources Institute	Godišnje se po stanovniku potroši oko 0,1 kg kave.	2006.
Potrošnja čaja per capita	8.	Svijet	Maps of World	Godišnje se po stanovniku potroši oko 1.43 kg čaja.	2006.
Postotak potrošnje jodirane soli	15.	112	UN	94% kućanstava koristi jodiranu sol.	2002.
Potrošnja pšenice per capita	7.	Svijet	Američka vlada	Godišnje se po stanovniku potroši oko 195 kg pšenice.	2004.
Broj plastičnih operacija	1.	Svijet	Artipot	Oko 100.000 plastičnih operacija godišnje.	2010.
Broj presađivanja bubrega	4.	Svijet	PressTV	Godišnje se presadi oko 2000 bubrega.	2007.
Broj presađivanja bubrega per capita	35.	47	Worldwide Transplant Center Directory	U 2002. godini presađeno je 3.35205 bubrega na milijun stanovnika.	2002.

Obrazovanje

Podrobniji članak o temi: Obrazovanje u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Postotak izdvajanja na obrazovanje	19.	161	Svjetska banka	Na obrazovanje se izdvaja 22.85% od ukupnog državnog budžeta odnosno oko 110 milijardi USD godišnje (2011.).	2005.
Stopa pismenosti	86.	Svijet	IKC	Prema službenim izvorima iz 2006. godine stopa pismenosti iznad 15 godina iznosi 92,7%, a iznad šest godina 84,6% (54,082.000 od 63,920.000 stanovnika). Stopa nepismenosti smanjena je sa 52,5% u 1976. na 7,3% u 2006. godini. Dodatak: Statistički zemljovid pismenosti	2006.
Stopa pismenosti kod muškaraca (>6 g.)	114.	Svijet	UN	Stopa pismenosti kod muškaraca iznad šest godina starosti iznosi 88.74% odnosno 28,835.000 od 32,494.000 muškaraca. Dodatak: Statistički zemljovid pismenosti muškaraca	2006.
Stopa pismenosti kod muškaraca (15-24 g.)	54.	155	UN	98.1% muškog stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.	2005.
Stopa pismenosti kod žena (>6 g.)	115.	Svijet	UN	Stopa pismenosti kod žena iznad šest godina starosti iznosi 80.25% odnosno 25,247.000 od 31,426.000 žena. Stopa je 1976. godine iznosila 25,5%. Dodatak: Statistički zemljovid pismenosti žena	2006.
Stopa pismenosti kod žena (15-24 g.)	54.	155	UN	80.82% žena stanovništva između 15 i 24 godine starosti je pismeno.	1990.
Omjer pismenosti Ž/M stanovništva (15-24 g.)	87.	155	UN	Omjer pismenosti između žena i muškaraca od 15 do 24 godine starosti iznosi 0.99.	2005.
Broj objavljenih knjiga	7.	Svijet	UNESCO	Godišnje se objavi oko 65.000 novih naslova.	2010.
Broj objavljenih knjiga o primijenjenim znanostima	16.	99	UN	Godišnje se objavi 2426 knjiga o primijenjenim znanostima.	1999.
Broj objavljenih knjiga o prirodnim znanostima	7.	94	UN	Godišnje se objavi 1844 knjiga o prirodnim znanostima.	1999.
Broj objavljenih knjiga o društvenim znanostima	30.	99	UN	Godišnje se objavi 1319 knjiga o društvenim znanostima.	1999.
Broj objavljenih filoloških knjiga	3.	91	UN	Godišnje se objavi 1486 filoloških knjiga.	1999.
Broj objavljenih knjiga o teologiji	2.	96	UN	Godišnje se objavi 4504 knjiga o teologiji.	1999.
Broj objavljenih knjiga o filozofiji i psihologiji	13.	83	UN	Godišnje se objavi 706 knjiga o filozofiji i psihologiji.	1999.
Broj objavljenih knjiga o umjetnosti i rekreaciji	18.	93	UN	Godišnje se objavi 733 knjiga o umjetnosti i rekreaciji.	1999.
Broj objavljenih knjiga neodređenih tema	12.	88	UN	Godišnje se objavi 612 knjiga neodređenih tema.	1999.
Broj objavljenih književnih djela	54.	98	UN	Godišnje se objavi 247 književnih djela.	1999.
Broj učenika u osnovnim školama	19.	Svijet	UNESCO	Osnovne škole pohađa 5,725.620 učenika.	2008.
Broj učenika u srednjim školama	11.	Svijet	UNESCO	Srednje škole pohađa 7,348.681 učenika.	2008.
Prosječno trajanje školovanja	49.	Svijet	UN	Prosječno trajanje školovanja iznosi 14 godina (Napomena: osnovna i srednja škola zajedno traju 11 godina).	2010.
Stopa uspješnosti školovanja	29.	158	Save the Children	Stopa je složeno uvjetovana zdravstvenim, demografskim i školskim čimbenicima.	2009.
Broj studenata	8.	Svijet	UNESCO	Sa 3,391.852 studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (26,691.696), Sjedinjenih Država (18,248.124), Indije (14,862.962), Rusije (9,446.408), Brazila (5,958.135), Indonezije (4,419.577) i Japana (3,938.632).	2008.
Stopa broja studenata	25.	Svijet	UNESCO	4716 studenata na 100.000 stanovnika.	2008.
Broj ženskih studenata	8.	Svijet	UNESCO	Sa 1,795.929 ženskih studenata Iran se nalazi na osmom mjestu iza Kine (13,024.326), Sjedinjenih Država (10,432.214), Indije (5,815.521), Rusije (5,325.544), Brazila (3,322.910), Indonezije (2,096.556) i Japana (1,801.673). Žene čine 52.95% udjela u ukupnom broju iranskih studenata.	2008.
Stopa broja ženskih studenata	22.	Svijet	UNESCO	4362 ženskih studenata na 100.000 stanovnika.	2008.
Broj studenata na obrazovnim područjima	17.	Svijet	UNESCO	Obrazovna područja pohađa 187.654 iranskih studenata.	2008.
Broj ženskih studenata na obrazovnim područjima	16.	Svijet	UNESCO	Obrazovna područja pohađa 132.034 ženskih studenata. Žene čine 70.36% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.	2008.
Broj studenata na humanističkim i umjetničkim područjima	8.	Svijet	UNESCO	Humanistička i umjetnička područja pohađa 348.467 iranskih studenata.	2009.
Broj ženskih studenata na humanističkim i umjetničkim područjima	7.	Svijet	UNESCO	Humanistička i umjetnička područja pohađa 246.481 ženskih studenata. Žene čine 70.73% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.	2009.
Broj studenata na drušvenim znanostima (uključujući pravo i ekonomiju)	9.	Svijet	UNESCO	Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 1,058.191 iranskih studenata.	2008.
Broj ženskih studenata na drušvenim znanostima (uključujući pravo i ekonomiju)	7.	Svijet	UNESCO	Društvene znanosti (uključujući pravo i ekonomiju) pohađa 599.850 ženskih studenata. Žene čine 56.69% udjela u ukupnom broju iranskih studenata na navedenom području.	2008.
Broj studenata na prirodnim znanostima	6.	Svijet	UNESCO	Prirodne znanosti pohađa 366.850 iranskih studenata.	2008.
Broj ženskih studenata na prirodnim znanostima	4.	Svijet	UNESCO	Prirodne znanosti pohađa 250.089 ženskih studenata.	2008.
Najveći omjer Ž/M studenata na prirodnim znanostima	1.	Svijet	UNESCO	Žene čine 68.17% ukupnog broja iranskih studenata na prirodnim znanostima što je najveći udjel na svijetu.	2008.
Broj studenata na tehničkim znanostima	5.	Svijet	UNESCO	Tehničke znanosti pohađa 1,078.822 iranskih studenata.	2009.
Broj ženskih studenata na tehničkim znanostima	1.	Svijet	UNESCO	Tehničke znanosti pohađa 332.433 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 235.312 studentica.	2008.
Broj studenata na poljoprivrednim znanostima	1.	Svijet	UNESCO	Poljoprivredne znanosti pohađa 149.356 iranskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 127.290 studenata.	2008.
Broj ženskih studenata na poljoprivrednim znanostima	1.	Svijet	UNESCO	Poljoprivredne znanosti pohađa 68.328 ženskih studenata što Iran svrstava na prvo mjesto u svijetu, a slijede ga Sjedinjene Države sa 62.209 studentica.	2008.
Broj studenata na medicinskim znanostima	10.	Svijet	UNESCO	Medicinske znanosti pohađa 217.355 iranskih studenata.	2008.
Broj ženskih studenata na medicinskim znanostima	9.	Svijet	UNESCO	Medicinske znanosti pohađa 110.732 ženskih studenata.	2008.
Broj studenata na uslužnim područjima	13.	Svijet	UNESCO	Uslužna područja pohađa 65.912 iranskih studenata.	2008.
Broj ženskih studenata na uslužnim područjima	8.	Svijet	UNESCO	Uslužna područja pohađa 36.857 ženskih studenata.	2008.
Sveučilište s najviše studenata	3.	Svijet	WBR	Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata treće je najveće na svijetu.	2010.
Privatno sveučilište s najviše studenata	1.	Svijet	Turquoise Partners	Islamsko slobodno sveučilište (Azadi) iz Teherana sa 1,5 milijuna studenata najveće je privatno sveučilište na svijetu.	2010.
Stopa obrazovno-ekonomske uspješnosti sveučilišta	34.	Svijet	Ministry of Education (NZ)	Stopa obuhvaća omjer financijskih izdataka za obrazovanje i uspješnosti sveučilišta.	2009.
Najviše osvojeno mjesto na matematičkoj olimpijadi	1.	76	IMO	Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1998. godine na Tajvanu. Od prvog natjecanja 1985. do danas pojedinačno je osvojeno 31 zlatnih, 71 srebrnih i 30 brončanih medalja.	2011.
Najviše osvojeno mjesto na fizičkoj olimpijadi	1.	Svijet	PAS	Najbolje skupno mjesto (1.) osvojeno je 1997. godine. Od prvog natjecanja 1989. do danas pojedinačno je osvojeno 25 zlatnih, 28 srebrnih i 17 brončanih medalja.	2011.
Najviše osvojeno mjesto na kemijskoj olimpijadi	3.	Svijet	IJS	Najbolje skupno mjesto (3.) osvojeno je 1996. godine u Moskvi.	2011.

Znanost i tehnologija

Podrobniji članak o temi: Znanost i tehnologija u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Najveći znanstveno-tehnološki rast	1.	Svijet	• Science Metrix (izvještaj) • Science Metrix (grafikon) • Britanska vlada	Najveći znanstveno-tehnološki rast u svijetu. Rast iznosi 1000% u devetogodišnjem razdoblju između 1995. i 2004. godine; povećanje u svjetskom udjelu izdavanja znanstvenih radova od 0.0003% u 1970. do 0.29% u 2004. (porast od ~100.000% u 33 godine) odnosno do 1.02% u 2008. godini (porast od 340.000% u 37 godina). U 2009. godini rast objave bio je 11 puta veći od svjetskog prosjeka, dok se iranski rast udvostručuje svake tri godine.	2011.
Broj znanstvenih radova	20.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 25.880 znanstvenih radova (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih citata	19.	Svijet	SJR	U 2010. godini objavljeno je 24.587 znanstvenih citata (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o poljoprivredi i biologiji	16.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 2373 znanstvenih radova o poljoprivredi i biologiji (5. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o agronomiji	11.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 550 znanstvena rada o agronomiji (4. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o zoologiji	19.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 348 znanstvena rada o zoologiji (4. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o prehrani	17.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 526 znanstvenih radova o prehrani (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o hortikulturi	11.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 183 znanstvena rada o hortikulturi (4. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o botanici	20.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 436 znanstvenih radova o botanici (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o tlu	16.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 172 znanstvena rada o tlu (4. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o biokemiji	21.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 582 znanstvena rada o biokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o zloćudnim novotvorinama	27.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 159 znanstvena rada o zloćudnim novotvorinama (7. u Aziji, 3. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kliničkoj biokemiji	23.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 159 znanstvenih radova o kliničkoj biokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o endokrinologiji	28.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 144 znanstvenih radova o endokrinologiji (7. u Aziji, 3. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o genetici	32.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 218 znanstvenih radova o genetici (8. u Aziji, 3. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o molekularnoj medicini	20.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 113 znanstvenih radova o molekularnoj medicini (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o strukturalnoj biologiji	12.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 205 znanstvenih radova o strukturalnoj biologiji (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskom inženjerstvu	15.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 1388 znanstvena rada o kemijskom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o katalizatorima	13.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 133 znanstvena rada o katalizatorima (5. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskoj zaštiti	12.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 80 znanstvenih radova o kemijskoj zaštiti (5. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskoj filtraciji	6.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 126 znanstvenih radova o kemijskoj filtraciji (3. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskim fluidima	11.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdan je 241 znanstveni rad o kemijskim fluidima (5. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kemijskoj tehnologiji	13.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 206 znanstvenih radova o kemijskoj tehnologiji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o kemiji	13.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 2835 znanstvenih radova o kemiji (5. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o analitičkoj kemiji	14.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 427 znanstvenih radova o analitičkoj kemiji (5. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o elektrokemiji	13.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 263 znanstvenih radova o elektrokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o anorganskoj kemiji	13.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 286 znanstvenih radova o anorganskoj kemiji (4. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o organskoj kemiji	13.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 480 znanstvenih radova o organskoj kemiji (5. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o teoretskoj i fizikalnoj kemiji	16.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 548 znanstvenih radova o teoretskoj i fizikalnoj kemiji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o spektroskopiji	16.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 136 znanstvenih radova o spektroskopiji (4. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o računalstvu	22.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 1300 znanstvenih radova o računalstvu (7. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o umjetnoj inteligenciji	15.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdana su 242 znanstvena rada o umjetnoj inteligenciji (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o računalnim mrežama i komunikacijama	18.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 168 znanstvenih radova o računalnim mrežama i komunikacijama (7. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o računalnim aplikacijama	15.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 325 znanstvenih radova o računalnim aplikacijama (6. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o ljudsko-računalnoj interakciji	23.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 20 znanstvenih radova o ljudsko-računalnoj interakciji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o informacijskim sustavima	21.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 117 znanstvenih radova o informacijskim sustavima (8. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o prijenosu računalnog signala	16.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 111 znanstvenih radova o prijenosu računalnog signala (7. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o softveru	26.	Svijet	SJR	U 2010. godini izdano je 118 znanstvenih radova o softveru (8. u Aziji, 3. u regiji).	2010.
Broj znanstvenih radova o menadžmentu informacijskih sustava	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 98 znanstvenih radova o menadžmentu informacijskih sustava (5. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o menadžmentu znanosti	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 107 znanstvenih radova o menadžmentu znanosti (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o stomatologiji	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 123 znanstvena rada o stomatologiji (5. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o oralnoj kirurgiji	13.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je šest znanstvenih radova o oralnoj kirurgiji (2. u Aziji, 3. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o geoznanostima	34.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 528 znanstvenih radova o geoznanostima (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o ekonomskoj geologiji	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 14 znanstvenih radova o ekonomskoj geologiji (3. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o geotehničkom inženjerstvu	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 124 znanstvena rada o geotehničkom inženjerstvu (4. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o energetici	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdan je 381 znanstveni rad o energetici (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o energetskoj tehnologiji	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdan je 201 znanstveni rad o energetskoj tehnologiji (4. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o tehnologiji goriva	13.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 104 znanstvena rada o tehnologiji goriva (4. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o nuklearnoj energiji	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 136 znanstvenih radova o nuklearnoj energiji (4. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o obnovljivim izvorima energije	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 109 znanstvenih radova o obnovljivim izvorima energije (5. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o inženjerstvu	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 2983 znanstvena rada o inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o zrakoplovnom inženjerstvu	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 39 znanstvenih radova o zrakoplovnom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o arhitekturi	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdan je 21 znanstveni rad o arhitekturi (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o građevinarstvu	20.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 50 znanstvenih radova o građevinarstvu (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o strukturalnom građevinarstvu	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 245 znanstvenih radova o strukturalnom građevinarstvu (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o računalnoj mehanici	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 153 znanstvena rada o računalnoj mehanici (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o nadzornom inženjerstvu	13.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 380 znanstvenih radova o nadzornom inženjerstvu (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o elektroničkom inženjerstvu	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 934 znanstvena rada o elektroničkom inženjerstvu (7. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o industrijskom inženjerstvu	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 322 znanstvena rada o industrijskom inženjerstvu (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o mehaničkom inženjerstvu	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 444 znanstvena rada o mehaničkom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o mehanici materijala	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 152 znanstvena rada o mehanici materijala (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o oceanskom inženjerstvu	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 55 znanstvenih radova o oceanskom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o biomedicinskom inženjerstvu	19.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 103 znanstvena rada o biomedicinskom inženjerstvu (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o inženjerskoj zaštiti	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 229 znanstvenih radova o inženjerskoj zaštiti (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o zaštiti okoliša	21.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 986 znanstvenih radova o zaštiti okoliša (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o inženjerstvu u zaštiti okoliša	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 218 znanstvenih radova o inženjerstvu u zaštiti okoliša (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o planetarnim promjenama	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 29 znanstvenih radova o planetarnim promjenama (4. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o toksikologiji i mutagenosti	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 94 znanstvena rada o toksikologiji i mutagenosti (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o gospodarenju otpadom	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 74 znanstvena rada o gospodarenju otpadom (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o upravljanju vodom	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 225 znanstvenih radova o upravljanju vodom (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o znanosti materijala	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 1938 znanstvenih radova o znanosti materijala (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o kemiji materijala	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 299 znanstvenih radova o kemiji materijala (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o polimerima i plastici	10.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 358 znanstvenih radova o polimerima i plastici (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o matematici	20.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 1.253 znanstvenih radova o matematici (7. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o algebri	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 88 znanstvenih radova o algebri (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o matematičkoj analizi	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 106 znanstvenih radova o matematičkoj analizi (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o primijenjenoj matematici	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 523 znanstvena rada o primijenjenoj matematici (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o računarskoj matematici	14.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 156 znanstvenih radova o računarskoj matematici (5. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o matematičkoj optimizaciji	10.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 52 znanstvena rada o matematičkoj optimizaciji (4. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o matematičkom modeliranju	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 145 znanstvenih radova o matematičkom modeliranju (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o numeričkoj analizi	15.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 62 znanstvena rada o numeričkoj analizi (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o medicini	23.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 4368 znanstvenih radova o medicini (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o medicinskoj biokemiji	11.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 45 znanstvenih radova o medicinskoj biokemiji (6. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o endokrinologiji	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 135 znanstvenih radova o endokrinologiji (3. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o epidemiologiji	22.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 35 znanstvenih radova o epidemiologiji (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o reproduktivnoj medicini	8.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 62 znanstvena rada o reproduktivnoj medicini (3. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o kirurgija	23.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 222 znanstvena rada o kirurgija (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o transplantaciji	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 76 znanstvenih radova o transplantaciji (4. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o radiologiji i nuklearnoj medicini	22.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 136 znanstvenih radova o radiologiji i nuklearnoj medicini (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o farmakologiji	21.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 86 znanstvenih radova o farmakologiji (5. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o oftalmologiji	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 127 znanstvenih radova o oftalmologiji (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o internoj medicini	18.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 86 znanstvenih radova o internoj medicini (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o veterini	17.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 303 znanstvena rada o veterini (4. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj multidisciplinarnih znanstvenih radova	9.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 578 multidisciplinarnih znanstvenih radova (5. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o akustici	25.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 36 znanstvenih radova o akustici (7. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o molekularnoj i atomskoj fizici	23.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdan je 201 znanstveni rad o molekularnoj i atomskoj fizici (8. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o radijaciji	16.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdana su 43 znanstvena rada o radijaciji (6. u Aziji, 2. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o statističkoj fizici	13.	Svijet	SJR	U 2009. godini izdano je 218 znanstvenih radova o statističkoj fizici (4. u Aziji, 1. u regiji).	2009.
Broj znanstvenih radova o nanotehnologiji	15.	Svijet	Nano.ir	912 izdanih članaka o nanotehnologiji (6. u Aziji, 1. u regiji); godišnji rast od oko 12,2%.	2009.
Istraživanje matičnih stanica	Top-10	Svijet	Washington Times	Među prvih deset najuspješnijih zemalja u istraživanju matičnih stanica spadaju još Kina, Švedska, Japan, SAD, Australija, UK, Indija, Južna Koreja i Singapur.	2009.
Prva klonirana životinja	11.	Svijet	PressTV	Ovca „Rojana”, klonirana je 2006. godine u Isfahanu, prva je klonirana životinja u zemlji. Ranije su u kloniranju životinja uspjeli SAD, Rusija, Kina, Južna Koreja, Francuska, Nizozemska, Danska, Japan i Argentina.	2011.
Prva klonirana ovca	2.	Svijet	PressTV	Ovca „Rojana” klonirana je 2006. godine u Isfahanu i preživjela je tri godine. Ranije je u tome uspjelo Ujedinjeno Kraljevstvo.	2011.
Prvo klonirano govedo	3.	Svijet	Iran Review	Ranije su u tome uspjele Sjedinjene Države i Argentina.	2011.
Prvo lansiranje satelita u zemljinu orbitu	9.	Svijet	Aerospace Guide	Satelit Omid lansiran je raketom Safir 2. veljače 2009. godine čime je Iran postao deveta zemlja svijeta koja posjeduje mogućnost slanja umjetnih satelita u svemir.	2011.
Prvo lansiranje životinja u zemljinu orbitu	6.	Svijet	Aerospace Guide	Životinje su 3. veljače 2010. godine lansirane svemirskom letjelicom Kavošgar-3 i uspješno vraćene na Zemlju čime je Iran postao šesta zemlja svijeta (nakon Rusije, Sjedinjenih Država, Francuske, Kine i Japana) koja ima mogućnost slanja biološkog tereta u svemir.	2011.
Prvo lansiranje astronauta u zemljinu orbitu	4.-7.	Svijet	>>>>>	Iran trenutno ne posjeduje mogućnost slanja astronauta u svemir (kao Rusija, SAD i Kina), no program je u razvojnoj fazi i prvi let planira se između 2017. i 2019. godine. Za četvrto mjesto natječu se još Indija, Europa i Japan.	2011.
Najveći budžet nacionalne svemirske agencije	3.	Svijet	Aftab.ir	Iranska svemirska agencija (ISA) ima godišnji budžet od 3.96 milijardi USD (najviše nakon NASA-e i ESA-e).	2010.
Proizvodnja obogaćenog uranija	9.	Svijet	World Nuclear	Oko 100 kg obogaćenog uranija u 2006. godini; zalihe u rujnu 2010. godine bile su oko 2,8 tone.	2008.
Proizvodnja fuzijskih reaktora	6.	Svijet	PressTV	Prvi pokusni fuzijski reaktor proizveden je u veljači 2011. godine čime se Iran svrstao u društvo Sjedinjenih Država, Japana, Južne Koreje, Australije i Francuske.	2011.

Politika

Podrobniji članak o temi: Politika Irana

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Najveći broj glasača	10.	91	IDEA	Ukupno 32,585.700 glasača.	2003.
Najviše poklonika ekstremne političke ljevice	9.	61	World Values Survey	Oko 7,3% stanovništva poklonici su ekstremne političke ljevice.	2005.
Najviše poklonika ekstremne političke desnice	40.	61	World Values Survey	Oko 3,9% stanovništva poklonici su ekstremne političke desnice.	2005.
Postotak žena u ministarstvima	23.	125	Inter-Parliamentary Union	Oko 27,1% žena je u u ministarstvima.	2000.

Vojska

Podrobniji članak o temi: Oružane snage Irana

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Budžet za oružane snage	15.	Svijet	Global Security	Budžet za oružane snage iznosi 20.65 milijardi USD, dok je godinu ranije iznosio oko 18 milijardi USD.	2011.
Budžet za oružane snage per capita	62.	Svijet	The World Factbook	Oko 64.77 USD izdvaja se po glavi stanovnika.	2008.
Postotak izdvajanja za oružane snage od ukupnog BDP-a	60.	Svijet	Global Security	Oko 2,5% izdvajanja za oružane snage od ukupnog BDP-a.	2011.
Stopa nacionalne sposobnosti (CINC)	15.	Svijet	Correlates of War	Stopa CINC-a (eng. Composite Index of National Capability) obuhvaća demografske, gospodarske i vojne čimbenike. Za Iran je 2007. godine iznosila 0.01345 (Svijet=1).	2007.
Broj vojnika svih oružanih grana	7.	Svijet	IISS	Ukupno oko 2,833.000 vojnika svih oružanih grana (7. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Stopa broja vojnika svih oružanih grana na 1000 stanovnika	18.	Svijet	IISS	Oko 42,6 vojnika svih oružanih grana na 1000 stanovnika (8. u Aziji, 2. u regiji).	2010.
Broj stalnih vojnika	8.	Svijet	IISS	Oko 523.000 stalnih vojnika (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Stopa broja stalnih vojnika na 1000 stanovnika	26.	Svijet	IISS	Oko 7.9 stalnih vojnika na 1000 stanovnika (10. u Aziji, 11. u regiji).	2010.
Broj pričuvnih vojnika	6.	Svijet	IISS	Oko 1,800.000 pričuvnih vojnika (6. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj pripadnika državnih paravojnih postrojbi	3.	Svijet	IISS	Oko 510.000 pripadnika državnih paravojnih postrojbi (3. u Aziji, 1. u regiji).	2010.
Broj vojno raspoloživog stanovništva	14.	Svijet	The World Factbook	46,247.556 vojno raspoloživog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti).	2010.
Broj vojno sposobnog stanovništva	14.	Svijet	The World Factbook	39,566.497 vojno sposobnog stanovništva (od 16 do 49 godina starosti).	2010.
Broj vojno raspoloživih muškaraca	13.	Svijet	The World Factbook	23,619.215 vojno raspoloživih muškaraca (od 16 do 49 godina starosti).	2010.
Broj vojno sposobnih muškaraca	13.	Svijet	The World Factbook	20,149.222 vojno sposobnih muškaraca (od 16 do 49 godina starosti).	2010.
Broj vojno raspoloživih žena	14.	Svijet	The World Factbook	22,628.341 vojno raspoloživih žena (od 16 do 49 godina starosti).	2010.
Broj vojno sposobnih žena	14.	Svijet	The World Factbook	19,417.275 vojno sposobnih žena (od 16 do 49 godina starosti).	2010.
Rast vojno raspoloživog stanovništva	15.	Svijet	The World Factbook	Godišnje 715.111 muškaraca i 677.372 doseže 16 godina starosti što je međunarodno prihvaćena granica za vojno raspoloživo stanovništvo.	2010.
Broj policajaca	29.	Svijet	CSIS	U službi je oko 40.000 policajaca.	2006.
Broj UN-ovih mirovnjaka	107.	116	UN	U 2010. godini dva Iranca služila su kao UN-ovi mirovnjaci.	2010.
Broj tenkova	7.	Svijet	IISS	Najmanje procjene govore o 1500, a najviše o 5000 tenkova.	2010.
Broj konvencionalnih podmornica	5.	Svijet	IISS	U službi iranske mornarice trenutno se nalazi 20 podmornica, uz nepoznat broj istih u izgradnji.	2010.
Broj lovačkih zrakoplova	12.	Svijet	IISS	Oko 350 lovačkih zrakoplova, uz nepoznat broj istih u izgradnji.	2010.
Broj helikoptera	3.	Svijet	IISS	Najveći broj helikoptera nakon Sjedinjenih Država i Rusije.	2010.
Arsenal balističkih raketa	4.	Svijet	IISS	Prema američkim procjenama Iran posjeduje najveći arsenal balističkih raketa nakon Rusije i Kine (uz SAD).	2010.
Stopa vatrenog oružja u osobnom vlasništvu	79.	178	Small Arms Survey	Oko 7,3 komada vatrenog oružja na 100 civila, odnosno oko 3,5 milijuna komada ukupno.	2007.
Izvoz oružja	37.	40	SIPRI	Vrijednost izvoznog oružja bila je oko milijun USD 2005. odnosno dva milijuna USD 2008. godine zbog sankcija Vijeće sigurnosti UN-a.	2005.
Uvoz oružja	17.	169	Svjetska banka	Vrijednost uvoznog oružja bila je oko 403 milijuna USD 2005. odnosno 91 milijun USD 2008. godine. Od 2010. godine Iranu je zabranjen uvoz oružja od strane Vijeća sigurnosti UN-a.	2005.
Uvoz oružja per capita	60.	169	Svjetska banka	Oko šest USD po stanovniku godišnje.	2005.
Broj žrtava oružja za masovno uništenje	2.	Svijet	Iransko-irački rat	Iran je tijekom iransko-iračkog rata (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava oružja za masovno uništenje nakon Japana u 2. svjetskom ratu	2011.
Broj žrtava kemijskog i biološkog oružja	1.	Svijet	Iransko-irački rat	Iran je tijekom iransko-iračkog rata (1980.-1988.) pretrpio najviše žrtava kemijskog i biološkog oružja (oko 100.000 ubijenih i isto toliko ozlijeđenih).	2011.
Najsmrtnonosniji rat	21.	Svijet	Popis smrtnosti po ratovima	Iračka agresija na Iran (1980.-1988.) bila je 21. najsmrtonosniji rat u povijesti. Iran nije sudjelovao u ofenzivnom ratu od bitke kod Karnala iz 1739. godine.	2011.

Gospodarstvo

Podrobniji članak o temi: Gospodarstvo Irana

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Bruto domaći proizvod prema paritetu kupovne moći	18.	Svijet	• Međunarodni monetarni fond • Svjetska banka • The World Factbook	Iranski BDP prema paritetu kupovne moći iznosi 830.72 milijardi USD prema MMF-u, 843.86 milijardi USD prema Svjetskoj banci (2009.), odnosno 863,5 milijardi USD prema CIA-i.	2010.
BDP prema paritetu kupovne moći per capita	61.	Svijet	Svjetska banka	BDP prema paritetu kupovne moći po glavi stanovnika iznosi 11.575 USD.	2009.
BDP prema paritetu kupovne moći po zaposlenom stanovniku	36.	Svijet	The World Factbook	39.696 međunarodnih USD (tečaj iz 1990.) po zaposlenom stanovniku.	2010.
Nominalni bruto domaći proizvod	26.	Svijet	Svjetska banka	331.02 milijardi USD prema podacima Svjetske banke iz 2009. godine; 337,9 milijardi USD prema MMF-u (2010.); 484 milijarde USD prema iranskim procjenama za 2011. godinu. Prema podacima EIU-a očekuje se porast od 472 milijardi USD u 2011., 545 milijardi USD u 2012., 626 milijardi USD u 2013., 705 milijardi USD u 2014., te 804 milijarde USD u 2015. godini.	2009.
Nominalni BDP per capita	74.	Svijet	Svjetska banka	Nominalni BDP po glavni stanovnika iznosi 4540 USD.	2009.
Bruto nacionalni dohodak prema paritetu kupovne moći per capita	57.	Svijet	Svjetska banka	Bruto nacionalni dohodak prema paritetu kupovne moći po glavi stanovnika iznosi 11.490 USD.	2009.
Nominalni bruto nacionalni dohodak per capita	93.	Svijet	Svjetska banka	Nominalni bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi 4530 USD. Dodatak: Usporedni zemljovid Irana i ostatka svijeta prema BND-u per capita	2009.
Rast bruto domaćeg proizvoda (neusklađeni)	68.	Svijet	MMF	Rast (neusklađenog) bruto domaćeg proizvoda iznosi 20,6%.	2009.
Rast bruto domaćeg proizvoda (stvarni)	77.	Svijet	MMF	U recesijskoj 2009. godini rast stvarnog BDP-a iznosio je oko 1.054%, a sredinom 2000-ih između 5-7%.	2009.
Rast bruto domaćeg proizvoda per capita	99.	Svijet	WRI	Rast stvarnog BDP-a per capita je 2006. godine iznosio 3,1%.	2006.
Najveće potrošačko tržište	26.	Svijet	UN	Iransko potrošačko tržište je 2009. godine iznosilo oko 196 milijardi USD.	2009.
Stopa jednostavnosti pokretanja poduzeća	42.	Svijet	Svjetska banka	Stopom se mjeri jednostavnost pokretanja vlastitog poduzeća.	2011.
Stopa jednostavnosti poslovanja	129.	Svijet	Svjetska banka	Mjerenje stope jednostavnosti poslovanja izvršeno je neizravno i(li) procjenom.	2011.
Primarna stopa	73.	Svijet	The World Factbook	Primarna stopa iznosi 12%.	2008.
Indeks ljudskog razvoja	70.	182	UN	HDI iznosi 0.702 što ga svrstava u drugu kategoriju tj. visokorazvijene zemlje (prva kategorija su vrlo visokorazvijene zemlje).	2010.
Najveći godišnji pomak na popisu HDI-a	4.	182	UN	S godišnjim pomakom od 18 mjesta Iran bilježi četvrti najveći skok na popisu država prema HDI-u. Također, Iran bilježi i treći najveći rast HDI-a u posljednja tri desetljeća.	2010.
Najniži indeks siromaštva	59.	135	UN	Indeksom siromaštva (HPI) mjere se dugovječnost života, obrazovanje i gospodarski standard.	2009.
Postotak siromaštva	117.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima postotak siromašnog stanovništva je 18%.	2007.
Najniži indeks nejednakosti prihoda (Ginijev koeficijent)	84.	Svijet	UN	Ginijev koeficijent za nejednakost prihoda iznosi 38,3.	2010.
Najniža stopa inflacije	83.	Svijet	MMF	Stopa inflacije iznosi 8%.	2010.
Državni budžet	28.	Svijet	The World Factbook	Prema procjenama CIA-e državni budžet u 2010. iznosio je 105,7 milijardi USD, a prema neovisnim izvorima 347 milijardi USD.	2010.
Najveći suficit	4.	Svijet	The World Factbook	Prema procjenama CIA-e suficit je 2010. godine iznosio 6.87 milijardi USD.	2010.
Vrijednost izravnih stranih ulaganja u zemlju	72.	Svijet	The World Factbook	Izravna strana ulaganja prema američkim podacima iznose 16.82 milijardi USD; Iran je 2010. godine prema podacima UNCTAD-a kotirao na šestom mjestu. Veliki udjel u stranim ulaganjima čini i iransko iseljeništvo čiji se kapital procjenjuje na više od 1000 milijardi USD.	2010.
Vrijednost izravnih iranskih stranih ulaganja	67.	Svijet	The World Factbook	Izravna iranska ulaganja u druge zemlje iznosila su 2.075 milijardi USD.	2010.
Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda	20.	36	SWF Institute	Vrijednost državnog stabilizacijskog fonda osnovanog 1999. godine je 23 milijarde dolara i zasniva se na nafti.	2009.
Postotak bruto fiksnih ulaganja u odnosu na BDP	28.	151	The World Factbook	Postotak bruto fiksnih ulaganja u odnosu na BDP iznosi 27,6%.	2010.
Izvoz	37.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima iranski izvoz iznosi oko 78.69 milijardi USD, a prema iranskim 94,6 milijarde USD od čega 66,2 milijardi (70%) otpada na naftu i plin odnosno 28,4 milijarde (30%) na ostale proizvode. Procjenjuje se da će izvoz potonjih proizvoda premašiti 60 milijardi USD godišnje između 2011. i 2016. godine.	2010.
Izvoz per capita	71.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima iranski izvoz po glavi stanovnika iznosi 1010.26 USD.	2010.
Uvoz	43.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima iranski uvoz iznosi oko 58.97 milijardi USD, a prema iranskim izvorima 55 milijardi USD.	2010.
Uvoz per capita	178.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima iranski uvoz po glavi stanovnika iznosi 757.08 USD.	2010.
Trgovinski suficit	17.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima trgovinski suficit iznosi 19.72 milijardi USD.	2010.
Bilanca tekućeg računa	6.	Svijet	MMF	Bilanca tekućeg računa iznosi 70.797 milijardi USD (suficit).	2009.
Postotak bilance tekućeg računa u odnosu na BDP	38.	Svijet	MMF	Postotak bilance tekućeg računa u odnosu na BDP iznosi +4,05% (trgovinski suficit).	2008.
Postotak poreznih prihoda u odnosu na BDP	163.	Svijet	Heritage Foundation	Postotak poreznih prihoda u odnosu na BDP iznosi 7,3%.	2008.
Devizne pričuve	18.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima vrijednost iranskih deviznih pričuva je 75.06 milijardi USD, a prema domaćim izvorima iznad 100 milijardi USD.	2010.
Najučinkovitija burza	2.	Svijet	BusinessWeek	Teheranska burza je 2010. godine prema učinkovitosti zauzimala drugo mjesto u svijetu; vrijednost tržišnog kapitala bila je oko 84 milijarde USD.	2010.
Najniža stopa nezaposlenosti	146.	Svijet	The World Factbook	Stopa nezaposlenosti iznosi 14,6%.	2010.
Postotak naknade zaposlenicima u odnosu na iznos plaće	14.	135	Svjetska banka	Postotak naknade zaposlenicima iznosi 47.14% (u odnosu na plaću).	2005.
Udjel primarnih djelatnosti u BDP-u	90.	Svijet	The World Factbook	Primarne djelatnosti čine 11% udjela u BDP-u.	2010.
Udjel sekundarnih djelatnosti u BDP-u	24.	Svijet	The World Factbook	Sekundarne djelatnosti čine 45.9% udjela u BDP-u. Udjel nafte i naftnih prerađevina u BDP-u manji je od 10%.	2010.
Udjel tercijalnih djelatnosti u BDP-u	179.	Svijet	The World Factbook	Tercijalne djelatnosti čine 43.1% udjela u BDP-u.	2010.
Količina radne snage	22.	Svijet	The World Factbook	Radna snaga broji oko 25,7 milijuna ljudi.	2010.
Udjel radne snage zaposlene u primarnim djelatnostima	47.	Svijet	The World Factbook	Oko 25% radne snage odnosno približno 6.43 milijuna ljudi zaposleno je u primarnim djelatnostima.	2007.
Udjel radne snage zaposlene u sekundarnim djelatnostima	15.	Svijet	The World Factbook	Oko 31% radne snage odnosno približno 7.98 milijuna ljudi zaposleno je u sekundarnim djelatnostima.	2007.
Udjel radne snage zaposlene u tercijalnim djelatnostima	113.	Svijet	The World Factbook	Oko 45% radne snage odnosno približno 11.57 milijuna ljudi zaposleno je u tercijalnim djelatnostima.	2007.
Postotak žena zaposlenih u poljoprivredi	29.	Svijet	Svjetska banka	Oko 34,2% zaposlenih u poljoprivredi čine žene.	2005.
Postotak žena zaposlenih u industriji	5.	Svijet	Svjetska banka	Oko 28,4% zaposlenih u industriji čine žene.	2005.
Porast gospodarske aktivnosti žena	6.	Svijet	ILO	Između 1990. i 2000. godine zabilježen je porast gospodarske aktivnosti žena od 34%.	2000.
Stvarni rast ukupne trgovine	73.	Svijet	Svjetska banka	Mjerenje uključuje rast razlike izvoza i uvoza.	2008.
Državni dug (postotak BDP-a)	118.	131	The World Factbook	Državni dug iznosi 16,2% BDP-a.	2010.
Vanjski dug	83.	Svijet	The World Factbook	Vanjski dug iznosi 12.84 milijardi USD.	2010.
Najmanji vanjski dug (postotak BDP-a)	3.	Svijet	The World Factbook	Vanjski dug kao postotak BDP-a iznosi 3,7%.	2010.
Najmanji vanjski dug per capita	19.	Svijet	The World Factbook	Vanjski dug po glavi stanovnika iznosi 166 USD.	2010.
Godišnja otplata vanjskog duga	33.	135	Svjetska banka	Godišnja otplata vanjskog duga je 2005. godine iznosila 2.52 milijarde USD.	2005.
Minimalni prihod	39.	Svijet	>>>>>	Minimalna zakonski propisana plaća iznosi 3,030.480 rijala (oko 303 USD) mjesečno odnosno 6700 USD godišnje (približno 60% BDP-a po glavi stanovnika).	2009.
Isplata mirovina (postotak BDP-a)	56.	58	UN/MMF	Oko 1,1% BDP-a troši se na isplatu mirovina: 5% stanovništva starije je od 65 godina i odnos umirovljenika i aktivnih radnika je 1:15.	2009.
Površina isključivog gospodarskog pojasa	80.	Svijet	Sea Around Us	Površina isključivog gospodarskog pojasa je 168.718 km².	2011.
Bruto nacionalna štednja po postotku BND-a	6.	Svijet	Svjetska banka	Bruto nacionalna štednja iznosi 41.57% BND-a.	2005.
Najveća granična porezna stopa na visoku dobit	6.	Svijet	Svjetska banka	Marginalna porezna stopa na visoku dobit iznosi 114.101,4 USD.	2006.
Porez na dobit i dohodak u udjelu ukupnih poreza	11.	Svijet	Svjetska banka	Porez na dobit i dohodak čine 58.84% ukupnih poreza.	2005.
Broj poduzeća	21.	115	Svjetska banka	Godine 1997. postojalo je 1,255.382 poduzeća.	1997.
Broj poduzeća na 1000 stanovnika	68.	113	Svjetska banka	Godine 1997. postojalo je 20.62 poduzeća na 1000 stanovnika.	1997.
Primljena međunarodna pomoć (postotak BDP-a)	120.	129	OECD	U 2002. godini Iran je primio 100 milijuna USD međunarodne pomoći što čini manje od 0,1% BDP-a.	2002.
Najveća banka u islamskom svijetu	1.	56	PressTV	Banka Melli (BMI) je s kapitalom od 54 milijarde USD najveća u islamskom svijetu.	2010.
Najniža vrijednost osnovne jedinice nacionalne valute	4.	Svijet	MMF	Iranski rijal ima četvrtu najnižu vrijednost osnovne jedinice među svim svjetskim nacionalnim valutama.	2010.
Najjeftiniji glavni grad	1.	Svijet	CNN	Teheran je prema tržišnim cijenama najjeftiniji glavni grad svijeta.	2007.
Broj milijardera	12.	58	Forbes	Pet Iranaca posjeduje bogatstvo koje premašuje vrijednost milijarde USD.	2009.

Promet

Podrobniji članak o temi: Promet u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Kapacitet trgovačke mornarice	57.	Svijet	The World Factbook	Iran posjeduje 74 trgovačkih brodova (ne računajući dodatnih 78 brodova registriranih u stranim zemljama).	2010.
Tvrtka s najviše tankera	5.	Svijet	Bloomberg	Iranska tvrtka NITC je sa 43 tankera peta najveća na svijetu, a do 2013. godine planira se povećanje kapaciteta za 72% čime će postati 2. ili 3. u svijetu.	2011.
Dužina plovnih puteva	70.	Svijet	The World Factbook	Oko 850 km plovnih puteva (rijeke, kanali, itd.).	2009.
Dužina svih cesta	29.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina cesta je 172.927 km.	2006.
Dužina asfaltiranih cesta	19.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina asfaltiranih cesta je 125.908 km (73% svih cesta).	2006.
Dužina autocesta	24.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina autocesta je 1429 km.	2006.
Dužina zemljanih cesta	33.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina zemljanih cesta je 47.019 km.	2006.
Broj motornih vozila na 1000 stanovnika	69.	Svijet	EIU	146 motornih vozila na 1000 stanovnika, uz godišnji porast od 9%.	2011.
Dužina željezničkih pruga	27.	133	The World Factbook	Ukupna dužina željezničkih pruga je 8442 km.	2008.
Broj putnik-kilometara u željezničkom prometu	19.	Svijet	UIC	Oko 15.31 milijardi putnik-kilometara u željezničkom prometu godišnje.	2008.
Kilometraža u željezničkom prometu po putniku	26.	Svijet	UIC	Prosječni korisnik željezničkog prometa prijeđe kilometražu od 180 km godišnje.	2008.
Tonaža u željezničkom prometu	20.	Svijet	UIC	Godišnje se u željezničkom prometu prenese 20.5 milijuna tona robe.	2008.
Dužina linija podzemnih željeznica	20.	53	The World Factbook	Ukupna dužina linija podzemnih željeznica 2007. godine bila je 120,1 km (sa 64 stanice); do 2012. godine planira se proširenje teheranske podzemne željeznice za dodatna 172 km, a u izgradnji je i 380 km podzemnih željeznica u ostalim gradovima.	2007.
Broj putnika u podzemnim željeznicama	18.	Svijet	Tehran Metro	Sa 622,2 milijuna putnika podzemna željeznica u Teheranu (trenutno jedina u zemlji) 18. je najprometnija u svijetu, a prva u Južnoj Aziji.	2010.
Broj helidroma	14.	Svijet	The World Factbook	U zemlji je aktivno 19 helidroma.	2010.
Broj zračnih luka	24.	Svijet	The World Factbook	U zemlji je aktivno 319 zračnih luka.	2010.
Broj asfaltiranih zračnih luka	18.	Svijet	The World Factbook	U zemlji je aktivno 133 asfaltiranih zračnih luka.	2010.
Broj asfaltiranih zračnih luka (dužine 2438-3047 m)	15.	Svijet	The World Factbook	U zemlji je aktivno 27 asfaltiranih zračnih luka dužine od 2438 do 3047 m.	2010.
Broj asfaltiranih zračnih luka (dužine >3047 m)	4.	Svijet	The World Factbook	U zemlji su aktivne 42 asfaltirane zračnih luka dužine iznad 3047 m (10.000 stopa).	2010.
Broj putnika u zračnom prometu	26.	Svijet	Svjetska banka	Broj putnika u zračnom prometu je 12,708.350 na godinu.	2005.
Tonaža robe po kilometru zračnog prometa	59.	Svijet	Svjetska banka	Godišnja tonaža dobara po kilometru zračnog prometa iznosi 98.22 milijuna tona.	2005.
Kapacitet spremnika kerozina	21.	Svijet	UN	Državni kapacitet spremnika kerozina je oko 850.000 tona.	2005.
Potrošnja benzina u prometu	10.	Svijet	UN	Godišnje se u prometu potroši 17,854.000 tona benzina.	2005.
Broj vozila na prirodni plin	3.	Svijet	Worldwide NGV	Godine 2009. Iran je sa 1.67 milijuna vozila na prirodni plin i 1021 stanicom zauzimao treće mjesto, a krajem 2010. godine njihov se broj povećao na dva milijuna vozila (1,3 milijuna tvorničkih i 0,7 milijuna ugrađenih motora na plin) odnosno 1546 stanica čime trenutno zauzima drugo mjesto u svijetu. Iran također bilježi i najbrži svjetski porast korištenja vozila na plin pa se 2012. godine očekuje porast na tri milijuna vozila na plin odnosno 2500 stanica za punjenje.	2009.
Stopa smrtnosti u prometnim nesrećama	10.	Svijet	WHO	Godišnje u prometnim nesrećama strada 35,8 ljudi na 100.000 stanovnika odnosno sveukupno oko 25.000 ljudi. Omjer smrtnosti između muškaraca i žena je 5:1.	2009.
Dužina cjevovoda	8.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina cjevovoda je 34.789 km, od čega 7 km kondenzacijskih, 397 km za kondenzirani prirodni plin, 19.161 km za prirodni plin (4. u svijetu), 570 km za ukapljeni naftni plin, 7018 km za naftu, te 7936 km za ostale rafinirane proizvode. Do 2025. planira se proširenje mreže cjevovoda za prirodni plin na 70.000 km.	2009.
Dužina cjevovoda za ukapljeni naftni plin	6.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina cjevovoda za ukapljeni naftni plin je 570 km.	2009.
Dužina cjevovoda za naftu	6.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina cjevovoda za naftu je 7018 km.	2009.
Dužina cjevovoda za rafiniranu naftu	2.	Svijet	The World Factbook	Ukupna dužina cjevovoda za rafiniranu naftu je 7936 km.	2009.

Komunikacije

Podrobniji članak o temi: Komunikacije u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Broj korisnika interneta	13.	Svijet	Internet World Stats	Internetom se služi 33,200.000 stanovnika (oko 50% ukupnog stanovništva).	2010.
Broj korisnika broadband interneta	51.	Svijet	ITU	Broadband internetom služi se oko 300.000 stanovnika.	2008.
Stupanj razvijenosti „e-vlade”	102.	Svijet	UN	Stupnjem se mjeri elektroničke učinkovitost vlade.	2010.
Stupanj raširenosti „e-vlade”	117.	Svijet	UN	Stupnjem se mjeri sudjelovanje stanovništva u „e-vladi”.	2010.
Broj pružatelja internetskih usluga	9.	Svijet	The World Factbook	Godine 2002. postojalo je oko 100 pružatelja internetskih usluga.	2002.
Broj internet hostova	75.	Svijet	The World Factbook	U zemlji postoji 119.947 internet hostova.	2010.
Broj internetskih stranica na nacionalnoj domeni (.ir)	58.	Svijet	Webometrics	U zemlji postoji oko 310.000 internetskih stranica na nacionalnoj domeni (.ir).	2009.
Broj pružatelja slobodne elektroničke pošte	56.	86	FEPG	U zemlji postoje četiri pružatelja slobodne elektroničke pošte.	2008.
Broj blogova	3.	Svijet	JP	Oko 700.000 aktivnih blogova.	2010.
Broj telefonskih linija	11.	Svijet	The World Factbook	U zemlji je aktivno 25,804.000 telefonskih linija. Godine 2004. bilo je digitalizirano oko 80% telefonske mreže.	2009.
Broj mobilnih linija	21.	Svijet	The World Factbook	U zemlji je aktivno 52,555.000 mobilnih linija; mobitele koristi približno 70% stanovništva.	2009.
Omjer telekomunikacijskih ulaganja i prihoda	10.	Svijet	Svjetska banka	Oko 73.68% prihoda od telekomunikacija ulaže se za proširenje iste.	2005.
Broj televizijskih stanica	67.	Svijet	The World Factbook	Godine 1997. u zemlji je djelovalo 28 televizijskih stanica, dok su 2010. godine djelovale 74 TV-stanice.	1997.
Broj dnevnih novina	14.	Svijet	UN	U zemlji se tiska 112 dnevnih novina.	2000.
Broj ostalih novina	8.	Svijet	UN	U zemlji se tiska 906 novina koje nisu dnevnog karaktera.	2000.

Poljoprivreda

Podrobniji članak o temi: Poljoprivreda u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Površina obradivog tla	16.	Svijet	The World Factbook	Površina obradivog tla iznosi oko 221.400 km² (13.43% od ukupne površine).	2005.
Površina navodnjavanog tla	5.	Svijet	The World Factbook	Površina navodnjavanog tla prema američkim izvorima iznosi 76.500 km², a prema službenim iranskim izvorima 82.970 km².	2003.
Površina navodnjavanog tla per capita	14.	Svijet	The World Factbook	Površina navodnjavanog tla na milijun stanovnika je 1153 km².	2003.
Površina poljoprivrednih zemljišta	15.	Svijet	Svjetska banka	Površina poljoprivrednih zemljišta iznosi 616.000 km².	2005.
Površina poljoprivrednih zemljišta per capita	57.	Svijet	Svjetska banka	Oko 9 km² poljoprivrednih zemljišta na 1000 stanovnika.	2005.
Površina stalnih usjeva	18.	Svijet	FAO	Površina stalnih usjeva 2000. godine bila je oko 20.020 km² prema podacima FAO-a, odnosno 116.470 km² prema službenim iranskim podacima iz 2004. godine.	2000.
Omjer površine stalnih usjeva i ukupne površine	98.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim izvorima stalni usjevi zauzimaju 1.29% ukupne površine zemlje, a prema iranskim izvorima 7,1%.	2005.
Rast poljoprivredne proizvodnje	13.	Svijet	FAO	Indeks poljoprivredne proizvodnje je 141 što podrazumijeva 41% više od svjetskog prosjeka; od 1980. do 2004. godine zabilježeno je utrostručenje proizvodnje.	2001.
Potrošnja dizela u poljoprivredi	7.	Svijet	UN	Godišnja potrošnja dizela u poljoprivredi je oko 3,314.000 tona.	2005.
Broj traktora	22.	Svijet	Svjetska banka	Godine 2003. bilo je operativno 258.000 traktora; godišnje se u zemlji proizvede više od 30.000 komada.	2003.
Potrošnja električne energije u poljoprivredi per capita	18.	Svijet	UN	Godišnja potrošnja električne energije u poljoprivredi je 241.3 kWh po glavi stanovnika.	2005.
Proizvodnja voća	4.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja voća iznosi 1,400.000 tona čija je vrijednost 223.31 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja agruma	14.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja agruma iznosi 80.000 tona čija je vrijednost 28.74 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja badema	3.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja badema iznosi 126.679 tona čija je vrijednost 132.33 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja bobica	1.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja bobica iznosi 175.000 tona čija je vrijednost 120.21 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja breskava	6.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja breskava iznosi 574.958 tona čija je vrijednost 205.25 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja datulja	2.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja datulja iznosi 1,006.406 tona čija je vrijednost 315.48 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja dinja	13.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja dinja iznosi 500 tona čija je vrijednost 187 tisuća USD.	2008.
Proizvodnja dinja kantalupa	3.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja dinja kantalupa iznosi 1,230.000 tona čija je vrijednost 218.09 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja grejpa	15.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja grejpa iznosi 45.933 tona čija je vrijednost 7.83 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja grožđa	11.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja grožđa iznosi 1,739.503 tona čija je vrijednost 806.96 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja jabuka	4.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja jabuka iznosi 2,718.775 tona čija je vrijednost 780.89 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja kaki jabuke	10.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kaki jabuke iznosi 1000 tona čija je vrijednost 298 tisuća USD.	2008.
Proizvodnja kivija	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kivija iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.36 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja krušaka	20.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja krušaka iznosi 115.812 tona čija je vrijednost 32.98 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja lijeske	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja obične lijeske iznosi 18.000 tona čija je vrijednost 17.58 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja limuna	6.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja limuna iznosi 694.854 tona čija je vrijednost 181.56 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja mandarina	11.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja mandarina iznosi 581.734 tona čija je vrijednost 131.72 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja marelica	2.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja marelica iznosi 487.333 tona čija je vrijednost 177.34 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja naranača	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja naranača iznosi 2,619.735 tona čija je vrijednost 460.39 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja pistacije	1.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja pistacije iznosi 192.269 tona čija je vrijednost 635.48 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja smokava	5.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja smokava iznosi 57.057 tona čija je vrijednost 25.49 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja šljiva	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja šljiva iznosi 190.621 tona čija je vrijednost 46.11 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja trešanja	3.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja trešanja iznosi 198.768 tona čija je vrijednost 173.43 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja višanja	5.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja višanja iznosi 106.461 tona čija je vrijednost 53.69 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja povrća	13.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja povrća iznosi 1,750.000 tona čija je vrijednost 328.39 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja artičoki	15.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja artičoki iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 5,1 milijun USD.	2008.
Proizvodnja gljiva	18.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja gljiva iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 46.41 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja graha	18.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja graha iznosi 183.073 tona čija je vrijednost 75.87 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja krastavaca	3.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja krastavaca iznosi 1,459.201 tona čija je vrijednost 246.15 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja krumpira	14.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja krumpira iznosi 4,706.722 tona čija je vrijednost 660.37 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja leće	10.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja leće iznosi 56.099 tona čija je vrijednost 10.03 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja lubenica	3.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja lubenica iznosi 2,566.660 tona čija je vrijednost 267.63 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja luka	6.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja luka iznosi 1,849.275 tona čija je vrijednost 340,8 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja suhih mahunarki	19.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja suhih mahunarki iznosi 35.594 tona čija je vrijednost 9.11 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja patlidžana	14.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja patlidžana iznosi 125.000 tona čija je vrijednost 20.11 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja poriluka	19.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja poriluka iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 3.81 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja rajčica	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja rajčica iznosi 4,826.396 tona čija je vrijednost 1.14 milijardi USD.	2008.
Proizvodnja šparogi	16.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja šparogi iznosi 10.000 tona čija je vrijednost 15.93 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja tikava	8.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja tikava iznosi 505.000 tona čija je vrijednost 88.99 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja uljane repice	18.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja uljane repice iznosi 390.000 tona čija je vrijednost 110.75 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja zelene salate	17.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja zelene salate iznosi 90.000 tona čija je vrijednost 30,6 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja anisa	4.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja anisa iznosi 30.000 tona čija je vrijednost 16.19 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja čaja	14.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja čaja iznosi 42.348 tona čija je vrijednost 45.84 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja dudovog svilca	5.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja dudovog svilca iznosi 6000 tona čija je vrijednost 20.23 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja oraha	4.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja oraha iznosi 170.000 tona čija je vrijednost 208.51 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja pamuka	19.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja pamuka iznosi 153.000 tona čija je vrijednost 25.12 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja pšenice	18.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja pšenice iznosi 7,956.647 tona čija je vrijednost 800.55 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja sezama	19.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja sezama iznosi 28.000 tona čija je vrijednost 24.41 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja slanutka	8.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja slanutka iznosi 113.349 tona čija je vrijednost 23.42 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja soje	20.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja soje iznosi 197.246 tona čija je vrijednost 41,7 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja šafrana	1.	Svijet	WASJ	Godišnja proizvodnja šafrana iznosi 230 tona (93,7% svjetske proizvodnje) čija je izvozna vrijednost oko 100 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja šafranike	14.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja šafranike iznosi 500 tona čija je vrijednost 101 tisuća USD.	2008.
Proizvodnja vune	4.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja vune iznosi 75.000 tona čija je vrijednost 126.33 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja začina	8.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja začina iznosi 8000 tona čija je vrijednost 10.37 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja mesa	22.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja mesa iznosi 2,039.830 tona.	2006.
Proizvodnja bivolskog mesa	12.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja bivolskog mesa iznosi 14.900 tona čija je vrijednost 24.09 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja bivolskog mlijeka	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kravljeg mlijeka iznosi 245.000 tona čija je vrijednost 122.38 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja devinog mesa	20.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja devinog mesa iznosi 1680 tona čija je vrijednost 2.35 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja guščjeg mesa	11.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja guščjeg mesa iznosi 2500 tona čija je vrijednost 4.77 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja kokošjeg mesa	6.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kokošjeg mesa iznosi 1,569.276 tona čija je vrijednost 1.83 milijarde USD.	2008.
Proizvodnja kokošjih jaja	14.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kokošjih jaja iznosi 727.000 tona čija je vrijednost 557.44 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja kozjeg mesa	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kozjeg mesa iznosi 110.495 tona čija je vrijednost 168.24 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja kozjeg mlijeka	8.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja kozjeg mlijeka iznosi 410.000 tona čija je vrijednost 123.59 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja ovčjeg mesa	4.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja ovčjeg mesa iznosi 390.547 tona čija je vrijednost 772.61 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja ovčjeg mlijeka	7.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja ovčjeg mlijeka iznosi 534.000 tona čija je vrijednost 181.22 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja meda	11.	Svijet	FAO	Godišnja proizvodnja meda iznosi 36.000 tona čija je vrijednost 62.74 milijuna USD.	2008.
Proizvodnja ribe	36.	Svijet	FAO	Godišnje se sveukupno ulovi i uzgoji 562.821 tona ribe.	2008.
Proizvodnja kavijara	1.	Svijet	BBC	Godišnja proizvodnja kavijara iznosi oko 300 tona čija je vrijednost 22 milijuna USD.	2001.

Industrija

Podrobniji članak o temi: Industrija u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Vrijednost proizvedene robe	29.	Svijet	Svjetska banka	Vrijednost proizvedene robe u 2005. bila je 21.22 milijarde USD (prema tečaju iz 2000. godine).	2005.
Rast industrijske proizvodnje	80. (19.)	Svijet	The World Factbook	Rast industrijske proizvodnje prema američkim izvorima je 4,3% odnosno prema iranskim izvorima >10% (rast rudarske proizvodnje je 19%).	2010.
Državno industrijsko poduzeće po prihodima	7.	Svijet	Financial Times	Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je prema prihodima od 220 milijardi USD sedmo najveće u svijetu.	2006.
Rudarsko poduzeće po prihodima	23.	Svijet	Svjetska banka	Iranska nacionalna rudarska korporacija (IMIDRO) je prema prihodima 23. poduzeće svijeta, a ukupan udjel u svjetskoj rudarskoj proizvodnji iznosi 0,6%.	2007.
Naftno poduzeće po prihodima	2.	Svijet	Energy Intelligence	Iransko nacionalno naftno poduzeće (NIOC) je drugo najveće u svijetu (nakon saudijskog Aramcoa).	2008.
Stopa trademarkova	33.	Svijet	Svjetska banka	Oko 153 trademarka na milijun stanovnika.	2001.
Uvoz industrijskih strojeva	28.	Svijet	WTO	Iran po uvozu industrijskih strojeva kotira na 28. mjestu u svijetu.	2004.
Petrokemijska proizvodnja po prihodima	45.	Svijet	C&EN	Prihodi od Petrokemijske proizvodnje su oko 7,8 milijardi USD u 2008. godini. Do 2015. godine procjenjuje izbijanje na drugo mjesto u svijetu po proizvodnji petrokemijskih proizvoda i polimera.	2008.
Potrošnja ugljena u industriji	42.	Svijet	UN	U industriji se godišnje potroši oko 330.000 tona ugljena.	2005.
Potrošnja dizela u industriji	15.	Svijet	UN	U industriji se godišnje potroši oko 1,798.000 tona dizela.	2005.
Potrošnja prirodnog plina u kemijskoj industriji	9.	Svijet	UN	U kemijskoj industriji se godišnje potroši prirodnog plina ekvivalenta od 138.966 tera-džula.	2005.
Potrošnja visokopećnog plina u industriji	19.	Svijet	UN	U industriji se godišnje potroši visokopećnog plina ekvivalenta od 10.102 tera-džula.	2005.
Neenergetska potrošnja asfalta	6.	Svijet	UN	Godišnja neenergetska potrošnja asfalta iznosi 3,496.000 tona.	2005.
Potrošnja nafte u industriji	13.	Svijet	UN	U industriji se godišnje potroši 2,492.000 tona nafte.	2005.
Proizvodnja maziva	10.	Svijet	UN	Godišnja proizvodnja maziva iznosi 955.000 tona.	2005.
Neenergetska potrošnja maziva	9.	Svijet	UN	Godišnja neenergetska potrošnja maziva iznosi 770.000 tona.	2005.
Potrošnja mazuta u industriji	5.	Svijet	UN	U industriji se godišnje potroši 6,869.000 tona mazuta.	2005.
Potrošnja biomasa u industriji	27.	Svijet	UN	U industriji se godišnje potroši 1,206.000 tona biomasa.	2005.
Potrošnja električne energije u industriji per capita	73.	Svijet	UN	U industriji se godišnje po glavi stanovnika potroši oko 692 kWh električne energije.	2005.
Proizvodnja cementa	5.	Svijet	PressTV	Godišnje se proizvede 65 milijuna tona cementa; uz godišnji porast proizvodnje od 16%.	2010.
Proizvodnja portland cementa	14.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja portland cementa bila je 32,7 milijuna tona u 2006. godini.	2006.
Izvoz cementa	10.	Svijet	Iran Daily	Godišnje se izvozi oko 5,5 milijuna tona cementa u vrijednosti od 637 milijuna USD.	2009.
Proizvodnja motornih vozila	13.	Svijet	OICA	Godišnje se proizvede 1,599.454 motornih vozila.	2010.
Najveći rast u proizvodnji motornih vozila	26.	Svijet	OICA	Godišnji rast iznosi 14,7%; tijekom 2000-ih zabilježen je najveći rast proizvodnje nakon Kine.	2010.
Proizvodnja automobila	11.	Svijet	OICA	Godišnje se proizvede 1,367.014 automobila.	2010.

Rudarstvo

Podrobniji članak o temi: Rudarstvo u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Proizvodnja željezne rudače	8.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja željezne rudače iznosi 38,200.000 tona.	2009.
Proizvodnja sirovog željeza	10.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja sirovog željeza iznosi 10,760.000 tona.	2009.
Zalihe željeza	9.	Svijet	Iran Mining	Iran posjeduje devete najveće zalihe željeza.	2011.
Proizvodnja željezovih oksida	9.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja željezovih oksida iznosi 2600 tona.	2009.
Proizvodnja čelika	16.	Svijet	British Geological Survey	U 2009. godini proizvedeno je 10,873.000 tona čelika, dok je uz trenutačne industrijske kapacitete moguća proizvodnja oko 20 milijuna tona. Službene procjene rasta proizvodnje su 17,6 milijuna tona u 2013., 23 milijuna tona u 2014. i 29,8 milijuna tona u 2015. godini, a procjene rasta kapaciteta su 25,1 milijuna tona u 2013., 34,7 milijuna tona u 2014., 35,5 milijuna tona u 2015., te konačno 55 milijuna tona 2020. godine čime bi postali četvrti proizvođač čelika u svijetu.	2009.
Proizvodnja aluminija	23.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja aluminija iznosi 281.300 tona.	2009.
Proizvodnja aluminijevog oksida	21.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja aluminijevog oksida iznosi 200.000 tona.	2009.
Proizvodnja bakra	12.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja bakra iznosi 262.500 tona.	2009.
Zalihe bakra	2.	Svijet	ETDB	Iran posjeduje druge najveće zalihe bakra u svijetu.	2010.
Proizvodnja cinka	15.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja cinka iznosi 115.000 tona.	2009.
Zalihe cinka	1.	Svijet	ETDB	Iran posjeduje najveće zalihe cinka u svijetu.	2010.
Proizvodnja ferokroma	14.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja ferokroma iznosi 8000 tona.	2008.
Proizvodnja kroma	10.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja kroma iznosi 255.129 tona.	2009.
Proizvodnja magnezija	17.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja magnezija iznosi 90.000 tona.	2009.
Proizvodnja molibdena	7.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja molibdena iznosi 6600 tona.	2009.
Proizvodnja olova	17.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja olova iznosi 27.000 tona, a pročišćenog olova 76.000 tona.	2009.
Proizvodnja stroncija	5.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja stroncija iznosi 2000 tona.	2010.
Proizvodnja srebra	19.	Svijet	Silver Institute	Godišnja proizvodnja srebra iznosi 3,500.000 unca.	2009.
Proizvodnja zlata	65.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja zlata iznosi 850 kilograma.	2009.
Proizvodnja arsena	10.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja arsena iznosi 100 tona.	2009.
Proizvodnja bora	9.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja bora iznosi 2000 tona.	2010.
Proizvodnja silicija	13.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja silicija iznosi 2.000.000 tona.	2008.
Proizvodnja amonijaka	12.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja amonijaka iznosi 2,000.000 tona.	2007.
Proizvodnja azbesta	9.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja azbesta iznosi 1300 tona.	2006.
Proizvodnja barita	5.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja barita iznosi 250.000 tona odnosno 3.62% ukupne svjetske proizvodnje.	2010.
Proizvodnja bentonita	8.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja bentonita iznosi 376.000 tona odnosno 2.65% ukupne svjetske proizvodnje.	2009.
Proizvodnja boksita	14.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja boksita iznosi 500.000 tona.	2009.
Proizvodnja celestita	6.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja celestita iznosi 2000 tona.	2010.
Proizvodnja dijatomita	15.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja dijatomita iznosi 7000 tona.	2009.
Proizvodnja feldspata	10.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja feldspata iznosi 502.000 tona.	2009.
Proizvodnja gipsa	2.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja gipsa iznosi 11,250.000 tona odnosno 8,5% udjela u svjetskoj proizvodnji; najveći proizvođač u svijetu nakon Kine.	2009.
Proizvodnja kaolina	5.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja kaolina iznosi 1,274.000 tona.	2009.
Proizvodnja magnezita	14.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja magnezita iznosi 116.000 tona.	2009.
Proizvodnja natrijevog karbonata	25.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja natrijevog karbonata iznosi 140.000 tona.	2008.
Proizvodnja natrijevog klorida	18.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja natrijevog klorida iznosi 2,200.000 tona.	2009.
Proizvodnja perlita	10.	Svijet	British Geological Survey	Godišnja proizvodnja perlita iznosi 47.000 tona.	2009.
Proizvodnja tinjaca	8.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja tinjaca iznosi 7000 tona.	2006.
Proizvodnja tirkiza	1.	Svijet	• Wise Geek • Beading Hut	Iran je najveći, najstariji i najkvalitetniji proizvođač tirkiza u svijetu.	2010.
Proizvodnja vapna	12.	Svijet	US Geological Survey	Godišnja proizvodnja vapna iznosi 2,800.000 tona.	2010.

Energetika

Podrobniji članak o temi: Energetika u Iranu

Statistika	Kotiranje Irana	Broj zemalja	Izvor	Opis	Godina
Proizvodnja energije	6.	Svijet	International Energy Agency	12.993,7 trilijuna BTU-a godišnje.	2006.
Potrošnja energije	11.	Svijet	British Petroleum	204,8 milijuna TOE godišnje.	2009.
Potrošnja energije per capita	57.	134	World Resources Institute	23.810 kW·h godišnje po stanovniku.	2005.
Energetski intenzitet	1.	Svijet	International Energy Agency	2,5 puta više od bliskoistočnog prosjeka u 2010. g.	2010.
Zalihe ugljena	12.	59	UN	11.143 milijuna tona ukupnih zaliha.	2005.
Proizvodnja ugljena	32.	73	UN	Godišnja proizvodnja iznosi 1,330.000 tona.	2005.
Uvoz ugljena	50.	110	UN	Godišnji uvoz iznosi 520.000 tona.	2005.
Zalihe prirodnog plina	2.	Svijet	The World Factbook	29,61 bilijuna m³ prirodnog plina odnosno 15,8% ukupnih svjetskih zaliha čija je vrijednost oko 4 bilijuna USD.	2010.
Zalihe prirodnog plina per capita	5.	Svijet	The World Factbook	364.609 m³ po glavi stanovnika, uz trenutnu potrošnju dovoljno za sljedećih 80 godina	2005.
Proizvodnja prirodnog plina	3.	Svijet	The World Factbook	~200 milijardi m³ u 2009. godini; ~220 milijardi m³ u 2010. godini odnosno 0,6 milijardi m³ po danu	2009.
Potrošnja prirodnog plina	3.	183	The World Factbook	Oko 140 milijardi m³ godišnje, uz najveći porast potrošnje u svijetu.	2009.
Potrošnja prirodnog plina po kućanstvu	5.	67	UN	1,243.256 tera-džula po kućanstvu godišnje.	2005.
Izvoz prirodnog plina	26.	Svijet	The World Factbook	5,4 milijardi m³ godišnje.	2009.
Zalihe nafte	3.	97	The World Factbook	137,6 milijardi barela prema procjeni iz 2009.; 150,3 milijardi barela prema procjeni iz 2010. godine (ukupna vrijednost oko 11 bilijuna USD).	2009.
Proizvodnja nafte	4.	210	The World Factbook	Oko 4,2 milijuna barela dnevno, odnosno 1534,1 milijuna godišnje.	2009.
Omjer zaliha i proizvodnje nafte	1.	Svijet	British Petroleum	Najveći omjer na svijetu, procjenjen na 89,4 godine.	2010.
Potrošnja nafte	14.	Svijet	The World Factbook	1.81 milijuna barela dnevno, odnosno 660,7 milijuna godišnje.	2009.
Izvoz nafte	8.	205	OPEC	2.21 milijuna barela dnevno, odnosno 807,2 milijuna godišnje.	2009.
Izvoz nafte per capita	20.	84	UN	1.94 tone ili približno 12 barela po glavi stanovnika godišnje.	2005.
Zalihe ugljikovodičnih goriva	2.	Svijet	Oil & Gas Journal	Kombinirane zalihe nafte i prirodnog plina prema jedinici BOE iznose 301,7 milijardi barela (približno jednako saudijskim zalihama od 302,5 milijardi barela) ili 324 milijarde prema službenim iranskim podacima.	2010.
Proizvodnja nuklearne energije	26.	Svijet	PressTV	NE Bušir, prva od 19 planiranih iranskih nuklearnih elektrana, počela je s radom 2010. i godišnje proizvede 1000 MW.	2011.
Proizvodnja električne energije	19. (9.)	Svijet	The World Factbook	Prema američkim procjenama 212,8 TWh (24.292 MW) u 2007./2008./2009. godini, a prema službenim iranskim izvorima 513.35 TWh (58.602 MW) u 2010. godini, uz godišnji porast od 43,8 TWh (5000 MW).	2009. (2011.)
Potrošnja električne energije	18.	Svijet	The World Factbook	Prema američkim procjenama 206,7 TWh (23.596 MW) godišnje; sva naselja sa 20 ili više kućanstava su elektrificirana.	2009.
Izvoz električne energije	39.	Svijet	The World Factbook	6.15 TWh (702,1 MW) u 2009. godini; izvoz je 2010. porastao za 6% u odnosu na godinu ranije, a uvoznici iranske struje su arapske zemlje, Rusija i Indija.	2009.
Uvoz električne energije	46.	Svijet	The World Factbook	2.06 TWh (235.16 MW) u 2009. godini; uvoz je 2010. porastao na 2.37 TWh (270.55 MW).	2009.
Potrošnja električne energije per capita	86. (28.)	214	The World Factbook	Prema američkim procjenama 2747 kWh po glavi stanovnika u 2006. godini; 7509 kWh prema službenim iranskim izvorima iz 2011. godine.	2006. (2011.)
Postotak distribucijskih gubitaka električne energije	30.	131	Svjetska banka	16.88% od ukupne proizvodnje.	2004.
Potrošnja prirodnog plina po termoelektrani	5.	97	UN	1,379.527 teradžula po termoelektrani godišnje.	2005.
Proizvodnja el. energije iz obnovljivih izvora	8.	Svijet	>>>>>	105,4 TWh (12.034 MW) u 2010. godini: 98.95 TWh (11.296 MW) energijom vode, 5,6 TWh (637.75 MW) biomasom, energijom vjetra i Sunca, te 0.88 TWh (100 MW) geotermalnom energijom.	2010.
Proizvodnja el. energije vjetroelektranama	35.	Svijet	World Wind Energy Association	0.72 TWh (82 MW) u 2008. godini; 1.14 TWh (130 MW) u 2009. godini; godišnji rast proizvodnje iznosi oko 50%.	2008.
Gradnja hidroelektrana	3.	Svijet	International Commission of Large Dams	Sa 91 branom u izgradnji Iran je 3. najveći graditelj hidroelektrana nakon Kine i Turske.	2005.
Najviša brana	19.	Svijet	Wolfram Alpha	Brana Karun-4 visine je 230 m, dok se trenutačno gradi Bahtijari koja je sa 315 m najviša na svijetu.	2010.
Potrošnja dizela u termoelektranama	6.	171	UN	2,708.000 tona dizela iskorištava se godišnje u termoelektranama.	2005.
Proizvodnja dizela	13.	124	UN	Godišnje se rafinira 24,443.000 tona dizela.	2005.
Tuzemna dostupnost dizela	11.	191	UN	Godišnje je dostupno 21,976.000 tona dizela.	2005.
Proizvodnja struje iz prirodnog plina	6.	96	Svjetska banka	Godišnja proizvodnja iznosi 125.393 GWh.	2004.
Potrošnja dizela u kućanstvima	8.	149	UN	Godišnja potrošnja u sveukupnim kućanstvima iznosi 6,374.000 tona.	2005.
Privatna ulaganja u javnu energetsku infrastrukturu	13.	93	Svjetska banka	Oko 650 milijuna USD godišnje.	2004.
Izvoz goriva	12.	93	UN	Godišnji izvoz iznosi 1,791.000 tona.	2005.
Proizvodnja goriva	16.	121	UN	Godišnja proizvodnja 2005. godine iznosila je 11,154.000 tona, a 2010. godine prema službenim podacima 14,454.000 tona.	2005.
Proizvodnja prirodnog goriva	4.	21	UN	Godišnje se proizvede oko 1,855.000 tona.	2005.
Potrošnja loživog ulja po kućanstvu	3.	116	UN	Godišnja potrošnja je oko 1,619.000 tona po kućanstvu.	2005.
Proizvodnja kerozina	6.	110	UN	Godišnja proizvodnja iznosi oko 6,028.000 tona.	2005.
Potrošnja kerozina	4.	174	UN	Godišnja potrošnja je oko 6,043.000 tona.	2005.
Izvoz kerozina	25.	75	UN	Godišnje se izvozi oko 95.000 tona.	2005.
Najjeftiniji dizela	3.	172	Njemačka vlada	Cijena litre dizela iznosi dva američka centa.	2004.
Najjeftiniji benzin	4.	172	Njemačka vlada	Cijena litre benzina iznosi devet američkih centi.	2004.

Poveznice

• Iran

Izvori

Bilješke

^↑a  Istraživanja i procjene provedeni su u različitim vremenskim razdobljima pa statistike ne moraju biti pokazatelj trenutačne situacije.

^↑b  Kratica DALY (eng. Disability-adjusted life year) podrazumijeva očekivani životni vijek u osoba s kontroliranom bolešću.

Literatura

• (engl.) Hackett, James; International Institute for Strategic Studies (3. veljače 2010.). The Military Balance 2010. London: Routledge. ISBN 1857435575 

Vanjske poveznice

• (engl.)(perz.) Statistical Centre of Iran
• (hrv.) Iranski Kulturni Centar u Zagrebu: „Iran na dlanu”
• (engl.) The World Factbook: Iran
• (engl.) Gapminder World
• (engl.) UNESCO Data Centre